1, 2. Me yọ phia rẹn Paul ọrhẹ Silas uvuẹn i Philippi? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

PAUL ọrhẹ Silas ri rhiẹ imishọnari, i ha uvuẹn ekanron ason owu uvuẹn amwa i Philippi. A kanren aghwẹ aye mwu orhan, ugbuko aye ọ miamẹ aye fọkiẹ ekpe re kpe rẹ aye. (Acts 16:23, 24) Aye e fiẹrorhọ obọrẹ ọ phia rẹn aye na-a. Uvuẹn ẹdẹ ọrana, ilogbozighi i kpolirẹ aye riẹ eyi, na ha aye guẹnzọn. A bẹrẹ ewẹn aye jeghwai ha iphianphian fa aye. (Acts 16:16-22) Osehiẹn na o ghini gbanhon omamọ! Nime Paul onyẹ Rome, o fo nẹ aye i ha oja riẹ omara-an. *

² Ọke i Paul o siyẹ uvuẹn okuku na, no roro kpahen oborẹ ọ phiare ẹdẹ ọrana. O roro kpahen ihworho Philippi. Aye a tobọ vwo i synagogue uvuẹn amwa aye jerẹ emwa erọrọ ri Paul o te ne-e. Omarana, itu i Jew ri ha avwaye ne koko uvuẹn okokọ urhie rọ kẹrẹ otafe ighwe amwa na. (Acts 16:13, 14) Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene o vwo ehworhare i Jew ri te awan ikpe ri na sabu lẹrhẹ aye ha i synagogue mwu-u. Ihworho re rhirhiẹ i Philippi  a kparoma nime aye itu i Rome. (Acts 16:21) Ọkezẹko, ọrana yẹ ọsoriẹ aye i vwe roro taghene Paul ọrhẹ Silas ri rhiẹ itu i Jew ina sabu ji rhiẹ itu i Rome. Kerhirhiẹ kerhirhiẹ, aye e ru sọ e ki fi aye rhẹ ekanron na-a.

3. Mesoriẹ ẹhẹn i Paul ọnọ sabu tagha fọkiẹ ekanron rọ havwọ; ọrẹn, uruemru ọgo yo djephia?

³ Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene i Paul o roro kpahen oborẹ ọ phia rẹn aye uvuẹn ibiamo ri vrẹnren na. Paul o kin emwa ri kẹrẹ Urhie Aegean, rọ ha uvuẹn Asia Minor. Ọke i Paul ọ ha avwaye, ẹhẹn ọfuanfon na nọ da i Paul obọ ji no jo ghwoghwo uvuẹn ekete ezẹko. Nọ họhọre taghene ẹhẹn ọfuanfon na, ọ mwan yen riẹ ekete ọrọrọ. (Acts 16:6, 7) Ọrẹn, bọgo yọ guọlọre nọ nya? Nọ mẹrẹn ẹkpahenrhọ ye uvuẹn emena arodo ọke ọ ha uvuẹn ẹkwotọre Troas. Na ta rẹn i Paul: “Rhiẹ Macedonia.” Ọke i Paul ọ mẹrẹnvwrurhe taghene ọrana yẹ ọhọre i Jehova, no rhiabọ dede use na. (Se Acts 16:8-10.) Me yọ phiare? Ogege i Paul o te Macedonia, ne firie rhẹ ekanron! Mesoriẹ i Jehova ọ lẹrhẹ emru ọrana phia rẹn Paul? Marhẹ i Paul ọnọ daji ekanron na jiri te? Ọrhọ tobọ rhianẹ enọ erana e kpokpo i Paul uvuẹn ẹhẹn, ọrana ọ lẹrhẹ esegburhomẹmro ọrhẹ aghọghọ ro vwori seriotọre-e. Ọye ọrhẹ Silas, na “nẹrhomo jeghwai so ijoro jiri Osolobrugwẹ.” (Acts 16:25) Ufuoma Osolobrugwẹ o ru ọmudu aye gbanhon.

4, 5. (a) Marhẹ erhirhiẹ ọwan o ru họhọ aruo ọrẹ i Paul na? (b) Marhẹ erhirhiẹ i Paul o ru wene uvuẹn izede ro vwo fiẹrorhọ?

⁴ Jerẹ i Paul, ọnọ sabu vwo ọkezẹko uvuẹn akpenyerẹn ọnọ rẹ we roro taghene ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ yo suon, ọrẹn, ekwakwa i vwa rha phia lele oborẹ wu fiẹrorhọ-ọ. Ọkezẹko, wu dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn, yanghene erhirhiẹ ọnọ ọ wẹnẹren, rọ nọ lẹrhuọ ru ewene ezẹko uvuẹn akpenyerẹn ọnọ. (Eccl. 9:11) Erhirhiẹ enana ina sabu lẹrhuọ roro kpahen oborẹ ọsoriẹ i Jehova ọ ha uphẹn rẹn ekwakwa ezẹko nẹ aye i phia. Orho rhiẹ omaran, me yọ nọ ha userhumu wẹn vwo edirin rhẹ imwẹro ọgbogbanhon kpahen i Jehova? Na mẹrẹn ẹkpahenrhọ ye, jene yono riaro kpahen ikuegbe i Paul ọrhẹ Silas.

⁵ Ọke Paul ọrhẹ Silas a so ijoro ujiri na, ekwakwa igbevwunu sansan ni phiare. Ogege, otọre ekpogho ọgbogbanhon nọ homaphia. Ighwe ekanron na ni rhie firhọ. Ejọrọ na ni se nẹ abọ ihworho ri ha uvuẹn ekanron na. Paul nọ dobọ ohworho rọ dẹrẹ ekanron na ji, no jo rho kpe omayen. Ohworho rọ dẹrẹ ekanron na ọrhẹ ekrun ọnẹyen ni bromarhame. Ẹdẹ ọreva ye, iguẹnzọn amwa na ni dje isodja nẹ aye i ye tiobọnu Paul ọrhẹ Silas. Isodja na, ni rẹ Paul ọrhẹ Silas nẹ aye i nẹ amwa na ọrẹ ufuoma. Ọke aye a mẹrẹnvwrurhe taghene Paul ọrhẹ Silas itu i Rome, iguẹnzọn na ni mẹrẹnvwrurhe taghene aye i ru sọ ne, omarana aye ni sunrun aye awanva nẹ amwa na. Ọrẹn, Paul ọrhẹ Silas ni tare taghene aye ina ya mroma Lydia ro bromarhame obọ vwẹre, nẹ aye ki nyarhẹn. Habaye, aye ni ha uphẹn ọrana ru imizu na gbanhon. (Acts 16:26-40) Erhirhiẹ aye ọ wẹnẹren izede aye i vwe fiẹrorhọ!

6. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁶ Me ye yono nẹ ekwakwa erana re phiare na? Jehova ọnọ sabu ru oborẹ e vwe fiẹrorhọ, omarana, o fo ne brudu arha dẹrughwaroghwu edamuni-i. A mẹrẹnvwrurhe taghene ọnana ọ ghini hobọte i Paul uvuẹn ileta rọ ya vwe imizu ri ha uvuẹn Philippi kpahen ọfiamu ọrhẹ ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ. Jene yono  kpahen ẹmro i Paul ọ ya rhẹ Philippians 4:6, 7. (Se yi.) Ana jeghwai yono kpahen idje erọrọ uvuẹn i Baibol na, kpahen izede i Jehova o ruẹ oborẹ e vwe fiẹrorhọ. Ọrọ kẹta, ene yono kpahen oborẹ ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ ono ru sabu ha userhumu rẹn ọwan vwo edirin rhẹ imwẹro ọgbogbanhon kpahen i Jehova.

7. Uyono ọgo yi Paul ọ haphia ọke rọ ya ileta vwe imizu ri ha uvuẹn i Philippi, uyono ọgo yẹ ọwan ina sabu yono nẹ uvuien rhe?

⁷ O vwo ẹfro-o, ọke imizu re ha uvuẹn Philippi e se ileta i Paul ọ ya vwe aye, aye ni karorhọ oborẹ ọ phia riẹn ọrhẹ oborẹ i Jehova o ru vrẹn oborẹ aye i fiẹrorhọ. Uyono ọgo yi Paul o yono aye? O yono aye taghene aye i vwe brudu-u. Ọ jeghwai yono aye taghene aye i nẹrhomo, aye ni na mẹrẹn ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ. Ọrẹn, djokarhọ ye taghene ‘ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ ọ ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian.’ Me yẹ ọrana o mevirhọ? Ihworho ezẹko ri rhian i Baibol na, i rhian ẹmro ọrana taghene “ọ ghwẹ oborẹ e fiẹrorhọ” yanghene “ọ vrẹn iroro ituakpọ ephian.” Omarana, Paul ọ haye ta taghene “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ” ọ ghwẹ oborẹ ana sabu roro. Arha ha ukẹro ituakpọ ni ebẹnbẹn ọwan, ọnọ họhọ taghene a sabu nẹ ebẹnbẹn na-a, ọrẹn, Jehova ọnọ sabu ruẹ oborẹ e vwe fiẹrorhọ.—Se 2 Peter 2:9.

8, 9. (a) Dedevwo i Paul o rhiẹromẹrẹn osehiẹn uvuẹn Philippi, emru orhorhomu ọgo yo nẹ erhumie rhe? (b) Mesoriẹ imizu ri ha uvuẹn Philippi e vwo imwẹro kpahen ẹmro i Paul?

⁸ Ileta i Paul ọ ya vwe imizu ri ha uvuẹn Philippi ọ bọn rẹ aye gbanhon, ọ jeghwai sa aye erhumu roro kpahen oborẹ i Jehova o ru rẹn aye ẹgbukpe ikpe ri vrẹnren na. Oborẹ i Paul ọ yare ghini urhomẹmro. Dedevwo, Jehova ọ ha uphẹn rẹn Paul ọrhẹ Silas nẹ aye i rioja osehiẹn, ọrẹn, oborẹ ọ phia rẹn aye na ọ lẹrherẹ aye chochọn iyẹnrẹn esiri na jeghwai haye mwu uvuẹn ẹkwotọre ọrana. (Phil. 1:7) Iguẹnzọn ri ha uvuẹn amwa na ina dabu roro kpahiẹn vwẹre ọke ọrọrọ, nẹ aye i ki kparehaso Ilele Kristi ri ha uvuẹn ukoko ra ha mwu obọ na. Ọkezẹko fọkiẹ oborẹ i Paul o ruru na, Luke ro lelie wian ro ji rhiẹ idọkitọ, ọ sabu rhirhiẹ Philippi ọke Paul ọrhẹ Silas e nẹ avwaye ne. Luke nọ ha userhumu rẹn Ilele Kristi ri ha avwaye.

⁹ Itiọrurhomẹmro, ọke imizu ri ha uvuẹn Philippi e se ileta i Paul, aye ni vwo imwẹro kpahen ẹmro ọnẹyen. Dedevwo, Paul o rhiẹrhomẹrẹn erhirhiẹ ọgbogbanhon; ọrẹn, o djephia taghene ọye o vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ.” Itiọrurhomẹmro, ọke i Paul ọ ya ileta vwe imizu na, e jurhi riẹn taghene o vwo nẹ oghwa rọ havwọ uvuẹn Rome na-a. Ọrẹn, ọye o ji djephia taghene ọye o vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ.”—Phil. 1:12-14; 4:7, 11, 22.

10, 11. Me yo fori ne ru erhe brudu kpahen ebẹnbẹn ọwan, me ye ne fiẹrorhọ?

¹⁰ Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan je brudu kpahen emru owuorowu jeghwai vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ”? Ẹmro i Paul ọ ya vwe itu i Philippi, o djephia taghene ana sabu fi ọfiamu kparobọ nyoma ẹrhomo ẹnẹ. Omarana, ọwan erhe brudu, o fori na nẹrhomo. (Se 1 Peter 5:6, 7.) Nẹrhomo vwe i Jehova rhẹ imwẹro ọgbogbanhon, taghene ọnọ hẹroto. Rha kpẹmiẹ fọkiẹ ebrurhọ rọ yẹruọ ne uvuẹn ẹrhomo ọnọ. Imwẹro re vwo kpahen i Jehova ọ gbanhan rhọ, arha karorhọ taghene ọnọ sabu ru “vrẹn ekwakwa rẹ ọwan i nekpẹn mie yi.”—Eph. 3:20.

¹¹ Jerẹ oborẹ ọ phia rẹn Paul ọrhẹ Silas uvuẹn Philippi, oborẹ i Jehova o ru rẹn ọwan, ọnọ sabu gbe ọwan unu. Ọkezekọ, oborẹ Osolobrugwẹ o ru rẹn ọwan, ọ vwọ ghwai dua pha-an, ọrẹn, ọrana yẹ oborẹ ọwan i mai guọlọ ọke ọrana. (1 Cor. 10:13)  Ọrẹn, ọnana o mevirhọ taghene ọwan ine siyẹ jeghwai hẹrhẹ ọke i Jehova ono ru emru kpahen erhirhiẹ ọwan yanghene kwaphiẹ ebẹnbẹn ọwan rhọ-ọ. O fori na wian kpahen ẹrhomo ọwan. (Rom. 12:11) Idjaghwẹ ọwan a kpara, o djephia taghene ọwan i ghini guọlọ nẹ i Jehova ọ ha ebrurhọ rẹn ọwan. Ọrẹn, o fori na karorhọ taghene i Jehova ọnọ sabu ru vrẹn oborẹ a nekpẹn yen yanghene oborẹ a guọlọre no ru rẹn ọwan. Ọkezẹko, ọye o ruẹ oborẹ ọwan i vwe fiẹrorhọ. Jene yono kpahen idje ezẹko uvuẹn i Baibol na, rọ nọ lẹrhẹ imwẹro ọwan gbanhon kpahen omẹgbanhon i Jehova ono ru oborẹ e vwe fiẹrorhọ.

12. (a) Me yẹ Orodje Hezekiah o ruru ọke Orodje Sennacherib ọ djofẹn mwuie? (b) Me ye yono nẹ oborẹ i Jehova o ru kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ?

¹² Ọwan erhe yono i Baibol na, na mẹrẹn idje buebun ri Jehova o ru oborẹ e vwe fiẹrorhọ. Orodje Hezekiah o nyerẹnren ọke Orodje Sennacherib ro sun Assyria ọ kpare owọnren riẹ ẹkwotọre Judah, ọ ghwọghọ emwa eduado ri ha uvuien jokpanẹ i Jerusalem ọvo. (2 Ki. 18:1-3, 13) Ọke oru, Sennacherib nọ dẹrughwaroghwu Jerusalem. Me yẹ Orodje Hezekiah o ruru ọke rọ dẹrughwaroghwu ẹkparehaso ọrana? Hezekiah nọ nẹrhomo vwe i Jehova jeghwai bru ọmẹraro Osolobrugwẹ re se Isaiah nọ ta riẹn oborẹ ono ruo. (2 Ki. 19:5, 15-20) Hezekiah ọ jeghwai kpare idjaghwẹ ẹghwanren nyoma o toro osa urhomu rẹn Sennacherib. (2 Ki. 18:14, 15) Hezekiah no ji mwuegbe oborẹ ọnọ sẹrorẹ aye, orho rhianẹ isodja Assyria i gbogba kinhariẹ amwa na. (2 Chron. 32:2-4) Marhẹ e ru kwaphiẹ erhirhiẹ na rhọ? Jehova no dje ọmakashe owu, no kpe isodja Sennacherib ri te 185,000, uvuẹn ason owu ọvo. Itiọrurhomẹmro, Hezekiah o fiẹrorhọ taghene emru ọrana ọnọ phia-a!—2 Ki. 19:35.

13. (a) Uyono ọgo ye yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn i Joseph? (b) Marhẹ oborẹ e vwe fiẹrorhọ o ru phia rẹn Sarah ro rhiẹ ane Abraham?

¹³ Roro kpahen Joseph ro rhiẹ ọmọ i Jacob. Ọke rọ ha uvuẹn ekanron uvuẹn Egypt, Joseph o fiẹrorhọ taghene ana haye mwu ẹrhẹ ohworho ọreva rọ maido uvuẹn ẹkwotọre na-a, ọ jeghwai fiẹrorhọ taghene i Jehova ọnọ haye simi ekrun ọnẹyen nẹ orhọmo-o. (Gen. 40:15; 41:39-43; 50:20) Itiọrurhomẹmro, Jehova o ru vrẹn oborẹ i Joseph o fiẹrorhọ. Jeghwai roro kpahen Sarah ro rhiẹ izu i Joseph rode. Sarah rọ ho ne ọke ọrana, o fiẹrorhọ taghene i Jehova ono ruie no vwiẹ ọmọ ọnẹye-en, ukperẹ ono ha ọmọ ọvrẹn ọgbọtọ ye ru ọmọyen. Uvwiẹ Isaac, ghini emru i Sarah o vwo fiẹrorhọ.—Gen. 21:1-3, 6, 7. 

14. Imwẹro ọgo ya na sabu vwo kpahen i Jehova?

¹⁴ Ọrẹn, bọmọke akpọ ọkpokpọ na ọnọ rhe, ọwan i vwe fiẹrorhọ taghene i Jehova  ono kwaphiẹ ebẹnbẹn ọwan rhọ izede igbevwunu-u; yanghene ọwan i vwe fiẹrorhọ taghene emru ọduado ọnọ phia uvuẹn akpenyerẹn ọwa-an. Ọrẹn, e rheri taghene Osolobrugwẹ rọ ha userhumu rẹn idibo yi izede igbevwunu ọke ahwanren, yi Jehova ro rhiẹ Osolobrugwẹ ọwan. (Se Isaiah 43:10-13.) Imwẹro ọnana ọ lẹrhẹ esegburhomẹmro re vwo kpahen i Jehova gbanhan. E rheri taghene Jehova ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan ne ru ọhọre ọnẹyen vuọnvuọn. (2 Cor. 4:7-9) Me ye yono nẹ idje enana uvuẹn i Baibol na? Udje Hezekiah, Joseph, ọrhẹ Sarah i djephia taghene i Jehova ọnọ sa ọwan erhumu uvuẹn erhirhiẹ ọgbogbanhon, arha sẹrorẹ atamwu re vwo kpahiẹn.

15. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ,” marhẹ ene ru vwo yi?

¹⁵ Marhẹ ene ru vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ” udabọ ebẹnbẹn ra dẹrughwaroghwẹ? Ana sabu vwo yi nyoma ana sẹrorẹ omamọ onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova Osolobrugwẹ ọwan. A sabu vwo onyerẹnkugbe ọnana “nyoma Kristi Jesu,” ro tiobọnu arhọ ye e ru otan rẹn ọwan. Ẹkwaphiẹrhotọre ọnana ọ ha usuẹn ekwakwa igbevwunu ri Jehova o ru rẹn ọwan. Nyoma otan na, na sabu ha edandan ọwan rhomu ọwan, ọwan ne vwo ẹhẹn obrorhiẹn rọ fonron, jeghwai ti kẹrẹ i Jehova.—John 14:6; Jas. 4:8; 1 Pet. 3:21.

16. Me yo no nẹ erhumie rhe, erhe vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ”? Dje udje yi.

¹⁶ Me yo no nẹ erhumie rhe, erhe vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ rọ ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian” na? Baibol na ọ kpahenrhọ ye nyoma ọ ta taghene ọnọ sẹrorẹ ‘ọmudu rhẹ oghwa iroro ọwan nyoma Kristi Jesu.’ (Phil. 4:7) A ha ẹmro na “sẹrorẹ” ruiruo ọke ahwanren, arha temro kpahen ẹko isodja ra dẹrẹ amwa ra gbogba kinhariẹ. Philippi aruo amwa ọrana. Ihworho re rhirhiẹ Philippi a dabu merhen uvuẹn ason, nime aye i rheri taghene isodja a dẹrẹ ighwe amwa na. Omaran ọ ji havwọ, erhe vwo “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ,” ne vwo omefuon uvuẹn ọmudu ọrhẹ iroro ọwan. Ọwan i rheri taghene i Jehova ọ hẹrote ọwan, ọ jeghwai guọlọ ne fikparobọ. (1 Pet. 5:10) Rẹ ọwan e rhe ọnana, nọ lẹrhẹ ẹhẹn ọwan je seriotọre fọkiẹ ọfiamu.

17. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan dẹrughwaroghwu obaro na rhẹ uduefigbere?

¹⁷ Phẹrẹkpẹ, ituakpọ i samọ dẹrughwaroghwu ukpokpogho rode ra vwa ji mẹrẹn dẹ. (Matt. 24:21, 22) Ọwan e rhe ọsoso oborẹ ọnọ phia rẹn owuowọnwan ọke ọrana-a. Ọrẹn, o fo ne brudu kpahie-ẹn. Dedevwo, ọwan erhe ọsoso oborẹ i Jehova ono ruo-o, ọrẹn, ọwan i rhe Osolobrugwẹ ọwan. A mẹrẹn idje oborẹ i Jehova o ruru ọke ahwanren, ro djephia taghene o vwo oborẹ erhirhiẹ na ọ gbanhon te-e, Jehova ọnọ ha ọhọre ọnẹyen te orugba, ọkezẹko o ruẹ ọnana izede re vwe fiẹrorhọ. Kọke kọke i Jehova o ru emru rẹn ọwan, ọwan ne rhiẹromẹrẹn “ufuoma ọrẹ Osolobrugwẹ rọ ghwẹ ọmẹrẹnvwrurhe ephian.”