Skip to content

Skip to table of contents

‘Peace Bilong God Hem Winim Wanem Man Savve Minim’

‘Peace Bilong God Hem Winim Wanem Man Savve Minim’

“Peace bilong God wea winim nao wanem man savve minim bae gaedem heart . . .  bilong iufala.”—PHIL. 4:7.

SONG: 76, 141

1, 2. Wanem nao happen long Paul and Silas long Philippi? (Lukim piksa long start bilong study.)

TINGIM samting wea happen. Hem klosap midolnaet. Tufala missionary, Paul and Silas stap long wanfala rum long barava midol long prison long Philippi. Tufala no savve muv bikos olketa putim leg bilong tufala long stock, and baksaed bilong tufala hem pain tumas bikos olketa whipim nogud long tufala. (Acts 16:23, 24) Long datfala day, samfala man kasholem tufala, tekem tufala go long ples for market, and kwiktaem kotem tufala. Olketa brekem kaleko bilong tufala and whipim tufala long stik. (Acts 16:16-22) Samting wea olketa duim long tufala hem barava no stret! Paul hem wanfala citizen bilong Rome, so hem fitim for olketa tekem hem long kot firstaem. *

2 Taem tufala long prison, Paul maet ting abaotem samting wea happen long datfala day. Hem tingim hao pipol wea stap long Philippi no garem eni sinagog long taon bilong olketa, no olsem olketa nara taon wea Paul gogo long hem. So olketa Jew savve go aotsaed long gate bilong taon and go long saed bilong wanfala river for worship. (Acts 16:13, 14) Maet olketa Jew no fit for garem wanfala sinagog long datfala taon bikos olketa no garem winim tenfala man. Bat samting wea pipol long Philippi duim showimaot olketa barava tinghae long wei wea olketa citizen bilong Rome. (Acts 16:21) Maet from Paul and Silas tufala Jew, datwan mekem olketa long Philippi tingse tufala no citizen bilong Rome. Nomata wanem reason, wei wea olketa putim tufala long prison hem barava no stret.

3. Why nao maet Paul tingse hem shud no stap long prison, bat wanem gudfala wei nao hem garem?

3 Maet Paul ting raonem tu why hem kam long Philippi. Tu-thri month bifor, Paul hem stap long narasaed long Aegean Sea, long Asia Minor. Taem hem long there, holy spirit stopem hem for no preach long samfala ples. Luk olsem holy spirit directim hem for go long nara ples. (Acts 16:6, 7) Wea nao bae hem go long hem? Taem Paul long Troas, hem lukim wanfala vision, wea wanfala man sei long hem: “Plis, iu kam long Macedonia.” Paul luksavve long wanem Jehovah laekem hem for duim! And kwiktaem nomoa, Paul go long Macedonia. (Readim Acts 16:8-10.) Wanem nao happen bihaen datwan? No longtaem bihaen hem kasem Macedonia, olketa putim hem long prison! Why nao Jehovah letem datwan for happen long Paul? Hao long nao bae hem stap long prison? Nomata Paul maet ting raonem olketa samting hia, hem gohed for garem strongfala faith and hem hapi nomoa. Hem and Silas start for “prea and singsing for praisem God.” (Acts 16:25) Peace bilong God hem mekem heart and mind bilong tufala for feel gud.

4, 5. (a) Hao nao samfala samting wea happen long laef bilong iumi hem savve olsem samting wea kasem Paul? (b) Olketa wanem samting nao happen long Paul wea hem no expectim?

4 Waswe, enitaem iu garem kaen tingting olsem Paul? Maet samfala taem long laef bilong iu, iu prea long God for helpem iu for mekem wanfala disison, and iu feel olsem holy spirit nao directim iu for mekem datfala disison. Bat bihaen, iu kasem staka hard samting or iu mas changem samfala samting long laef bilong iu. (Eccl. 9:11) Taem iu ting raonem datwan, maet iu ting olsem, why nao Jehovah letem olketa samting hia for happen? Sapos iu garem kaen tingting olsem, wanem nao savve helpem iu for no givap and for gohed trustim Jehovah? For savve long ansa, bae iumi storyim moa samting wea happen long Paul and Silas.

5 Taem Paul and Silas tufala singsing, staka samting wea tufala no expectim start for happen. Seknomoa wanfala big earthquake happen. Then, evri door long prison hem open, and olketa chain long evri prisoner hem aot nao. Long datfala taem, man wea lukaftarem prison laek for killim hemseleva, bat Paul stopem hem for no duim datwan. Bihaen, datfala man and full famili bilong hem baptaes. Long next day, olketa magistrate sendem olketa police for letem Paul and Silas for go aot from prison and talem tufala for lusim datfala taon. Taem olketa magistrate luksavve tufala citizen bilong Rome, olketa savve samting wea olketa duim hem rong, and olketa seleva nao kam leadim tufala go aot. Bat bifor Paul and Silas lusim datfala ples, tufala go long haos bilong sista Lydia, wea hem just baptaes, for baebae long hem. And tu, tufala strongim olketa brata long Philippi. (Acts 16:26-40) Olketa samting wea happen, hem change kwiktaem nomoa!

HEM “WINIM NAO WANEM MAN SAVVE MINIM”

6. Wanem nao bae iumi storyim long disfala study?

6 Wanem nao iumi lanem from olketa samting wea happen long Paul and Silas? Jehovah savve duim samting wea iumi no expectim, so iumi no need for wari tumas taem iumi kasem olketa hard taem. Samting wea happen long Paul barava strongim hem. Iumi savve long datwan bikos long wanem hem raetem for olketa brata long Philippi abaotem wei for no wari and for garem peace bilong God. Long disfala study, bae iumi storyim toktok bilong Paul long Philippi 4:6, 7. (Readim.) And bae iumi storyim tu samfala Bible example wea showimaot Jehovah hem duim samting wea man no expectim. Then, iumi bae storyim hao “peace bilong God” savve helpem iumi for barava trustim Jehovah, and for no givap taem iumi kasem hard taem.

7. Wanem nao Paul laekem olketa brata long Philippi for lanem, and wanem nao iumi savve lanem from datwan?

7 Taem olketa brata long Philippi readim leta wea Paul raetem for olketa, wanem nao olketa tingim? Staka long olketa maet tingim samting wea happen long Paul and Silas, and samting wea Jehovah duim wea tufala no expectim. Wanem nao Paul laek teachim long olketa? Hem nao for olketa mas no wari. Olketa mas prea, and then olketa bae kasem “peace bilong God wea winim nao wanem man savve minim.” Wanem nao datfala toktok hem minim? Samfala Bible transleitim olsem, hem “winim samting wea man tingim” or “winim wanem man hem planim.” So wanem Paul minim hem showimaot datfala “peace bilong God” hem barava gud winim eni samting wea iumi savve tingim. Samfala taem iumi no savve wanem for duim for stretem wanfala problem, bat Jehovah hem savve long wanem for duim. And hem savve duim samting wea iumi no expectim.—Readim 2 Peter 2:9.

8, 9. (a) Nomata Paul kasem nogud samting long Philippi, wanem gud samting nao kamaot from datwan? (b) Why nao olketa brata long Philippi trustim wanem Paul raetem for olketa?

8 Masbi leta wea Paul raetem for olketa brata long Philippi, hem strongim olketa taem olketa ting raonem samting wea Jehovah duim for olketa long tenfala year wea go pas. Nomata Jehovah letem Paul and Silas for kasem olketa samting hia, samting wea kamaot from diswan mekem tufala for “iusim law for defendim datfala gud nius and for kasem raet for preachim datwan.” (Phil. 1:7) So olketa magistrate long Philippi bae hol bak for persecutim niu kongregeson long there. Maet from Paul talem hem wanfala citizen bilong Rome, datwan mekem disaepol Luke fit for stap long Philippi taem Paul and Silas lusim datfala taon. And Luke savve helpem olketa long datfala niu kongregeson long Philippi.

9 Taem olketa brata long Philippi readim leta bilong Paul, olketa savve olketa samting wea hem raet abaotem hem tru. Paul hem kasem olketa barava hard taem. Taem hem raet for olketa brata hia, hem wanfala prisoner long haos bilong hem long Rome. Nomata olsem, hem gohed garem “peace bilong God.”—Phil. 1:12-14; 4:7, 11, 22.

“NO WARI ABAOTEM ENI SAMTING”

10, 11. Wanem nao iumi mas duim taem iumi wari abaotem wanfala problem, and wanem nao iumi savve sure long hem?

10 Wanem nao savve helpem iumi for “no wari abaotem eni samting” and gohed garem “peace bilong God”? Toktok wea Paul talem for olketa long Philippi hem showimaot taem iumi wari, prea nao savve helpem iumi. So taem iumi wari, storyim olketa samting wea iumi wari abaotem long Jehovah. (Readim 1 Peter 5:6, 7.) Taem iu prea long Jehovah, iu mas barava sure hem bae lukaftarem iu. Evritaem thankiu long hem for evri blessing wea iu kasem. And no forget, “samting wea God savve duim hem barava winim nao wanem iumi askem or tingim.”—Eph. 3:20.

11 Olsem Paul and Silas, iumi tu maet sapraes long samting wea Jehovah savve duim for helpem iumi. Maet hem no wanfala big samting, bat Jehovah bae evritaem duim samting wea iumi barava needim. (1 Cor. 10:13) So datwan no minim iumi shud stap nomoa and weitim Jehovah for stretem problem wea kasem iumi. Iumi mas duim samting followim olketa prea bilong iumi tu. (Rome 12:11) Taem Jehovah lukim iumi duim samting, hem bae blessim datwan. Iumi mas no forget, Jehovah savve duim samting wea winim wanem iumi askem or wea iumi expectim. Samfala taem hem duim samting wea iumi no expectim wea mekem iumi barava sapraes. Distaem bae iumi storyim samfala example wea savve strongim iumi for trustim wei wea Jehovah savve duim samting wea iumi no expectim.

JEHOVAH DUIM SAMTING WEA MAN NO EXPECTIM

12. (a) Wanem nao King Hezekiah duim taem King Sennacherib redi for attakim Jerusalem? (b) Wanem nao iumi lanem from samting wea Jehovah duim?

12 Bible garem staka example wea showimaot wei wea Jehovah duim samting wea man no expectim. Olsem example, taem Hezekiah hem king long Judah, Sennacherib, wea hem king bilong Assyria kam attakim Judah, and tekovarem evri taon long there, bat Jerusalem nao nomoa. (2 Ki. 18:1-3, 13) Then Sennacherib redi for kam attakim Jerusalem. Wanem nao King Hezekiah duim? First samting, hem prea long Jehovah for helpem olketa and hem askem advaes long profet Isaiah. (2 Ki. 19:5, 15-20) Then Hezekiah peim tax wea Sennacherib askem, wea datwan showimaot hem garem gudfala tingting. (2 Ki. 18:14, 15) Then hem duim samting for protectim pipol wea stap long datfala taon. (2 Chron. 32:2-4) Bat wanem nao happen? Jehovah sendem wanfala angel for killim dae 185,000 soldia bilong Sennacherib insaed wanfala naet nomoa. Hezekiah bat nating expectim datwan for happen!—2 Ki. 19:35.

Wanem nao iumi savve lanem from samting wea happen long Joseph?—Gen. 41:42 (Paragraf 13 storyim diswan)

13. (a) Wanem nao iumi lanem from samting wea happen long Joseph? (b) Wanem nao Sarah no expectim for happen?

13 Tingim tu samting wea happen long Joseph taem hem young. Taem hem stap insaed prison long Egypt, hem nating tingim wanday bae hem kamap mek-tu ruler long Egypt, or Jehovah bae iusim hem for sevem famili bilong hem long taem bilong bigfala hangre. (Gen. 40:15, ftn.; 41:39-43; 50:20) Samting wea Jehovah duim for Joseph hem winim nao eni samting wea hem tingim. Tingim tu great-granmami bilong Joseph, Sarah. Waswe, Sarah wea olo finis hem expectim Jehovah for letem hem for bornem wanfala pikinini boy, and no tekem nomoa pikinini bilong Hagar? Taem Sarah bornem Isaac, datwan hem winim nao wanem Sarah expectim.—Gen. 21:1-3, 6, 7.

14. Why nao iumi fit for trustim Jehovah?

14 Iumi no expectim Jehovah for duim mirakol for finisim evri problem bilong iumi bifor niu world hem kam. And iumi no askem Jehovah for duim eni spesol samting for iumi. Bat iumi savve Jehovah hem helpem olketa wea worshipim hem bifor long wei wea olketa no expectim. And Jehovah nating change. (Readim Isaiah 43:10-13.) Datwan helpem iumi for trustim hem. Iumi sure hem bae strongim iumi for duim wanem hem laekem. (2 Cor. 4:7-9) Wanem nao iumi lanem from example bilong Hezekiah, Joseph, and Sarah? Iumi lanem hao sapos iumi gohed faithful long Jehovah, hem bae helpem iumi for winim eni hard samting wea iumi no fit for winim.

Sapos iumi gohed faithful long Jehovah, hem bae helpem iumi for winim eni hard samting wea iumi no fit for winim

15. Wanem nao helpem iumi for garem “peace bilong God” nomata taem iumi kasem problem, and why nao iumi fit for duim datwan?

15 Hao nao iumi savve garem “peace bilong God” nomata taem iumi kasem problem? Iumi need for strongim wei wea iumi fren witim Jehovah. Iumi fit for duim datwan bikos long ransom sakrifaes bilong Christ Jesus. Datfala ransom hem wanfala nambawan samting wea Jehovah provaedem for iumi. Jehovah iusim ransom for forgivim iumi, iumi savve garem gudfala konsens, and fren gud witim hem.—John 14:6; Jas. 4:8; 1 Pet. 3:21.

HEM BAE GAEDEM HEART AND TINGTING BILONG IUMI

16. Long wanem wei nao “peace bilong God” savve helpem iumi? Storyim example.

16 Long wanem wei nao “peace bilong God wea winim nao wanem man savve minim” savve helpem iumi? Bible sei hem bae “gaedem” heart and tingting bilong iumi. (Phil. 4:7) Long Greek languis, toktok wea iumi transleitim “gaedem,” hem toktok wea olketa army savve iusim for minim wanfala grup bilong olketa soldia wea duim waka for protectim wanfala taon. Pipol wea stap long Philippi garem olketa soldia olsem wea gaedem taon bilong olketa. From olketa savve taon bilong olketa hem sef, olketa savve sleep gud long naet. Long sem wei, taem iumi garem “peace bilong God,” heart and mind bilong iumi bae no warim eni samting. Iumi savve Jehovah tingim iumi and hem laekem iumi for kasem gud samting. (1 Pet. 5:10) And datwan savve protectim iumi for no wari tumas or feel wikdaon.

17. Wanem nao bae helpem iumi for trustim Jehovah long taem bilong bigfala trabol?

17 Klosap nao bigfala trabol bae start. (Matt. 24:21, 22) Iumi no barava savve wanem nao bae happen long iumi wanwan. Nomata olsem, iumi no need for wari tumas abaotem datfala taem. Iumi no savve long evri samting wea Jehovah bae duim, bat iumi savve gud long God bilong iumi. Iumi savve long wanem hem duim long bifor for olketa wea faithful long hem. Iumi savve nomata wanem nao happen, Jehovah mek sure plan bilong hem bae kamap tru. And hem bae duim datwan long wei wea iumi no expectim. So, each taem Jehovah helpem iumi, iumi savve kasem ‘peace bilong God wea winim wanem iumi savve minim.’

^ par. 1 Luk olsem Silas tu hem wanfala citizen bilong Rome.—Acts 16:37.