Skip to content

Skip to table of contents

“Ko e Nonga ‘a e ‘Otuá . . . ‘Oku Fakalaka Atu ‘i he Mahino Kotoa Pē”

“Ko e Nonga ‘a e ‘Otuá . . . ‘Oku Fakalaka Atu ‘i he Mahino Kotoa Pē”

“Ko e nonga ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku fakalaka atu ‘i he mahino kotoa pē te ne malu‘i homou lotó.”​—FIL. 4:7.

HIVA: 39, 47

1, 2. Ko e hā na‘e hoko kia Paula mo Sailosi ‘i Filipaí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

SIOLOTO atu ki he me‘a na‘e hokó. Ko e tu‘apoó nai eni. Ko e ongo misinale ko Paula mo Sailosi, na‘á na ‘i he tafa‘aki taupotu taha mo fakapo‘uli taha ‘o ha pilīsone ‘i he kolo ko Filipaí. Na‘e ‘ikai lava ke na ngaue he na‘e ha‘i hona ongo va‘é, pea na‘e mamahi ‘a hona tu‘á ‘i ha tā lahi na‘e toki ‘osi fai kiate kinaua. (Ngā. 16:23, 24) Ki mu‘a ange ‘i he ‘aho ko iá, na‘e faka‘ohovale ‘a hono toho ‘a Paula mo Sailosi ‘e ha fu‘u kakai ki he feitu‘u fai‘anga fakataú. ‘I aí, na‘a nau fakavave ‘o fakamāu‘i kinaua. Na‘a nau hae hona valá pea tā lahi kinaua ‘aki ha ngaahi va‘akau. (Ngā. 16:16-22) Ko ha fakamaau ta‘etotonu mo‘oni ia! Ko Paulá ko ha tangata‘ifonua Loma, pea na‘á ne tuha mo ha fakamaau ‘i ha founga totonu. *​—Sio ki he fakamatala ‘i lalo.

2 Lolotonga ‘a e ‘i he pilīsoné ‘a Paulá, na‘á ne fakakaukau nai fekau‘aki mo e me‘a na‘e hoko ‘i he ‘aho ko iá pea mo e kakai na‘e nofo ‘i Filipaí. Na‘e ‘ikai foki ke ‘i ai ha sinakoke ‘i honau koló, ‘o ‘ikai hangē ko e ngaahi kolo lahi kehe na‘e ‘a‘ahi ki ai ‘a Paulá. Ko ia na‘e pau ai ke lotu ‘a e kau Siú ‘i tu‘a ‘i he matapā ‘o e koló ofi ki ha vaitafe. (Ngā. 16:13, 14) Na‘e hoko ení he na‘e ‘ikai a‘u ‘o toko hongofulu ha kau tangata Siu ‘i he koló, ‘a e tokolahi na‘e fiema‘u kae fokotu‘u ai ha sinakoké? Ko e kakai na‘e nofo ‘i Filipaí na‘a nau mātu‘aki laukau‘aki ‘a e hoko ko e kau tangata‘ifonua Lomá. (Ngā. 16:21) Mahalo pē ko e ‘uhinga ia na‘e ‘ikai ai te nau fakakaukau ko Paula mo Sailosi, ‘a e ongo Siú, ko e ongo tangata‘ifonua Loma foki kinaua. ‘Oku ‘ikai ke tau ‘ilo‘i papau, ka ‘oku tau ‘ilo‘i na‘e ta‘etotonu hono lī ‘o Paula mo Sailosi ki he pilīsoné.

3. Ko e hā nai na‘e mei puputu‘u ai ‘a Paula ‘i hono ‘ave ia ki he pilīsoné, ka ko e hā ‘a e fakakaukau na‘á ne ma‘ú?

3 Mahalo pē na‘e toe fakakaukau ‘a Paula fekau‘aki mo e founga na‘á ne a‘u ai ki Filipaí. ‘I ha ngaahi māhina si‘i ki mu‘a ange, na‘e ‘i he tafa‘aki ai ‘e taha ‘o e Tahi ‘Īsiní ‘a Paula, ‘i ‘Ēsia Maina. Lolotonga ‘ene ‘i aí, na‘e toutou ta‘ofi ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ‘a ‘ene malanga ‘i he ngaahi feitu‘u ‘e ni‘ihi. Ne hangē na‘e ue‘i ia ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ke ne ‘alu ki ha feitu‘u kehe. (Ngā. 16:6, 7) Ka ki fē? Lolotonga ‘ene ‘i Taloasí, na‘e sio ai ‘a Paula ki ha vīsone ‘a ia na‘e tala ange ai kiate ia: “Laka mai ki Masitōnia.” Na‘e mā‘ala‘ala ‘a e finangalo ‘o Sihová! Ko ia na‘e ‘alu ‘a Paula he taimi pē ko iá ki Masitōnia. (Lau ‘a e Ngāue 16:8-10.) Ka ko e hā ‘a e me‘a na‘e hoko atu aí? ‘I he‘ene a‘u pē ki Masitōniá, na‘á ne iku ai ki he pilīsoné! Ko e hā na‘e faka‘atā ai ‘e Sihova ke hoko eni kia Paulá? Ko e hā hono lōloa ‘ene nofo ‘i he pilīsoné? Neongo kapau na‘e fifili ‘a Paula fekau‘aki mo e ngaahi me‘a ko iá, na‘e kei mālohi ai pē ‘ene tuí pea na‘á ne kei fiefia ai pē. Ko ia mo Sailosi fakatou‘osi na‘á na kamata ‘lotu mo fakahīkihiki‘i ‘a e ‘Otuá ‘aki ha hiva.’ (Ngā. 16:25) Ko e nonga ‘a e ‘Otuá na‘á ne fakafiemālie‘i ‘a hona lotó mo e ‘atamaí.

4, 5. (a) ‘Oku lava fēfē ke meimei tatau hotau tu‘ungá mo e tu‘unga ‘o Paulá? (e) Na‘e anga-fēfē ‘a e liliu ta‘e‘amanekina ‘a e tu‘unga ‘o Paulá?

4 Kuo faifai ange peá ke ongo‘i ‘o hangē ko Paulá? Mahalo pē kuo ‘i ai ha taimi ‘i ho‘o mo‘uí na‘á ke kole ai ki he ‘Otuá ke ne tokoni‘i koe ke ke fai ha fili pea na‘á ke ongo‘i na‘á ke muimui ‘i he tataki ‘a e laumālie mā‘oni‘oní. Ka ‘i he hili iá, na‘e lahi ho‘o ngaahi palopalemá pe na‘e pau ke ke fai ha ngaahi liliu lahi ‘i ho‘o mo‘uí. (Tml. 9:11) ‘I he taimi ní, ‘i ho‘o fakakaukau atu ki he tu‘unga ko iá, ‘okú ke fifili nai pe ko e hā na‘e faka‘atā ai ‘e Sihova ‘a e ngaahi me‘a ‘e ni‘ihi ke hokó. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i koe ke hokohoko atu ho‘o kātakí, ‘o falala kakato kia Sihova? ‘E lava ke tau ma‘u ‘a e talí ‘i he me‘a na‘e hoko atu kia Paula mo Sailosí.

5 Lolotonga ‘a e hiva ‘a Paula mo Sailosí, na‘e kamata ke hoko ‘a e ngaahi me‘a ta‘e‘amanekina lahi. ‘Uluakí, na‘e ‘i ai ha fu‘u mofuike mālohi. Na‘e ava ‘i he taimi pē ko iá ‘a e ngaahi matapā ‘o e pilīsoné. Pea na‘e homo ‘a e ngaahi ha‘i kotoa ‘o e kau pōpulá. Ko hono hokó, na‘e ta‘ofi ‘e Paula ‘a e selá mei he‘ene ‘ai ke taonakitá, pea na‘e hoko ‘a e selá mo hono fāmilí kotoa ‘o papitaiso. Pongipongia ‘i he pongipongi hono hokó, na‘e fekau‘i atu ai ‘e he kau ‘ōfisa ‘o e koló ha kau ‘ōfisa ke ‘omi ki tu‘a ‘a Paula mo Sailosi mei he pilīsoné pea kole ange ke na mavahe fiemālie mei he koló. ‘I hono ‘ilo‘i ‘e he kau ‘ōfisá ko e ongo tangata‘ifonua Loma ‘a Paula mo Sailosí, na‘a nau mahino‘i ‘a e fu‘u fehālaaki na‘a nau faí, pea na‘a nau ha‘u tonu ‘o fakafe‘ao kinaua ki tu‘a. Ka ki mu‘a ke mavahe ‘a Paula mo Sailosi mei he koló, na‘á na vilitaki ke na ō ‘o lea māvae kia Litia, ‘a hona tuofefine na‘e toki ‘osi papitaisó. Pea na‘á na ngāue‘aki ‘a e faingamālie ko iá ke fakaivimālohi‘i ‘a e fanga tokoua kehe ‘i Filipaí. (Ngā. 16:26-40) He vave mo‘oni ē ko e liliu ‘a e me‘a kotoa!

“FAKALAKA ATU [IA] ‘I HE MAHINO KOTOA PĒ”

6. Ko e hā te tau lāulea mo vakai ki ai he taimi ní?

6 Ko e hā ‘oku tau ako mei he ngaahi me‘a ko ia na‘e hokó? ‘Oku lava ke fai ‘e Sihova ha me‘a ta‘e‘amanekina, ko ia ‘oku ‘ikai fiema‘u ia ke tau loto-mo‘ua ‘i he‘etau fehangahangai mo e ngaahi ‘ahi‘ahí. ‘Oku tau ‘ilo na‘e maongo lahi ‘a e lēsoni ko iá kia Paula koe‘uhi ko ‘ene tohi na‘e fai ki mui ki he fanga tokoua ‘i Filipaí fekau‘aki mo e loto-mo‘uá pea mo e nonga ‘a e ‘Otuá. ‘I he kupu ko ení te tau lāulea ai ki he lea ‘a Paula ‘i he Filipai 4:6, 7. (Lau.) Pea te tau vakai leva ki he ngaahi talanoa kehe ‘i he Tohi Tapú ‘a ia na‘e fai ai ‘e Sihova ha me‘a ta‘e‘amanekina. Faka‘osí, te tau lāulea ki he founga ‘e lava ke tokoni‘i ai kitautolu ‘e he “nonga ‘a e ‘Otuá” ke tau kātekina ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahí mo e falala kakato kia Sihova.

7. Ko e hā ‘a e lēsoni na‘e ako‘i ‘e Paula ‘i he‘ene tohi ki he fanga tokoua ‘i Filipaí, pea ko e hā ‘oku lava ke tau akó?

7 ‘I he taimi na‘e lau ai ‘e he fanga tokoua ‘i Filipaí ‘a e tohi ‘a Paula kiate kinautolú, ko e hā na‘a nau fakakaukau ki aí? Ko e tokolahi taha ‘o kinautolú ‘oku ngalingali na‘a nau manatu‘i ‘a e me‘a na‘e hoko kia Paula mo Sailosí mo e founga ta‘e‘amanekina ‘o hono tokoni‘i kinaua ‘e Sihová. Ko e hā ‘a e lēsoni na‘e ako‘i ‘e Paula kiate kinautolu ‘i he‘ene tohí? Ko e lēsoní eni: ‘Oua ‘e hoha‘a. Lotu, pea te ke ma‘u leva ai ‘a e “nonga ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku fakalaka atu ‘i he mahino kotoa pē.” Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e kupu‘i lea ko iá? ‘Oku pehē ‘i he ngaahi liliu Tohi Tapu ‘e ni‘ihi ko e “fakalaka atu ‘i he kotoa ‘o ‘etau ngaahi misí” pe “mahulu atu ‘i he palani kotoa ‘a e tangatá.” Ko ia na‘e pehē ‘e Paulá “ko e nonga ‘a e ‘Otuá” ‘oku fakaofo ange ia ‘i he me‘a ‘oku lava ke tau sioloto atu ki aí. Lolotonga ‘oku ‘ikai te tau ‘ilo‘i ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘a e fakalelei‘anga ki he‘etau ngaahi palopalemá, ‘oku ‘ilo‘i ia ‘e Sihova. Pea ‘e lava ke ne fai ha me‘a ta‘e‘amanekina.​—Lau ‘a e 2 Pita 2:9.

8, 9. (a) Neongo na‘e faingata‘a‘ia ‘a Paula ‘i ha fakamaau ta‘etotonu ‘i Filipai, ko e hā ‘a e lelei na‘e hoko koe‘uhi ko e ngaahi me‘a ko iá? (e) Ko e hā na‘e lava ai ke ma‘u ‘e he fanga tokoua ‘i Filipaí ‘a e falala kakato ki he lea ‘a Paulá?

8 Ko e tohi ‘a Paulá kuo pau pē na‘á ne fakaivimālohi‘i ‘a e fanga tokoua ‘i Filipaí ‘i he‘enau fakakaukau fekau‘aki mo e me‘a na‘e fai ‘e Sihova ma‘anautolu ‘i he ta‘u ‘e hongofulu fakamuimuí. Neongo na‘e faka‘atā ‘e Sihova ‘a Paula mo Sailosi ke na faingata‘a‘ia ‘i ha fakamaau ta‘etotonu, ko e ngaahi me‘a ko ia na‘e hoko ki mu‘á na‘e iku ai ki hono “taukapo‘i mo fokotu‘u fakalao ‘a e ongoongo leleí.” (Fil. 1:7) Ko e kau ‘ōfisa ko ia ‘o e koló ‘i Filipaí na‘e ‘ikai te nau ma‘u ha loto-to‘a ke fakatanga‘i ‘a e fakataha‘anga Kalisitiane fo‘oú. Mahalo pē koe‘uhí ko e lave ‘a Paula ki hono tu‘unga ko e tangata‘ifonua Lomá, na‘e malava ai ke nofo ai pē ‘a e ākonga ko Luké ‘i Filipai ‘i he hili ‘a e mavahe ‘a Paula mo Sailosí. Na‘e lava leva ke fai ‘e Luke ha tokoni lahi ki he kau Kalisitiane fo‘ou ‘i Filipaí.

9 ‘I hono lau ‘e he fanga tokoua ko ia ‘i Filipaí ‘a e tohi ‘a Paulá, na‘a nau ‘ilo‘i ko ‘ene leá na‘e ‘ikai ko ha‘ane fakakaukau fakafo‘ituitui pē. Na‘e hokosia ‘e Paula ‘a e ngaahi ‘ahi‘ahi lahi fau. Na‘a mo e taimi na‘á ne tohi ai ki he fanga tokoua ko iá, ko ha pōpula ia ‘i hono fale ‘i Lomá. Ka na‘á ne kei fakahāhā pē na‘á ne ma‘u “‘a e nonga ‘a e ‘Otuá.”​—Fil. 1:12-14; 4:7, 11, 22.

“‘OUA ‘E HOKO ‘O LOTO-MO‘UA ‘I HA FA‘AHINGA ME‘A”

10, 11. Ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau fai ‘i he taimi ‘oku tau hoha‘a ai fekau‘aki mo ha palopalema, pea ko e hā ‘e lava ke tau ‘amanekiná?

10 Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke ‘oua te tau hoko ‘o “loto-mo‘ua ‘i ha fa‘ahinga me‘a” ka ‘i hono kehé te tau ma‘u “‘a e nonga ‘a e ‘Otuá”? Ko e lea ‘a Paula ki he kau Filipaí ‘oku fakahaa‘i ai ‘i he taimi ‘oku tau hoha‘a ai fekau‘aki mo ha palopalema, ko e fakalelei‘angá ko e lotu. Ko ia ‘i he taimi ‘oku tau ongo‘i loto-mo‘ua aí, ‘oku fiema‘u ke tau ‘ohake ‘etau ngaahi hoha‘á ‘i he lotu. (Lau ‘a e 1 Pita 5:6, 7.) ‘I ho‘o lotu kia Sihová, hoko ‘o tuipau kakato ‘okú ne tokanga mai kiate koe. Fakamālō ma‘u pē kiate ia ‘i he tāpuaki kotoa ‘okú ke ma‘ú. Pea ‘oua ‘aupito na‘a ngalo ko Sihová ‘oku lava ke ne “fai ‘a e me‘a ‘oku mahulu lahi atu ia ‘i he ngaahi me‘a kotoa pē ‘oku tau kole pe fakakaukau ki aí.”​—‘Ef. 3:20.

11 ‘I he hangē ko Paula mo Sailosí, te tau ‘ohovale nai ‘i he me‘a ‘oku fai ‘e Sihova ke tokoni‘i ai kitautolú. ‘E ‘ikai nai ko ha me‘a fakato‘oaloto ia, ka ‘e hoko ma‘u pē ko e me‘a ia ‘oku tau fiema‘ú. (1 Kol. 10:13) ‘Oku ‘ikai ‘uhinga iá ke tau tangutu pē, ‘o ‘ikai fai ha me‘a, pea tatali kia Sihova ke ne fakatonutonu ‘a e tu‘ungá pe fakalelei‘i ‘a ‘etau palopalemá. ‘Oku fiema‘u ke tau ngāue ‘o fehoanaki mo ‘etau ngaahi lotú. (Loma 12:11) Ko ‘etau ngaahi ngāué ‘e fakamo‘oni‘i ai ‘oku tau loto-mo‘oni pea ‘e tāpuaki‘i ai kitautolu ‘e Sihova. ‘Oku ‘ikai totonu ke ngalo ‘iate kitautolu ‘oku lava ke fai ‘e Sihova ‘a e me‘a lahi ange ‘i he me‘a ‘oku tau kole pe ‘amanekina ke ne faí. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘okú ne faka‘ohovale‘i kitautolu ‘i he‘ene fai ha me‘a ta‘e‘amanekina. Ko ia tau vakai angé ki ha ngaahi fakatātā ‘a ia ‘e fakaivimālohi‘i ai ‘etau falala ki he malava ‘a Sihova ke ne fai ha me‘a ta‘e‘amanekina ma‘atautolu.

NGAAHI FAKATĀTĀ ‘O HONO FAI ‘E SIHOVA ‘A E ME‘A TA‘E‘AMANEKINÁ

12. (a) Ko e hā na‘e fai ‘e Tu‘i Hesekaia ‘i he taimi na‘e fakamanamana‘i ai ia ‘e Tu‘i Senakalipé? (e) Ko e hā ‘oku tau ako mei he founga ‘o hono fakalelei‘i ‘e Sihova ‘a e palopalemá?

12 ‘I he Tohi Tapú, te tau ma‘u ai ‘a e ngaahi fakatātā lahi ‘o hono fai ‘e Sihova ‘a e me‘a ta‘e‘amanekiná. Ko e fakatātaá, ‘i he taimi na‘e tu‘i ai ‘a Hesekaia ‘i Siutá, na‘e ‘ohofi ‘e Senakalipe, ko e tu‘i ‘o ‘Asīliá, ‘a Siuta peá ne hamu ‘a e kotoa ‘o hono ngaahi koló tuku kehe pē ‘a Selusalema. (2 Tu‘i 18:1-3, 13) Pea na‘e ‘alu leva ‘a Senakalipe ke ‘ohofi ‘a Selusalema. Ko e hā na‘e fai ‘e Tu‘i Hesekaiá? ‘Uluakí, na‘á ne lotu kia Sihova ‘o kole ha tokoni peá ne kole fale‘i ki he palōfita ‘a Sihova ko ‘Aiseá. (2 Tu‘i 19:5, 15-20) Ko hono hokó, na‘e fakahāhā ‘e Hesekaia na‘á ne fakapotopoto ‘i he‘ene totongi ‘a e mo‘ua na‘e kouna‘i ‘e Senakalipé. (2 Tu‘i 18:14, 15) Faka‘osí, na‘e teu‘i ‘e Hesekaia ‘a e koló ki ha ‘ākolo‘i ‘i ha taimi lōloa. (2 Kal. 32:2-4) Na‘e iku ‘a e tu‘unga ko ení ki he hā? Na‘e fekau‘i mai ‘e Sihova ha ‘āngelo ke ne faka‘auha ‘a e kau sōtia ‘a Senakalipe ‘e toko 185,000 ‘i ha pō pē ‘e taha. Na‘a mo Hesekaia na‘e ‘ikai te ne ‘amanekina ‘e hoko ‘a e me‘a ko iá!​—2 Tu‘i 19:35.

Ko e hā ‘a e lēsoni ‘oku tau ako mei he me‘a na‘e hoko kia Siosifá?​—Sēn. 41:42 (Sio ki he palakalafi 13)

13. (a) Ko e hā ‘a e lēsoni ‘oku tau ako mei he me‘a na‘e hoko kia Siosifá? (e) Ko e hā ‘a e me‘a ta‘e‘amanekina na‘e hoko kia Selá?

13 Fakakaukau angé ki he me‘a na‘e hoko ki he talavou ko Siosifá. Lolotonga ‘ene tangutu ‘i ha fo‘i luo pilīsone ‘i ‘Isipite, na‘e ‘ikai lava ke fakakaukau atu ‘a Siosifa te ne hoko ko e tokotaha ma‘u mafai mālohi taha fika ua ‘i ‘Isipité pe ‘e ngāue‘aki ia ‘e Sihova ke ne fakahaofi ‘a hono fāmilí mei he hongé. (Sēn. 40:15, fakamatala ‘i lalo; 41:39-43; 50:20) ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘e mahulu atu ‘a e ngaahi me‘a na‘e fai ‘e Sihová ‘i he me‘a kotoa na‘e ‘amanekina ‘e Siosifá. Fakakaukau atu foki fekau‘aki mo e kui-ua ‘a Siosifa ko Selá. Na‘e ‘amanekina ‘e he ta‘umotu‘a ko Selá ‘e faka‘atā ia ‘e Sihova ke ne fanau‘i ha‘ane tama, ‘o ‘ikai ko hono ma‘u pē ‘a e tama ‘a ‘ene kaunangá? Ko e fanau‘i ‘o ‘Aisaké na‘e mahulu atu ia ‘i he me‘a na‘e lava ke faifai ange pea sioloto atu ki ai ‘a Selá.​—Sēn. 21:1-3, 6, 7.

14. Ko e hā ‘a e falala pau kia Sihova ‘oku lava ke tau ma‘ú?

14 ‘Oku ‘ikai te tau ‘amanekina ‘e to‘o fakaemana ‘e Sihova ‘a ‘etau ngaahi palopalemá kotoa ki mu‘a ke hoko mai ‘a e māmani fo‘oú. Pea ‘oku ‘ikai te tau kouna‘i ke fai ‘e Sihova ha ngaahi me‘a fakato‘oaloto ki he‘etau mo‘uí. Ka ‘oku tau ‘ilo‘i na‘e tokoni‘i ‘e Sihova ‘a ‘ene kau sevāniti faitōnunga ‘i he kuohilí ‘i he ngaahi founga fakaofo. Pea kuo ‘ikai ke ne liliu. (Lau ‘a e ‘Aisea 43:10-13.) ‘Oku ‘ai ‘e he me‘a ko iá ke tau falala pau kiate ia. ‘Oku lava ke tau fakapapau‘i te ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e mālohi ‘oku tau fiema‘ú koe‘uhi ke tau fai ‘a hono finangaló. (2 Kol. 4:7-9) Ko e hā ‘oku tau ako mei he fakatātā fekau‘aki mo Hesekaia, Siosifa, mo Selá? ‘E lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova na‘a mo e taimi ‘oku tau ‘i he ngaahi tu‘unga faingata‘a taha aí kapau te tau faitōnunga ai pē kiate ia.

‘E lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e Sihova na‘a mo e taimi ‘oku tau ‘i he ngaahi tu‘unga faingata‘a taha aí kapau te tau faitōnunga ai pē kiate ia

15. Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau ma‘u ‘a e “nonga ‘a e ‘Otuá” na‘a mo e taimi ‘oku tau ma‘u ai ha ngaahi palopalemá, pea ‘oku malava fēfē ke hoko ‘a e me‘á ni?

15 ‘E lava fēfē ke tau ma‘u ‘a e “nonga ‘a e ‘Otuá” na‘a mo e taimi ‘oku tau ma‘u ai ha ngaahi palopalemá? ‘Oku fiema‘u ke tau tauhi hotau vaha‘angatae mo Sihová ke mālohi. Ko ha vaha‘angatae pehē ‘oku malava pē iá koe‘uhi ko e feilaulau huhu‘i ‘a Kalaisi Sīsuú. Ko e huhu‘í ‘a e taha ‘o e ngaahi ngāue fakaofo ‘a Sihová. Koe‘uhi ko e huhu‘í, ‘oku lava ai ke ne fakamolemole‘i ‘etau ngaahi angahalá, pea ‘oku lava ke tau ma‘u ai ha konisēnisi ma‘a pea ‘unu‘unu ofi kiate ia.​—Sione 14:6; Sēm. 4:8; 1 Pita 3:21.

TE NE MALU‘I HOTAU LOTÓ MO HOTAU ‘ATAMAÍ

16. Ko e hā ‘e hoko ‘i he taimi ‘oku tau ma‘u ai ‘a e “nonga ‘a e ‘Otuá”? Fakatātaa‘i.

16 Ko e hā ‘e hoko ‘i he‘etau ma‘u ‘a e “nonga ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku fakalaka atu ‘i he mahino kotoa pē”? ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú te ne “malu‘i” hotau lotó mo hotau ‘atamaí. (Fil. 4:7) Ko e mu‘aki fo‘i lea ki he “malu‘i” ko ha kupu‘i lea fakakautau ‘a ia na‘e ‘uhingá ki ha kulupu ‘o ha kau sōtia na‘e vahe‘i ke nau malu‘i ha kolo. Ko e kakai na‘e nofo ‘i he kolo ko Filipaí na‘e malu‘i kinautolu ‘e ha kulupu pehē. Na‘e lava ke nau mohe lelei ‘i he po‘ulí ‘i hono ‘ilo‘i na‘e malu ‘a honau koló. ‘I ha founga meimei tatau, ‘i he‘etau ma‘u ‘a e “nonga ‘a e ‘Otuá,” ‘oku ‘ikai ke tau hoha‘a pea ‘oku lava ke fiemālie ‘a hotau lotó mo e ‘atamaí. ‘Oku tau ‘ilo‘i ‘oku tokanga mai ‘a Sihova kiate kitautolu pea ‘okú ne loto ke tau lavame‘a. (1 Pita 5:10) Pea ‘oku malu‘i ‘e he me‘a ko iá kitautolu mei he ongo‘i lōmekina ‘e he loto- mo‘uá pe loto-si‘í.

17. Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau falala kia Sihova ‘i he lolotonga ‘a e mamahi lahí?

17 Kuo vavé ni ke hoko mai ‘a e mamahi lahí ki he fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá. (Māt. 24:21, 22) ‘Oku ‘ikai ke tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a tofu pē ‘e hoko fakafo‘ituitui mai kiate kitautolú. Kae kehe, ‘oku ‘ikai fiema‘u ke tau loto-mo‘ua tōtu‘a fekau‘aki mo e taimi ko iá. Neongo ‘oku ‘ikai te tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a kotoa pē ‘e fai ‘e Sihová, ‘oku tau ‘ilo‘i hotau ‘Otuá. ‘Oku tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a kuó ne fai ‘i he kuohilí ma‘a ‘ene kau sevāniti faitōnungá. ‘Oku tau ‘ilo‘i tatau ai pē pe ko e hā ‘oku hokó, ‘e fakapapau‘i ‘e Sihova ‘e hoko mo‘oni ‘a ‘ene taumu‘á. Pea te ne fai ia ‘i ha founga ta‘e‘amanekina! Ko ia ai, ‘i he taimi taki taha ‘oku fai ai ‘e Sihova ha me‘a ma‘atautolu, ‘oku tau hokosia ai ‘i ha founga fo‘ou ‘a e “nonga ‘a e ‘Otuá ‘a ia ‘oku fakalaka atu ‘i he mahino kotoa pē.”

^ pal. 1 ‘Oku hā ngali ko Sailosí ko ha tangata‘ifonua Loma foki mo ia.​—Ngā. 16:37.