1, 2. Die yen nẹrhẹ e mu Pọl vẹ Sailas phiyọ uwodi vwẹ Filipae? (Ni uhoho rẹsosuọ na.)

RORO kpahen obo re phiare. Pọl vẹ Sailas re dia ighwoghwota ri nẹ ẹkuotọ kpo ẹkuotọ, hẹ evunrẹ uwodi vwẹ Filipae vwẹ uherevie rẹ ason. A kanre abọ vẹ awọ rayen mu urhe, jẹ ugbuko miavwen ayen fikirẹ ehwe ọgangan re hwe ayen o kri nọ-ọ. (Iruo 16:23, 24) Ẹdẹ yena, otu buebun kpono ayen kpo afieki rẹ orere na. Kpakpata, a da vwẹ ayen guẹdjọ vwẹ etiyin! Kẹ a bẹrẹ iwun dje ayen oma, a da vwẹ utehru fa ayen. (Iruo 16:16-22) Ọnana oshenyẹ dẹn, kidie Pọl, ọyen ọmotọ rẹ Rom! *

² Pọl vwo chidia uwodi ro mu ebri na, ko roro kpahen obo re phiare ẹdẹ yena. O roro kpahen ẹdia rẹ ihwo rẹ Filipae hepha. Sinagọg rẹ ihwo rẹ Ju hẹ evunrẹ irere buebun rẹ Pọl de ghwoghwo, ẹkẹvuọvo kaka ọvuọvo dede hẹ evunrẹ Filipae-e. Orhoma rẹ urhie ọvo vwẹ otafen rẹ orere na yen  ihwo rẹ Ju de koko vwọ ga Ọghẹnẹ. (Iruo 16:13, 14) Kidie nẹ eshare rẹ Ju rehẹ evunrẹ orere na te ihwe-e, rọ die uche eshare ra guọnọre e ki se vwo sinagọg, yen sorọ? Ihwo na phuoma kidie ayen emotọ rẹ Rom. (Iruo 16:21) Ọkiọvo omaephuo na yen sorọ ayen rhe se noso nẹ Pọl vẹ Sailas je sa dia emotọ rẹ Rom kerẹ aye-en. Ọtiọyena, ayen de ru ayen djadja, ji mu ayen phiyọ uwodi.

3. Die yen se kpokpo Pọl ẹwẹn ọke re vwo muo phiyọ uwodi, ẹkẹvuọvo oka rẹ uruemu vọ yen o djephia?

³ Ọ sa dianẹ Pọl ji roro kpahen obo re phiare vwẹ emeranvwe evo re wanre. Ọke yena, jẹ Pọl hẹ obo ovrẹ rẹ Urhie rẹ Aegean, rọhẹ orere rẹ Asia Minor. Rọ vwọ hẹ etiyin, ẹwẹn ọfuanfon na senre nẹ o ghwoghwo ota vwẹ asan evo-o. Kọ ghwa họhọ nẹ ẹwẹn rẹ Ọghẹnẹ geren vwo kpo asan ofa. (Iruo 16:6, 7) Ẹkẹvuọvo, asan vọ? Ọ mrẹ ẹkpahọnphiyọ na vwẹ emramrẹ rọ mrẹre vwẹ Troas. A da ta kẹ: “Yanrhe obi Masidonia.” Pọl de ghini ru ọtiọyen, kidie ọyen oborẹ Jihova guọnọre. (Se Iruo 16:8-10.) Die kọyen rhe phia? O ghwe vwo te Masidonia, e de muo phiyọ uwodi! Die nẹrhẹ Jihova vwẹ uphẹn kẹ emu tiọyen nẹ ọ phia? Mavọ yen ọ cha dia uwodi kri te? Ọ da tobọ dianẹ enọ tiọna kpokpiro ẹwẹn, ọ sẹro rẹ esegbuyota vẹ aghọghọ rọyen ghene. Pọl vẹ Sailas ke “nẹ ẹrhovwo” ji so une vwo jiri Ọghẹnẹ. (Iruo 16:25) Ufuoma rẹ Ọghẹnẹ da nẹrhẹ udu rayen gan.

4, 5. (a) Idjerhe vọ yen ẹdia rẹ avwanre sa vwọ họhọ ọ rẹ Pọl? (b) Mavọ yen ẹdia rẹ Pọl vwo wene siẹvuọvo?

⁴ Kerẹ Pọl, ọ sa dianẹ vwẹ ọke ọvo rọ wanre, wo niro nẹ dede nẹ wo nene odjekẹ rẹ ẹwẹn ọfuanfon na, ekuakua sa dia oborẹ wọ guọnerọ-ọ. Ọkiọvo wo hirharoku egbabọse evo vwẹ ọke yena, yẹrẹ wo ru ewene buebun fikirẹ ẹdia rẹ akpeyeren wẹn ro weneri. (Aghwo. 9:11) Enana sa nẹrhẹ wọ nọ kpahen oboresorọ Jihova vwọ vwẹ uphẹn kẹ emu tiọyena. Ọ da dia ọtiọyen, kẹ die yen sa nẹrhẹ wọ vwẹroso Jihova? Ra vwọ riẹn ẹkpahọnphiyọ rẹ onọ yena, e jẹ e rhivwin kpo ikuegbe rẹ Pọl vẹ Sailas.

⁵ Emu igbunu evo phiare ọke rẹ Pọl vẹ Sailas vwọ so ine. Siẹvuọvo na, otọ de mu kpogho gangan. Ẹchẹ rẹ uwodi na de rhie, igoni ra vwọ kanre ihwo rehẹ uwodi na da kpanre she. Pọl da dobọ rẹ ọnọkpa na ji, ọke rọ vwọ guọnọ hwe oma rọyen. Ọnọkpa na vẹ orua rọyen de bromaphiyame. Ọke vwo rhie, iguẹdjọ na de ji enọkpa yanran nẹ e re siobọnu Pọl vẹ Sailas. Enọkpa na da vuẹ ayen nẹ ayen vrẹn nẹ orere na. Iguẹdjọ na rhe vwọ riẹn nẹ Pọl vẹ Sailas emotọ rẹ Rom, ayen da mrẹvughe nẹ ayen ru chọ. Ọtiọyen na, ayen komobọ da yanrhe rhi sun ayen nẹ orere na. Ẹkẹvuọvo, ayen da tanẹ ayen cha ra mrẹ oniọvo aye Lidia ro bromaphiyame nu obọ, tavwen ayen ki yanran. Ayen da je reyọ ọke yena vwọ bọn esegbuyota rẹ iniọvo na gan. (Iruo 16:26-40) Gbe ni oborẹ ekuakua weneri siẹvuọvo!

6. Die yen a cha fuẹrẹn?

⁶ Die yen ikuegbe nana yono avwanre? E jẹ oshọ mu avwanre siẹrẹ e de hirharoku edavwini-i, kidie Jihova se ru oborẹ avwanre rhẹro rọye-en. Oborẹ Pọl si vwo rhe iniọvo rehẹ  Filipae kpahen ẹnwan kugbe ufuoma rẹ Ọghẹnẹ, djerephia nẹ o yono emu buebun nẹ obo re phiare na. E gbe jẹ a ka fuẹrẹn obo ro siri vwẹ Filipae 4:6, 7. (Se.) E de ru ọyena nu, kẹ a cha fuẹrẹn ikuegbe rẹ Baibol evo ri djerephia nẹ Jihova se ru oborẹ avwanre rhẹro rọye-en. Ukuotọ rọyen, kẹ a je cha ta ota kpahen oborẹ “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ” sa chọn avwanre uko vwo chirakon vẹ ẹroẹvwọsuọ ọgangan kpahen Jihova.

7. Ẹkpo vọ yen Pọl kanrunumu vwẹ ọbe ro si vwo rhe Inenikristi rẹ Filipae, kẹ die yen avwanre se yono no rhe?

⁷ Aphro herọ-ọ, ọke rẹ iniọvo rẹ Filipae vwo se ileta rẹ Pọl si vwo rhe ayen, ayen da karophiyọ obo re phia kẹ, vẹ oborẹ Jihova chọn Pọl uko vwẹ idjerhe rẹ ayen rhẹro rọye-en. Die yen Pọl guọnọ nẹ ayen mrẹvughe? Ọ guọnọre nẹ ayen ro ẹnwa-an. Ukperẹ ọtiọyen, ọ guọnọre nẹ ayen nẹrhovwo rere ufuoma rẹ Ọghẹnẹ se vwo te ayen obọ. Ẹkẹvuọvo, jokaphiyọ nẹ “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ” na, rho “nọ ẹruọ ejobi.” Die yen ọyena mudiaphiyọ? Ihwo evo ri ruiruo rẹ efanfan fanrọ nẹ, ọ “vrẹ oborẹ avwanre sa rhẹro rọyen,” yẹrẹ ọ “rho nọ iroroẹjẹ rẹ ohworakpọ.” Kọyen Pọl ghwa guọnọ vuẹ avwanre nẹ, a mrẹ vwo dje “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ” na-a. Ọtiọyena, ọ da tobọ họhọ nẹ o vwo obo re se ru kpahen ebẹnbẹn avwanre-e, Jihova se ru obo re rhẹro rọye-en.​—Se 2 Pita 2:9.

8, 9. (a) Dede nẹ Pọl rioja rẹ omukpahen, iyẹnrẹn esiri vọ yen nuro rhe? (b) Die yen nẹrhẹ iniọvo rẹ Filipae na reyọ eta rẹ Pọl ghanghanre?

⁸ Aphro herọ-ọ, ẹkarophiyọ rẹ oborẹ Jihova ru kẹ ayen vwẹ ẹgbukpe ihwe re wanre na, bọn iniọvo rẹ Filipae gan. Ota rẹ Pọl na gbare. Oshenyẹ yena rẹ Jihova vwẹ uphẹn kẹ nẹ ọ phia na, rhi toroba “ochọ ẹchọ kugbe orugan rẹ iyẹnrẹ esiri na.” (Fil. 1:7) Fikirẹ oshọ, iguẹdjọ rẹ orere na rhe che se mukpahen ukoko rẹ Inenikristi kpokpọ re vwo mu vwẹ orere na ọfa-a. Ọ sa dianẹ oborẹ Pọl vuẹ iguẹdjọ na yen nẹrhẹ ọrivẹ rọyen Luk sa daji orere na ọke rẹ Pọl vẹ Sailas vwọ yanran nu. Luk da nabọ vwẹ ukẹcha kẹ Inenikristi kpokpọ rehẹ Filipae.

⁹ Ọke rẹ iniọvo rẹ Filipae vwo se ọbe rẹ Pọl si vwo rhe ayen, ayen riẹnre dẹn nẹ ọ dia iroro ghevweghe romobọ rọyen yen o vwo sio-o. Dede nẹ Pọl rioja rẹ omukpahen egangan, jẹ uruemu rọyen djerephia nẹ o vwo “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ.” Ọke rẹ Pọl tobọ vwo si ọbe na, jẹ ọ hẹ evunrẹ uwodi vwẹ Rom. Dedena, “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ” teyenphia vwẹ oma rọyen.​—Fil. 1:12-14; 4:7, 11, 22.

10, 11. Die yen ofori nẹ e ru siẹrẹ udu de brẹ avwanre fikirẹ ebẹnbẹn, kẹ die yen a sa rhẹro rọyen?

¹⁰ Die yen sa chọn avwanre uko vwọ kẹnoma kẹ ẹnwan, ji vwo “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ”? Oborẹ Pọl si rhe iniọvo rẹ Filipae na djerephia nẹ ẹrhovwo yen sa chọn ohwo uko. Ọtiọyena, kẹ ofori nẹ avwanre nẹrhovwo kpahen erọnvwọn re sa so ẹnwan kẹ avwanre. (Se 1 Pita 5:6, 7.) Vwo imuẹro nẹ Jihova cha kpahen phiyọ ẹrhovwo wẹn, kidie o vwo ọdavwẹ wẹn. Wọ me je vwẹ “ẹkpẹvwẹ” kẹ, fikirẹ ebruphiyọ sansan rọ vwọ kẹ wẹ. Imuẹro re vwo kpahen Jihova cha ganphiyọ siẹrẹ a da karophiyọ nẹ, ọ sa kẹ avwanre bun vrẹ “emu ejobi rẹ avwanre nọre eyẹ rẹ avwanre roro.”​—Ẹfe. 3:20.

 ¹¹ Kerẹ Pọl vẹ Sailas, o se gbe avwanre unu siẹrẹ avwanre de roro kpahen oborẹ Jihova ruẹ kẹ avwanre ohwo vuọvo. Ọ rha tobọ dia igbevwunu dede-e, ọ cha dia oborẹ avwanre ghene guọnọ dẹn. (1 Kọr. 10:13) Ọ dianẹ avwanre che mu abọ otọ hẹrhẹ ọke rẹ Jihova che vwo si ebẹnbẹn avwanre no-o. Ẹkẹvuọvo, e che ru nene ẹrhovwo avwanre. (Rom 12:11) Oborẹ avwanre ruẹ, kọyen che djephia nẹ a ghene guọnọ ukẹcha rẹ Jihova; ọke yena ko se bruba kẹ ẹgbaẹdanvwọn rẹ avwanre. Jẹ, ofori nẹ a karophiyọ nẹ Jihova vwo ẹgba ro vwo ru vrẹ oborẹ avwanre tobọ guọnọ. Ọkiọvo, o se ru obo re rhẹro rọye-en. E jẹ a fuẹrẹn ikuegbe rẹ Baibol evo re cha nẹrhẹ imuẹro avwanre ganphiyọ kpahen ẹgba ro rhe Jihova, ro se vwo ru oborẹ avwanre rhẹro rọye-en.

12. (a) Die yen Ovie Hẹzikaya ruru ọke rẹ Ovie Senakerib vwọ djẹ uguegue muo? (b) Die yen oborẹ Jihova ru kpahen ẹdia na yono avwanre?

¹² Udje sansan rẹ ọke rẹ Jihova vwo ru obo re rhẹro rọye-en, hẹ evunrẹ Baibol na. Ovie Hẹzikaya diarọ ọke rẹ Ovie Senakerib rẹ Asiria vwo phi irere rẹ Juda ra gba ogba riariẹ phiyọ eje kparobọ, Jerusalẹm ọvo kọyen chekọ. (2 Ivie 18:1-3, 13) Ọyena vwọ wan nu, Senakerib da kpare ofovwin kpo Jerusalẹm. Die yen Hẹzikaya ruru ọke ro vwo hirharoku ẹdia rẹ imuoshọ yena? Ọ nẹrhovwo rhe Jihova, ọ da nokpẹn rẹ odjekẹ mie ọmraro Aizaya. (2 Ivie 19:5, 15-20) Ọ je nuẹ vwo nene ẹdia na, rọ vwọ hwa oborẹ Senakerib vuẹrẹ nẹ ọ hwa. (2 Ivie 18:14, 15) Vwọba, Hẹzikaya da choma hẹrhẹ ofovwin na. (2 Ikun 32:2-4) Die kọyen phiare vwẹ ukuotọ rọyen? Amakashe rẹ Jihova da ghwọrọ isodje 185,000 rẹ ihwo rẹ Asiria vwẹ ason vuọvo. Ọyena igbevwunu rẹ Hẹzikaya dede tobọ rhẹro rọye-en!​—2 Ivie 19:35.

13. (a) Die yen ikuegbe rẹ Josẹf yono avwanre? (b) Die yen emu ọvo re rhẹro rọye-en, rọ phia kẹ Sera?

¹³ Roro kpahen obo re phia kẹ ọmọ rẹ Jekọp, re se Josẹf. Ọke rọ vwọ hẹ uwodi vwẹ Ijipt, wo rorori nẹ Josẹf riẹnre nẹ e che phio phiyọ ẹdia rẹ ohwo rọ vwọ kpahen Fero? Ọ riẹnre nẹ Jihova cha vwẹ ọyen vwo sivwin orua rọyen vwẹ ọke rẹ owẹvwe? (Jẹn. 40:15; 41:39-43; 50:20) Josẹf nama rhẹro rẹ oborẹ Jihova ru kẹ ukuko na-a. Gbe ji roro kpahen oni rẹ oni rode rẹ Josẹf, re se Sera. Sera riẹnre jovwo nẹ Jihova sa kẹ ọyen ọmọ vwẹ ọke ọghwo ukperẹ ọ de vwọ yọnrọn ọmọ rẹ ọviẹn rọyen? Aphro herọ-ọ, igbevwunu rẹ evwiẹ rẹ Aizik, vrẹ oborẹ Sera rhẹro rọyen.​—Jẹn. 21:1-3, 6, 7.

14. Ẹroẹvwọsuọ vọ yen avwanre vwo kpahen Jihova?

 ¹⁴ Vwọrẹ uyota, avwanre cha sa rhẹro rọyen nẹ Jihova che si ebẹnbẹn rẹ avwanre eje no vwẹ idjerhe rẹ igbevwunu vwẹ akpọ nana-a; avwanre je rhẹro rẹ igbevwunu ro che ru vwẹ akpeyeren avwanre-e. Ẹkẹvuọvo, avwanre riẹnre dẹn nẹ Ọghẹnẹ rẹ avwanre ga na, vwẹ ukẹcha kẹ idibọ rọyen vwẹ idjerhe rẹ igbevwunu vwẹ ọke awanre. (Se Aizaya 43:10-13.) Ọnana ru esegbuyota rẹ avwanre gan. Avwanre riẹnre nẹ o se ru kemu kemu rọ cha chọn avwanre uko vwo ru ọhọre rọyen. (2 Kọr. 4:7-9) Die yen ikuegbe nana eje yono avwanre? Kirobo ra mrẹre vwẹ ikuegbe rẹ Hẹzikaya, Josẹf, kugbe Sera, avwanre da fuevun ga Jihova, ọ sa chọn avwanre uko vwo phi egbabọse ride kparobọ.

15. Die yen sa chọn avwanre uko vwọ sẹro rẹ “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ” ro rhe avwanre, kẹ mavọ yen ọyena sa vwọ phia?

¹⁵ Siẹrẹ ebẹnbẹn da rhe, mavọ yen avwanre sa vwọ sẹro rẹ “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ” ro rhe avwanre? E se ruo, siẹrẹ a da sẹro rẹ omamọ oyerinkugbe vẹ Jihova. E se vwo oyerinkugbe tiọyena womarẹ izobo ọtanhirhe rẹ “Jesu Kristi.” Ọtanhirhe na, ọyen igbunu ọfa rẹ Jihova ruru. Ọyen nẹrhẹ Jihova se vwo ghovwo avwanre, ọtiọyena ke se vwo omamọ rẹ ẹwẹn obrorhiẹn, ji sikẹrẹ Jihova.​—Jọn 14:6; Jems 4:8; 1 Pita 3:21.

16. Die yen cha phia siẹrẹ e de vwo “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ”? Djekpahọn.

¹⁶ Die yen cha phia siẹrẹ e de vwo “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ rọ nọ ẹruọ ejobi”? Baibol na tare nẹ ọ cha ‘yọnrọn udu vẹ iroro rẹ avwanre womarẹ Kristi Jesu.’ (Fil. 4:7) Ubiota re vwo djisẹ rẹ ẹko rẹ isodje re rhẹrẹ irere ra gba ogba riariẹ phiyọ vwẹ ọke awanre, yen a fan kpo “yọnrọn.” Filipae, ọyen ọvo usun rẹ irere tiọyen. Ihwo rẹ Filipae nabọ riẹn vwerhẹn vwẹ ason, kidie ayen riẹnre nẹ isodje rhẹrẹ orere na. Ọtiọyen ọ je hepha kẹ avwanre, e de vwo “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ,” ẹwẹn avwanre ko se totọ. Avwanre riẹnre nẹ Jihova vwo ọdavwẹ rẹ avwanre, ọ guọnọ erhuvwu rẹ avwanre. (1 Pita 5:10) Fikirẹ ọmrẹvughe yena, udu rhe che se bru avwanre-e.

17. Die yen sa nẹrhẹ a vwẹroso Jihova vwẹ ukpokpogho rode na?

¹⁷ O rhe che kri-i, ihworakpọ che rhiẹromrẹ ukpokpogho rọ ma gan kparobọ. (Mat. 24:21, 22) Dede nẹ avwanre ghwa riẹn obo re cha phia kẹ avwanre ohwo vuọvo vwẹ ọke yena-a, jẹ ofori nẹ e ro ẹnwa-an. Vwọrẹ uyota, avwanre riẹn erọnvwọn eje rẹ Jihova che ru-u, ẹkẹvuọvo, avwanre riẹn oka rẹ ohwo rẹ Ọghẹnẹ avwanre hepha. Avwanre rhe mrẹvughe nẹ o toro obo re phiare-e, Jihova se ru kemu kemu rọ cha nẹrhẹ ọhọre rọyen rugba, ọkiọvo dede, o se ruo vwẹ idjerhe re rhẹro rọye-en. Womarẹ oborẹ Jihova ruẹ kẹ avwanre kọke kọke, kẹ a sa mrẹ “ufuoma rẹ Ọghẹnẹ rọ nọ ẹruọ ejobi” vwẹ idjerhe efa.