Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

WALA SHIHILƐ HE SANE

Yehowa Jɔɔ Mɛi Ni Fiɔ Shi Yɛ Kai Amli

Yehowa Jɔɔ Mɛi Ni Fiɔ Shi Yɛ Kai Amli

BE KO lɛ, nuu ko ni fata Russia polisifoi ni tsuɔ nii yɛ dujiaŋ lɛ ahe lɛ kɛɛ mi akɛ: “Mikɛ tsɛ ni yitsoŋ wa tamɔ bo ekpeko pɛŋ. Oŋa hiɛ musu, shi okwa lɛ kɛ obiyoo fioo lɛ. Namɔ baalɛ amɛ ni ekwɛ amɛ? Kwa ohemɔkɛyeli lɛ ni oya shĩa!” Shi mihere nɔ akɛ: “Dabi, mikwako miweku lɛ. Nyɛ nyɛbamɔ mi kɛje miweku lɛ he, tsɛbelɛ mifeko nɔ ko!” Polisifonyo lɛ kɛɛ mi akɛ: “Nɔ fɔŋ ko bɛ ni yɔɔ hiɛdɔɔ fe ni mɔ ko baatsɔ Odasefonyo.”

Sane nɛɛ tee nɔ be ni awo mi tsuŋ yɛ Irkutsk maŋ lɛ mli yɛ Russia yɛ afi 1959 lɛ. Mɛni hewɔ mi kɛ miŋa Maria tswa wɔfai shi akɛ, wɔbaaya nɔ wɔye Yehowa anɔkwa kɛ́ ‘wɔna nɔ po’? (1 Pet. 3:13, 14) Ni mɛɛ gbɛ nɔ Yehowa jɔɔ wɔ? Ofainɛ hã magba bo.

Afɔ mi yɛ akrowa ko ni yɔɔ Ukraine ni atsɛɔ lɛ Zolotniki lɛ mli yɛ afi 1933. Yɛ afi 1937 lɛ, mimami nyɛmi yoo ko kɛ ewu, ni no mli lɛ amɛji Odasefoi lɛ jɛ France amɛbasara wɔ ni amɛhã wɔ asafo lɛ woji lɛ ekomɛi, ni ji Government Deliverance. Be ni mipapa kane woji nɛɛ, hemɔkɛyeli ni eyɔɔ yɛ Nyɔŋmɔ mli lɛ mli bawa ekoŋŋ. Mɔbɔ sane ji akɛ, yɛ afi 1939 lɛ, hela bamɔ lɛ waa. Shi dani ebaagbo lɛ, ekɛɛ mimami akɛ: “Anɔkwale lɛ nɛ. Tsɔɔmɔ gbekɛbii lɛ.”

SIBERIA​—SHIƐMƆ SHIKPƆŊKUKU HEE

Yɛ April 1951 lɛ, nɔyeli lɛ mɔmɔ Odasefoi ni yɔɔ Ukraine kɛ maji krokomɛi ni yɔɔ jɛmɛ niiaŋ lɛ ni amɛkɛ amɛ tee Siberia. No mli lɛ, mi kɛ mimami kɛ minyɛmi nuu fioo, Grigory, yɛ Ukraine anaigbɛ ni wɔfata mɛi ni amɔmɔ kɛtee lɛ ahe. Akɛ wɔ wo oketekei amli ni akɛ wɔ tee maŋ ko ni yɔɔ Siberia ni atsɛɔ lɛ Tulun lɛ. Maŋ nɛɛ kɛ wɔmaŋ lɛ teŋ jekɛmɔ feɔ kilomitai 6,000 kɛ sɛɛ. Otsii enyɔ sɛɛ lɛ, amɔ Bogdan, ni ji minyɛmi nuu onukpa lɛ hu ni akɛ lɛ ba Siberia. Ahã etsu nii dɛŋdɛŋ yɛ nsara ko mli yɛ Angarsk, ni ji maŋ ko ni bɛŋkɛ he ni wɔyɔɔ lɛ, ni akɛɛ lɛ akɛ ebaahi jɛmɛ afii 25.

Mi kɛ mimami kɛ Grigory shiɛ yɛ Tulun, shi ehe bahia ni wɔkɛ ŋaa atsu nii. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, kɛ́ wɔtee lɛ, wɔbiɔ mɛi lɛ akɛ, “Ani nyɛle mɔ ko ni yɔɔ tsina ko ni eetao ehɔ̃ɔ?” Kɛ́ atsɔɔ wɔ mɔ ko nakai lɛ, wɔkɛ mɔ lɛ susuɔ bɔ ni tsinai ahe yɔɔ naakpɛɛ hã lɛ he. Oona kɛ onaaa nɔŋŋ lɛ, wɔkɛ lɛ miigba mɔ ni bɔ nibii fɛɛ lɛ he sane. Nakai beiaŋ lɛ, adafitswaa wolo ko ŋma akɛ, Odasefoi lɛ baa akɛ amɛmiitao tsinai amɛhe, shi nɔ tuuntu ni amɛtaoɔ ji kaselɔi! Ni anɔkwa, wɔná kaselɔi babaoo. Mɛi ni yɔɔ nakai kpokpaa lɛ nɔ lɛ baa amɛhe shi ni amɛfeɔ mɔ gbɔ, ni wɔná he miishɛɛ akɛ wɔkɛ amɛ baakase Biblia lɛ. Ŋmɛnɛ lɛ, ayɛ asafo kɛ emli shiɛlɔi fe 100 yɛ Tulun.

AKA MARIA HEMƆKƐYELI LƐ

Miŋa Maria kase Yehowa he nii yɛ Ukraine be ni awuɔ Jeŋ Ta II. Be ni eye afii 18 lɛ, polisifoi ni tsuɔ nii yɛ dujiaŋ lɛ ateŋ mɔ kome bɔi enaagbamɔ ni eka akɛ ebaanyɛ enɔ koni ekɛ lɛ awɔ, shi Maria fee ekãa ni ehãaa lɛ gbɛ. Gbi ko be ni ebaa shĩa lɛ, naa polisifonyo lɛ kã esaatso lɛ nɔ. Maria jo foi. Shi polisifonyo lɛ mli fu lɛ waa, ni ekɛɛ lɛ akɛ ebaahã awo lɛ tsuŋ yɛ Odasefonyo ni eji lɛ hewɔ. Ni nakai pɛpɛɛpɛ eba lɛ. Yɛ afi 1952 lɛ, ahã Maria le akɛ abaawo lɛ tsuŋ afii nyɔŋma. Enu he tamɔ Yosef, be ni awo lɛ tsuŋ yɛ enɔkwayeli lɛ hewɔ lɛ. (1 Mose 39:12, 20) Be ni akɛ Maria yaa tsuŋwoohe lɛ, mɔ ni kudɔɔ tsɔne lɛ kɛɛ lɛ akɛ: “Kaashe gbeyei. Mɛi pii yɛ ni awo amɛ tsuŋ pɛŋ, shi no hãko bulɛ ni amɛyɔɔ kɛhã amɛhe lɛ nɔ agbɔ.” Wiemɔi nɛɛ wo lɛ hewalɛ waa.

Kɛjɛ afi 1952 kɛyashi afi 1956 lɛ, ahã Maria tsu nii yɛ nsara ko ni bɛŋkɛ maŋ ko ni atsɛɔ lɛ Gorkiy (ni amrɔ nɛɛ atsɛɔ lɛ Nizhniy Novgorod) lɛ mli yɛ Russia. Ahã efamɔ tsei, ekɔɔɔ he eko kɛ́ fɛ̃i miiye po. Enɛ hã hela mɔ lɛ, shi yɛ afi 1956 lɛ, aŋmɛɛ ehe, ni eyi gbɛ akɛ eeba Tulun.

ATSE MI YƐ MIŊA KƐ MIBII LƐ AHE

Be ni nyɛmi nuu ko ni yɔɔ Tulun lɛ kɛɛ mi akɛ nyɛmi yoo ko miiba lɛ, miwó baisiko koni mikɛ lɛ ayakpe yɛ he ni awoɔ tsɔne yɛ lɛ ni maye mabua lɛ kɛ ejatsu lɛ. Be ni mikɛ Maria kpe nɔŋŋ ni mitsui mɔ lɛ. Mináaa lɛ mlɛo akɛ mahã esumɔ mi, shi miye omanye. Yɛ afi 1957 lɛ, wɔbote gbalashihilɛ mli, ni enɔ afi lɛ, wɔfɔ wɔbiyoo Irina. Wɔmii shɛ wɔhe waa, shi wɔmiishɛɛ lɛ sɛɛ etsɛɛɛ. Yɛ afi 1959 lɛ, amɔ mi yɛ asafo lɛ woji ni mikalaa lɛ hewɔ. Awo mi tsuŋ nyɔji ekpaa ní mɔ ko fataaa mihe. Bɔ ni afee ni mikahao lɛ, misɔle daa, milá Maŋtsɛyeli lalai, ni mifee bɔ ni mashiɛ mahã kɛ́ aŋmɛɛ mihe lɛ he mfoniri.

Be ni miyɔɔ nsara lɛ mli yɛ afi 1962

Be ko be ni polisifonyo ko bibiɔ mi saji yɛ tsuŋwoohe lɛ, ebolɔ ewo mi akɛ, “Etsɛŋ, wɔbaanaanaa nyɛnɔ tamɔ kwakwei yɛ shikpɔŋ!” Mikɛɛ lɛ akɛ, “Yesu kɛɛ ABAASHIƐ Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ yɛ maji fɛɛ anɔ, ni mɔ ko mɔ ko nyɛŋ atsĩ naa.” Be ni ena akɛ ebolɔmɔi lɛ shiii mi kpu po lɛ, ewie saji ni mitsĩ ta yɛ sane nɛɛ shishijee lɛ koni ekɛkɔne miyiŋ ni maŋmɛɛ minɔkwayeli lɛ he. Shi fɛɛ eyayeee omanye, no hewɔ lɛ, akɛ mi tee nsara ko ni bɛŋkɛ Saransk maŋ lɛ koni miyatsu nii dɛŋdɛŋ yɛ jɛmɛ afii kpawo. Be ni akɛ mi yaa lɛ, miná mile akɛ Maria efɔ. Efɔ biyoo ni wɔwo lɛ gbɛ́i Olga. Eyɛ mli akɛ mi kɛ miŋa kɛ mibiyei lɛ ateŋ jekɛ moŋ, shi le ni mile akɛ mi kɛ Maria fɛɛ eye Yehowa anɔkwa lɛ hã mitsui nyɔ mimli waa.

Maria kɛ wɔbiyei Irina kɛ Olga yɛ afi 1965

Daa afi lɛ, Maria fãa gbɛ kɛjɛɔ Tulun kɛbaa Saransk shi kome koni ebasara mi. Etaa oketeke kɛbaa, ni gbɛfãa lɛ kɛ esɛɛkuu lɛ heɔ lɛ gbii 12. Be fɛɛ be kɛ́ eba lɛ, ebahãa mi tokotai hei. Ekɛ Buu-Mɔɔ srɔtoi ni ba etsɛko lɛ eko toɔ tokotai lɛ amli. Be ko be ni ebaa lɛ, ekɛ wɔbiyei enyɔ lɛ fata ehe kɛba. Be ni mina amɛ ni mikɛ amɛ gba sane lɛ, mimii shɛ mihe waa!

HEI KROKOMƐI NI WƆTEE KƐ NAAGBAI NI WƆKƐKPE

Yɛ afi 1966 lɛ, aŋmɛɛ mihe ni mishi nsara lɛ. Mikɛ miweku lɛ fã ni wɔyahi maŋ ko ni atsɛɔ lɛ Armavir lɛ mli. Maŋ nɛɛ bɛŋkɛ Ŋshɔ Diŋ lɛ, ni jɛmɛ wɔfɔ wɔbihii Yaroslav kɛ Pavel yɛ.

Eyeee be ko ni polisifoi ni tsuɔ nii yɛ dujiaŋ lɛ bɔi wɔshĩa lɛ baa kpitiokpitio. Be fɛɛ be ni amɛbaaba lɛ, amɛkpaa shĩa lɛ mli fɛɛ akɛ amɛbaana asafo lɛ woji lɛ eko yɛ wɔnibii amli lo. Amɛkwɛɔ tsinai lɛ aniyenii lɛ po mli. Be ko be ni amɛhiɛ wɔnibii lɛ amligbɛlɛmɔ lɛ, wɔna akɛ amɛhe fɛɛ ewo muji, ni latsa hu miitsa amɛ waa ejaakɛ jeŋ edɔ. Amɛnii fee Maria mɔbɔ. Ena akɛ eji jeee ni afã amɛ akɛ amɛbatsu nɔ ni amɛtsuɔ lɛ kulɛ, amɛkpa jeeŋmɔ. No hewɔ lɛ, ebahã amɛ nɔ ko amɛnu, kɛ brɔshi ni amɛkɛkpala amɛhe. Ekɛ papam kɛ okpolu kɛ emli nu hu bama shi ehã amɛ. Sɛɛ mli be ni amɛ onukpa lɛ ba lɛ, ewebii lɛ gba lɛ ejurɔ ni wɔfee amɛ lɛ. Be ni amɛshiɔ wɔshĩa lɛ, polisifonyo onukpa lɛ ŋmɔ mugɛɛ ni efɔ̃ wɔ nine. Be ni wɔna nɔ ni ejɛ ejurɔ ni wɔfee lɛ mli kɛba lɛ, wɔmii shɛ wɔhe waa akɛ wɔkɛ ‘ekpakpa ye efɔŋ nɔ kunim.’​—Rom. 12:21.

Shi polisifoi lɛ anifeemɔ lɛ wooo wɔhe gbeyei. Wɔtee nɔ wɔshiɛ yɛ Armavir. Agbɛnɛ hu, wɔye wɔbua shiɛlɔi fioo komɛi ni yɔɔ maŋ ko ni bɛŋkɛ jɛmɛ ni atsɛɔ lɛ Kurganinsk lɛ, ni wɔwo amɛ hewalɛ. Ŋmɛnɛ lɛ, ayɛ asafoi ekpaa yɛ Armavir kɛ ejwɛ yɛ Kurganinsk, ni enɛ hãa mimii shɛɔ mihe waa.

Wekukpãa ni yɔɔ wɔ kɛ Yehowa teŋ lɛ mli gbɔjɔ bei komɛi. Shi wɔdaa Yehowa shi akɛ etsɔ nyɛmimɛi anɔkwafoi anɔ ejaje wɔ, ni ehã wekukpãa ni yɔɔ wɔ kɛ lɛ teŋ lɛ mli wa ekoŋŋ. (Lala 130:3) Naagba kroko ni wɔkɛkpe ji akɛ, polisifoi ni tsuɔ nii yɛ dujiaŋ lɛ ateŋ mɛi komɛi kwa amɛfee amɛhe tamɔ nyɛmimɛi. Amɛkɛ ekãa sɔmɔ ni amɛtsu shiɛmɔ nitsumɔ lɛ kɛ hiɛdɔɔ. Amɛteŋ mɛi komɛi po tee amɛhiɛ ni amɛnine shɛ sɔɔmɔ hegbɛi anɔ yɛ asafo lɛ mli. Shi sɛɛ mli lɛ, wɔkpa amɛ he mama.

Yɛ afi 1978 be ni Maria eye afii 45 lɛ, ená musu ekoŋŋ. No mli lɛ eyɛ tsui hela ko, no hewɔ lɛ, datrɛfoi lɛ bɔ mɔdɛŋ akɛ amɛbaakɔne eyiŋ ni efite musu lɛ koni ewala akaŋmɛɛ lɛ. Shi Maria ekpɛlɛɛɛ. Enɛ hewɔ lɛ, he fɛɛ he ni ebaatsɔ yɛ helatsamɔhe lɛ, datrɛfoi lɛ kɛ abui nyiɛ esɛɛ koni amɛgbu lɛ ni musu lɛ afite. No hewɔ lɛ, Maria jo foi kɛje helatsamɔhe lɛ.

Polisifoi lɛ kɛɛ wɔshi maŋ lɛ mli. No hewɔ lɛ, wɔfã kɛtee akrowa ko ni bɛŋkɛ Tallinn yɛ Estonia. Nakai beiaŋ lɛ, Estonia fata Soviet Union maji lɛ ahe. Yɛ nɔ ni datrɛfoi lɛ wie lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, Maria fɔ shweshweeshwe yɛ Tallinn. Wɔwo gbekɛ lɛ gbɛ́i Vitaly.

Sɛɛ mli lɛ, wɔfã kɛjɛ Estonia kɛtee Nezlobnaya yɛ Russia wuoyigbɛ. Wɔkɛ hiɛshikamɔ shiɛ yɛ jɛmɛ kpokpaa lɛ nɔ. Mɛi jɛ hei srɔtoi yɛ Russia amɛba maji ni yɔɔ nakai kpokpaa lɛ nɔ lɛ amli kɛhã hejɔɔmɔ kɛ helatsamɔ, ni wɔye amɛ odase. Amɛteŋ mɛi komɛi yɛ ni be ni amɛbaashi lɛ, amɛná naanɔ wala he hiɛnɔkamɔ!

WƆTSƆSE WƆBII LƐ KONI AMƐSUMƆ YEHOWA

Wɔbɔ mɔdɛŋ akɛ wɔbaatsɔse wɔbii lɛ jogbaŋŋ koni amɛsumɔ Yehowa ni amɛná he miishɛɛ akɛ amɛbaasɔmɔ lɛ. Wɔfɔ̃ nyɛmimɛi ni wɔle akɛ amɛbaaná wɔbii lɛ anɔ hewalɛ kpakpa lɛ nine kɛba wɔshĩa lɛ yɛ be kɛ beiaŋ. Mɛi nɛɛ ateŋ mɔ kome ji minyɛmi nuu Grigory ni sɔmɔ akɛ nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ kɛjɛ afi 1970 kɛyashi afi 1995 lɛ. Be fɛɛ be ni ebaaba ebasara wɔ lɛ, wɔnáa miishɛɛ, ejaakɛ ehe yɛ miishɛɛ ni ewoɔ mɔ naa ŋmɔlɔ waa. Kɛ́ mɛi basara wɔ lɛ, bei pii lɛ wɔshwɛɔ shwɛmɔi ni damɔ Biblia mli saji anɔ, ni no hã wɔbii lɛ basumɔ Biblia lɛ mli saji srɔtoi lɛ waa.

Mibihii lɛ kɛ amɛŋamɛi.

Kɛjɛ abɛku kɛmiiya ninejurɔ yɛ sɛɛgbɛ: Yaroslav, Pavel, Jr., Vitaly

Hiɛgbɛ: Alyona, Raya, Svetlana

Yɛ afi 1987 lɛ, wɔbinuu Yaroslav fã eyahi Riga maŋ lɛ mli yɛ Latvia koni ená heyeli babaoo kɛshiɛ. Shi be ni ehã ale akɛ ekɛ ehe woŋ asraafoi anitsumɔ lɛ mli lɛ, awo lɛ tsuŋ afi kome kɛ fã yɛ tsuŋwoohei srɔtoi nɛɛhu. No mli lɛ, migba lɛ niiashikpamɔi ni miná be ni awo mi tsuŋ lɛ, ni enɛ ye ebua lɛ ni enyɛ efi shi. Sɛɛ mli lɛ, ebɔi sɔɔmɔ akɛ daa gbɛgbalɔ. Yɛ afi 1990 lɛ, wɔbinuu Pavel hu batsɔ daa gbɛgbalɔ. No mli lɛ, eye afii 19. Pavel shwe akɛ efã kɛya ŋshɔkpɔ ko ni atsɛɔ lɛ Sakhalin ni yɔɔ Japan kooyi lɛ koni eyashiɛ yɛ jɛmɛ. Kulɛ wɔsumɔɔɔ ni eyaa, ejaakɛ shiɛlɔi 20 pɛ yɔɔ ŋshɔkpɔ muu lɛ fɛɛ nɔ, ni jɛmɛ kɛ he ni wɔyɔɔ lɛ teŋ jekɛmɔ feɔ kilomitai 9,000 kɛ sɛɛ. Shi sɛɛ mli lɛ wɔkpɛlɛ ni etee, ni ehi waa akɛ wɔfee nakai. Mɛi ni yɔɔ ŋshɔkpɔ lɛ nɔ lɛ bo Maŋtsɛyeli sane lɛ toi waa, ni yɛ afii fioo komɛi amli lɛ, atse asafoi kpaanyɔ yɛ jɛmɛ. Pavel sɔmɔ yɛ Sakhalin kɛyashi afi 1995. Be ni shɛɔ nakai be lɛ, eshwɛ wɔbinuu fioo Vitaly pɛ yɛ shĩa. Kɛjɛ egbekɛbiiashi beebe lɛ, esumɔɔ Biblia lɛ kanemɔ waa. Ebɔi gbɛgbamɔ be ni eye afii 14, ni mikɛ lɛ tsu gbɛgbamɔ nitsumɔ lɛ afii enyɔ. Wɔná miishɛɛ waa. Be ni Vitaly ye afii 19 lɛ, etee eyasɔmɔ yɛ he kroko akɛ gbɛgbalɔ krɛdɛɛ.

Yɛ afi 1952 lɛ, polisifonyo ko kɛɛ Maria akɛ: “Kwa ohemɔkɛyeli lɛ, kɛjeee nakai lɛ wɔbaawo bo tsuŋ afii nyɔŋma. Ni be ni wɔbaaŋmɛɛ ohe lɛ, ogbɔ ni onáŋ mɔ ko akwɛ bo.” Shi jeee nakai nibii anaa yakpa hã kwraa. Yehowa, wɔ-Nyɔŋmɔ ni yeɔ anɔkwa lɛ, wɔbii lɛ, kɛ mɛi babaoo ni wɔye wɔbua kɛba anɔkwale lɛ mli lɛ ejie suɔmɔ kpo amɛtsɔɔ wɔ. Mikɛ Maria ná hegbɛ wɔyasara wɔbii lɛ yɛ hei srɔtoi ni amɛyasɔmɔ yɛ lɛ, ni wɔná miishɛɛ waa. Wɔna bɔ ni mɛi ni wɔbii lɛ eye ebua kɛba anɔkwale lɛ mli lɛ ahiɛ esɔ nɔ ni amɛfee amɛhã amɛ lɛ.

WƆHIƐ SƆƆ NIBII KPAKPAI NI YEHOWA EFEE EHÃ WƆ LƐ

Yɛ afi 1991 lɛ, akɛ Yehowa Odasefoi lɛ anitsumɔ lɛ wo mla shishi. Enɛ hã wɔshiɛ kɛ ekãa hee ko. Wɔsafo lɛ he bɔs koni wɔnyɛ wɔfã gbɛ kɛya maji kɛ akrowai ni bɛŋkɛ wɔ lɛ daa otsi naagbee koni wɔyashiɛ.

Mikɛ miŋa sha mfoniri nɛɛ yɛ afi 2011

Eŋɔɔ minaa waa akɛ Yaroslav kɛ eŋa Alyona, kɛ Pavel kɛ eŋa Raya miisɔmɔ yɛ Betel, ni Vitaly hu miisɔmɔ akɛ kpokpaa nɔkwɛlɔ kɛ eŋa Svetlana. Irina, ni ji wɔbiyoo onukpa fe fɛɛ lɛ kɛ ewu Vladimir yɛ Germany. Ewu lɛ kɛ amɛbihii etɛ lɛ fɛɛ miisɔmɔ akɛ asafoŋ onukpai. Wɔbiyoo Olga yɛ Estonia ni efɔɔ mi tswaa. Dɔlɛ sane ji akɛ, yɛ afi 2014 lɛ, miŋa Maria ni misumɔɔ lɛ waa lɛ gbo. Miikpa be ni abaatee lɛ shi ni mana lɛ ekoŋŋ lɛ gbɛ waa diɛŋtsɛ! Amrɔ nɛɛ, miyahi Belgorod, ni nyɛmimɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ yeɔ amɛbuaa mi waa.

Nɔ kome ni mikase yɛ afii ni mikɛsɔmɔ Yehowa lɛ amli ji akɛ, dani wɔbaanyɛ wɔye Yehowa anɔkwa lɛ, ebaabi ni wɔkɛ nɔ ko ashã afɔle. Shi kɛ́ wɔfee nakai lɛ, toiŋjɔlɛ ni Yehowa kɛbaaduro wɔ lɛ jara wa fe nɔ fɛɛ nɔ ni baaŋmɛɛ wɔ lɛ, ni enɔ bɛ. Jɔɔmɔi ni mi kɛ Maria ná yɛ wɔnɔkwayeli lɛ hewɔ lɛ fa fe bɔ ni wɔjwɛŋmɔi baanyɛ ashɛ he po. Yɛ afi 1991 lɛ, shiɛlɔi aaafee 40,000 yɔɔ Russia kɛ ehewɔŋ maji lɛ anɔ. Shi ŋmɛnɛ lɛ, amɛyi fa fe 400,000! Amrɔ nɛɛ, miye afii 83, ni mikã he miisɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa. Yehowa eye ebua mi be fɛɛ be, ni no ewaje mi ni minyɛ mifi shi. Anɔkwa, Yehowa ejɔɔ mi waa.​—Lala 13:6.