Ir al contenido

Ir al índice

Jósʼiaan nga tondiaa chja̱ʼaxinlee yaoná jokoankjoaan ngasʼa

Jósʼiaan nga tondiaa chja̱ʼaxinlee yaoná jokoankjoaan ngasʼa

“[Chja̱ʼaxinlao] yaono je ni̱ma̱ xi jchínga kao kjoa xi kisʼin” (COL. 3:9).

KJOAJNDA 52, 54

1, 2. Jótso kʼa je chjota xi tʼatsʼe testigole Jeobá.

NʼIO nkjín chjota xi kʼoatso nga tsín mangóson kao xi kjaʼaí jtín je testigole Jeobá. Tobʼelañá, je chjota xi Anton Gill tsakʼin, kui kinchja̱ni jokoantʼain je testigole Jeobá kʼianga tsakatéxoma je chjota nazi ya Alemania. Kʼoakitso nga je chjota nazi nʼio jtike koan je testigole Jeobá, kʼoa kʼianga nó 1939 nga 6,000 mani je testigole Jeobá xi ya tjío ya ʼnde jñani kjoañʼai kinikjaʼá. Kʼoakitso chjota jebi nga kixi koan je testigole Jeobá, nga jtín tsakatio, alikui yaole tsakinyáxkónle kʼoa kixi kitʼale Niná ninga tselani kjoañʼai tsakʼaile.

2 Lijo tokjoatse nga ya Sudáfrica kʼoati tsabe je chjota nga nda sʼín je choʼndale Niná. Ngasʼa, je chjotaxá xi ya tsʼe alikui kitsjoaʼndele je testigole Jeobá xi kjaʼaí kjaʼaísʼin tsen yaole nga tojngo tsakatiojtín. Tonga kʼianga taingo 18 sá diciembre nó 2011, nga kisʼejna kjoajtíntse ya Johannesburgo, tsʼato 78,000 koanni je testigole Jeobá xi tsakatiojtín xi kjaʼaí kjaʼaísʼin tsen yaole xi ya tsʼe Sudáfrica kʼoa xi xin ʼnde jaʼaini, ñaki kisʼejnakitse ya ʼnde jñani kisʼejna je kjoajtíntse. Jngo chjota xi síkuinda ʼnde jebi, i kitso: “Nisañandiajinla ʼbe nga nda sʼín je chjota nga nʼio nkjín mani. Ndakjoan najño kichʼakjáo ngatsʼio kʼoa nʼio tsje chonno je ʼnde. Tonga je xi ngisa tokʼoamana, kuinga tsín chʼasjengio xíngio”.

3. Ánni nga tsín ijngoni je jtín xi mangóson kao naxinandále Jeobá.

3 Nga kʼoatso kʼa je chjota xi tsín testigole Jeobá ma, kui xi bakó nga tsín ijngo jtín xi mangóson kao je naxinandále Niná (1 Ped. 5:9). Ánni nga tsín mangósonsíñá kao xi kjaʼaí jtín. Kuinga bʼenelee yaoná nga nikatioá jokoankjoaan ngasʼa kʼoa kui xi mená nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná, kʼoa xi basenkaoná kui jmeni xi tso je Biblia kao nganʼiotsjele Niná (Col. 3:9, 10).

4. Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi, kʼoa ánni.

4 Tjínnele tondiaa si̱katioá jokoankjoaan ngasʼa. I̱ kjoaʼmiya jebi kui kuitsoyaná jósʼiaan nga chja̱ʼaxinlee yaoná jokoankjoaan ngasʼa kʼoa ánni nga nʼio chjínile nga kʼoasʼiaan. Kʼoati jchaa nga koaanle sikʼantjaiya yaole je chjota ninga nʼio chʼao kisʼin. Kʼoa jchañá jméni xi tjínnele sʼin je xi jekjoatse tjíojin naxinandále Niná nga tsín tikui kʼoasʼinni jmeni xi kisʼin ngasʼa. Ánni machjénsíni nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi. Kuinga tjínkʼa xi chjotale Cristo koan tsakai xi tsín kisikuinda yaole, kui kisikjaʼaitsjen ijngokʼa kʼoa kui kʼoakisʼin jmeni xi kisʼin nga kjesa testigole Jeobá majin. Kuinga machjénsíniná ngatsʼiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia, nga tso: “Je xi síkjaʼaitsjen nga nʼio kixi tíjna, katasíkuinda yaole nga tsín ska̱” (1 Cor. 10:12).

CHJA̱ʼAXINLEE YAONÁ JE KJOAJNDÍ

5. 1) Jngo choa̱ tʼejnai, ánni nga kjitʼanangi chʼa̱sjexinnilee yaoná jokoankjoaan ngasʼa (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi). 2) Jmé kjoani xi síkʼaxki̱ Colosenses 3:5-9.

5 Jméni xi sʼiaan kʼiatsa jndí kjoan najñoná kʼoa tsa chʼao nje̱. Kjitʼajinnangi chʼa̱sjee. Tikʼoasʼinni, nʼio chjíle nga kjitʼanangi si̱tjosoán nga kʼoatsoná je Jeobá nga tsínkui kʼoasʼiaan jmeni xi jtike. Je Pablo i kitsole je chjotale Cristo: “Tikatío ngayije kjoabi”. Jaola koya jée xi kinchja̱ni Pablo si̱kʼaxkiaa: Je kjoachajngi kao kjoajndí (tʼexkiai Colosenses 3:5-9). *

6, 7. 1) Tojo kitso je Pablo, jméni xi tjínnele sʼiaan nga si̱katioá jmeni xi kinʼia ngasʼa. 2) Jmé xi kisʼin je Sakura ngasʼa, kʼoa jméni xi tsakasenkao nga kisikʼantjaiya yaole.

6 Kjoachajngi. Kʼianga kui én xi “kjoachajngi” tso síkʼaxki̱ je Biblia, kui nchja̱ni nga xínkjín fayokao xi kje bixanjin ngixko̱n chjotaxá, kʼoati kui nchja̱ni je xi tixʼin xínkjín kʼoa tsa xi tiyánchjín xínkjín fayokaoni. Je Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga tsín kjoachajngi katasʼín. Kui xi tsonile nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsín kjoajndí si̱metokoán. Tsakui nichxin ñʼai koa̱nná, tonga koaan si̱kinjelee je xi chʼaotjín.

7 Kataʼyala jokoan jngo tsoti xi Japón tsʼe xi Sakura ʼmi. * Kʼianga tosʼa koanjchínga, tojé tíjna koanle. Kʼoa nga tsín tosi tonda kʼoasʼe̱ kon, kʼianga 15 nóle kjaʼaí kjaʼaí chjota tsakajnakao. Kʼoa xi totʼatsʼe nga kʼoakisʼin jan kʼa kisikʼatjen chjiʼndé je ʼndíleele. Je Sakura itso: “Kʼianga kisichajngia, nga títjon nda kisʼe tokoan. Tonga chaan kicho nichxin nga chʼao kisʼe tokoan”. Je Sakura kʼoakisʼin saʼnda nga kichole 23 nó. Kʼoa nga kʼia, chaan kiskotʼaya Biblia kao je testigole Jeobá. Nʼio tsjoake koan jmeni xi koanjinle. Soa koanle tʼatsʼe jmeni xi kisʼin, tonga jé Jeobá tsakasenkao nga tsín tikui tsakʼéjinkonni, kʼoa kisikʼéjnaa nga xájndí kisʼin. Kʼoa ndʼaibi, precursora regular sʼin tísíxá kʼoa ndatjín kon. Itso: “Nʼio tsjoa sʼe tokoan nga bakóna je kjoatsjoachale Jeobá nga nyaon nyaon”.

JÓSʼIAAN NGA SI̱KATIOÁ JE KJOAJNDÍ

8. Jméni xosikaoná nga jndí sʼin skoe̱konná je Jeobá.

8 Kjoajndí. Je én jña kitjoéni nga “kjoajndí” sʼin jaʼatoya ya Biblia, tsesa xi tsoyanile, ali tsa tokuijin nga fayokao xínkjín chjota. Tobʼelañá, kui tínchja̱ni kʼiatsa na̱jno̱ chjén kʼoa tsa énská xi chʼao tso kuinókjoaa (2 Cor. 7:1; Efes. 5:3, 4). Kʼoati kui tínchja̱ni jmeni xi sʼín je chjota nga toʼma, jolani, nga kui bʼéxkia je libro xi kjoachajngi kaníya jko̱ kʼoa tsa pornografía skótsenle. Kjoa jebi kui xosíkao je chjota nga ntsja sítjosjeyanile yaole (Col. 3:5). *

9. Jméni xi koa̱n kʼiatsa ñaki tokui si̱metokoán nga tjín xi sóyokoaa.

9 Je xi kʼoasʼin ngale nga pornografía kotsenle ñaki tokui símekon nga tjín xi kjoáyokao kʼoa alikui tomasinle. Tjínkʼa je chjota xi kui kotʼayason tʼatsʼe jebi, xi kʼoatso nga je chjota xi pornografía tsjentʼale, kʼoati ma joma je chjota xi droga tsjentʼale kʼoa xi xán ʼbi. Nʼio síkiʼaonná je pornografía. Je chjota xi kui kotsenle kjoasoa batiojin, likui tinda síxáni, likui tinda bationi ya yaniʼyale, tsjion xínkjín, kʼoa tjínkʼa xi saʼnda tije síkʼienni yaole. Jngo chjota xi i̱ kitso kʼianga jejngo nó jaʼato nga tsín ti pornografía kiskotsennile: “Jebexkón ijngokʼaña yaona”.

10. Jméni xi tsakasenkao je Ribeiro nga tsín ti pornografía kiskotsennile.

10 Nʼio nkjín chjota xi nʼio ñʼai male nga tsín ti pornografía kotsennile. Tonga koaan nga tsín tikʼoasʼinni, tojo koan jngo chjota xi Ribeiro ʼmi xi Brasil tsʼe. Kʼianga sʼa xti, kitjo ya niʼyale kʼoa yaa kisixá jñani maxkó je xo̱n xi toje bitson. Kʼoa yaa tsabe je xo̱n xi pornografía faʼaitʼa. Je Ribeiro itso: “Sa tsjoake̱ sa tsjoake koan nga pornografía kiskotsenle, kʼoa nga jebichoa ya niʼyana tokui koyale nga kuitjo je chjoón xi tijnakoa ánni nga koa̱n skotsensínile je video xi pornografía bakó”. Ñandiaa kʼianga tísíxá je Ribeiro, tsabee je libro El secreto de la felicidad familiar. Yaa kijnajin je xo̱n xi bichó. Kiskoé kʼoa tsakʼéxkiaa. Jmeni xi koanjinle kui xi tsakasenkao nga kiskotʼaya je Énle Niná kao testigole Jeobá. Tonga tsee kichomani nga kisikʼéjna je pornografía. Jméni xi tsakasenkao. Je Ribeiro itso: “Je kjoabʼetsʼoa, nga kiskotʼaya je Biblia kʼoa nga kisikjaʼaitsjenjian jmeni xi kjimajinna, kui xi tsakasenkaona nga chjí tsaʼbekoan jokjoan je Jeobá. Kʼoa ngisaa tsjoake̱ koan je Jeobá tikʼoajinni nga pornografía skotsenle”. Je xi tsakasenkao je Ribeiro nga koan kisikʼéjna jmeni xi kisʼin ngasʼa, kui je Biblia kao nganʼiotsjele Niná. Xi koanskanni kisʼenngindá, kʼoa ndʼaibi chjotajchínga sʼin tíjna ya jinjtín.

11. Jméni xi machjén nga sʼiaan ngatsʼiaa nga tsín ya ska̱yaa je che̱nle pornografía.

11 Je Ribeiro ali tsa tokuijin xi kisʼin nga Biblia kiskotʼaya. Kʼoati kisikjaʼaitsjenjin jmeni xi tsakʼéxkia ya Biblia kʼoa kichokajin ni̱ma̱le. Xi ijngosani, jé Niná kisijéle nganʼio. Kʼianga kisikjaʼaitsjenjin kʼoa tsakʼétsʼoa kui xi tsakasenkao nga ngisa tsjoake koan je Jeobá, kʼoa kisikʼéjnaa je pornografía. Ngatsʼiaa machjén nga tsjoacha koaan je Jeobá kʼoa jticha katamaa je xi chʼaotjín ánni nga tsín ya ska̱yasíñá je che̱nle pornografía (tʼexkiai Salmo 97:10). *

CHJA̱ʼAXINLEE YAONÁ JE KJOAJTI, ÉN XI CHʼAO TSO KAO KJOANDISO

12. Jméni xi tsakasenkao je Stephen nga tsín tisíjtinile yaole kʼoa nga tsín ti éntsʼen nchja̱ni.

12 Tjínkʼa je chjota xi ngotjo síjtinile yaole, éntsʼen nchja̱ kʼoa síkiʼaonná jmeni xi tso. Kʼoa nga kʼoasʼín likui nda satío kon je familiale. Kataʼyala jotso je Stephen, xi jetjínle familia kʼoa xi ya Australia tsʼe. Itso: “Chʼao tso én nchja ngasʼa kʼoa tojmeni xi sijtinile yaona. Jan kʼa nga tsakiyo tʼaxinlaijin xíngijin, kʼoa saʼnda me kinjiuinjin xíngijin”. Tonga je Stephen chaan kiskotʼaya je Biblia kao testigole Jeobá. Jósʼin kichomani nga kitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia. Kʼoatso nga ngisa nda tsakatio. Ngasʼa, je Stephen ngotjo síjtinile yaole, tonga ndʼaibi, nyʼán tjín kon kʼoa alikui tikʼoasʼínni, siervo ministerial sʼin tíjna, kʼoa je chjoónle jenkjín nó nga precursora sʼin tísíxá. Je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín itso: “Je Stephen nʼio ndʼé, nangitokonní kʼoa nʼio síxá”. Kʼoati tso nga tsínkʼia be tsa jtile. Je Stephen itso: “Kui kjoanichikontʼain jebi tísʼena nga̱ titsjoaʼndeña nga je Jeobá tísíndayana”.

13. 1) Ánni nga tsín ndatjínsíni nga yaoná nijtilee. 2) Jméni xi tsoná je Biblia nga sʼiaan.

13 Je Biblia kʼoatso nga chja̱ʼaxinlee yaoná je kjoajti, nga tsín éntsʼen kuinókjoaa kʼoa nga tsín kuinókjoatiaa (Efes. 4:31). Je kjoa jebi kjoabixkan bichómani. Tsakui nichxin tjín chjota xi kʼoatso nga toxá kʼoanʼiañá, tonga je Niná likui sasénle. Kuinga nʼio nkjín chjotale Cristo xi jetjíosíkʼantjaiyani yaole kʼoa kʼoakjimakjoan josʼin mele Niná (tʼexkiai Salmo 37:8-11). *

14. A koaan kʼoantjaiya jngo chjota xi tsʼen.

14 Kataʼyala choa̱le je Hans, xi chjotajchínga sʼin tíjna ya Austria. Je xi coordinador sʼin tíjnale je xi chjotajchínga sʼin tjío itso: “Jé Hans xi ngisa tjínle kjoanyʼán”. Tonga je Hans kjaʼaí kjoan ngasʼa. Nʼio tsakʼi xán kʼianga sʼa xti kʼoa nʼio tsʼen koan. Ñandia kʼianga chʼi̱, nʼio koanjtile kʼoa kisikʼieen je xi fákao, kʼoa 20 nó tsakʼaile nga ndoyá kʼoéjnaʼya. Tonga likui tsʼantjaiya ninga ndoyá tsakʼejnaʼya. Xi jeki nichxin, je male kʼoakitsole jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna nga katafisíxatʼa ya yandoyá, kʼoa je Hans kiskotʼaya je Biblia. Itso: “Nʼio ñʼai koanna nga kisindaya yaona. Je xi tsakasenkaona kui jmeni xi tso Isaías 55:7, jñani tso: Katasíkʼéjna je ndiaale chjotatsʼen. Xi ijngo testo xi tsakasenkaona kui 1 Corintios 6:11 jñani je nchja̱ni chjota xi kisikatío je jée xi tsakajngi ngasʼa kʼianga jechjotale Cristo koan. Tsejta koan je Jeobá nga tsakasenkaona kao nganʼiotsjele nga kisindaya yaona”. Je Hans yaa yandoyá kisʼenngindá. Xjaʼaonjao nó basen nga ndoyá tsakʼejnaʼya. Itso: “Tsjoale kjoanda je Jeobá nga tsakakóna kjoamatokon kʼoa nga kisichatʼana”.

15. Jméni xi sʼín kʼa je chjota, tonga jméni xi tso je Biblia.

15 Ijngosa koya xi machjén nga chja̱ʼaxinlee yaoná, kui je énndiso. Tobʼelañá, je chjota bʼéndiso nga tsín bʼéchjí je tao̱nbasen kʼoa tsakuije̱ nga bʼéʼma je jée xi bajngi. Tonga je Jeobá jngoní “Niná xi ñaki kixi” (Sal. 31:5). Kuinga kʼoatsoniná nga ñaki én kixi kuinókjoaa, nga tsín kʼoéndisolee xíngiaa (Efes. 4:25; Col. 3:9). Kuinga machjénsíni nga énkixi kuinókjoaa ninga kjoasoa kuiyojiaan kʼoa ninga tsín skénndiaaná (Prov. 6:16-19).

JÓSʼIN KISIKINJELE JE XI CHʼAOTJÍN

16. Jméni xi koasenkaoná nga chja̱ʼaxinlee yaoná jokoankjoaan ngasʼa.

16 Alikui kʼoakoa̱nná si̱katioá jokoankjoaan ngasʼa kʼiatsa totsaan nganʼio si̱chjén. Je Sakura, Ribeiro, Stephen kao Hans nʼio tsakʼénele yaole nga kisikatío jmeni xi kisʼin ngasʼa. Jméni xi tsakinyakao. Kui tsakinyakao je Énle Niná kao nganʼiotsjele (Luc. 11:13; Heb. 4:12). Ñá, kʼoati koasenkaoná je Énle Niná kʼiatsa nyaon nyaon kʼoéxkiaa, tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi chotʼayá kʼoa tsa je Jeobá si̱jélee ngantsjai nga katatsjoáná je kjoachjine kao nganʼio nga si̱tjosoán jmeni xi tso je Énle (Jos. 1:8; Sal. 119:97; 1 Tes. 5:17). Je nganʼiotsjele Niná kao je Biblia tsjoánganʼioná kʼianga tongini chotʼayajiaan jmeni xi faʼa ya kjoajtín kʼoa kʼianga mangián (Heb. 10:24, 25). Kʼoati si̱chjén jmeni xi tsjoáná je naxinandále Niná, jolani je rebista, jmeni xi faʼa ya JW Broadcasting, je aplicación JW Library kao pájina xi tíjnaná ya Internet je jw.org (Luc. 12:42).

Jméni xi koasenkaoná nga chja̱ʼaxinlee yaoná jokoankjoaan ngasʼa (Chótsenlai párrafo 16)

17. Jméni xi chótʼayajiaan ya kjoaʼmiya xi ijngo.

17 Jekaʼya kʼaa jmeni xi tjínnele kʼoéchjoalee yaoná. Tonga, a tokui xi machjén nga nda kuiyoaa ngixko̱n Niná. Mai. Kʼoati machjén nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná kʼoa nga kui kʼoasʼiaan ngantsjai nichxin. Je kjoaʼmiya xi ijngo kui kuitsoyaná xi tʼatsʼe jebi.

^ párr. 5 Colosenses 3:5-9: “Tinyachʼaolao yaono, joni tsa tinikʼaon yaono, tʼatsʼe je kjoa xi tjín sonʼnde: kjoachajngi, kjoajndí, kjoachi̱nga̱, kjoa xi mele xi chʼao tjío, kjoaxintakon, xi joni tsa xi bexkón xkóson. Kui kjoa kjoajtile Niná faʼaitsaotʼale chjotatsʼantjaikjoa. Kʼoati jonje̱ ngasʼa kʼoatisʼin tsakimajinlao kjoabe, kʼia nga tsakiyokao. Kʼoati jonje̱ ndʼaibi tikatío ngayije kjoabi: kjoajtichatakon, kjoajti, kjoatsʼen, kjoaʼaontakon, én xi chʼao tso xi bitjo ndsoʼbao. Ali énndisojin bʼailao xíngio, nga̱ jekichjaʼaxinlao yaono je ni̱ma̱ xi jchínga kao kjoa xi kisʼin”.

^ párr. 7 Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ ibi.

^ párr. 11 Salmo 97:10: “Jon xi tsjoachao je Jeobá jticha katamao je xi chʼaotjín. Jé tísíkuinda kjoabijnachonle xi kixi tjíofitʼale; tíbʼasjentjai nga tsín jokatasíkao je chjotatsʼen”.

^ párr. 13 Salmo 37:8-11: “Tikʼéjnai je kjoajti kʼoa titjoxinlai; ali nijtijinlai yaoli kʼoa ali kuijin xi chʼaotjín kʼoanʼiai. Nga̱ je chjota xi tsʼen ni̱kjesonní, tonga je xi je Jeobá koyale tsʼee koan i̱ sonʼnde. Kʼoa tongi choasa nichxin cha kʼoa je xi tsʼen alikui tikʼoéjnani; chótsenní ya jña tsakatio kʼoa likui tijchani. Tonga je xi ndʼé tsʼee koa̱n i̱ sonʼnde, kʼoa ñaki kʼoetsaojin jokji nyʼán sʼin koatio”.