Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Jastal yajel elkan bʼa tolabida ja poko modoʼal

Jastal yajel elkan bʼa tolabida ja poko modoʼal

«Ja viejo modo [...], ¡la xa cactatic cani!» (EFES. 4:22).

TSʼEBʼOJ 52 SOK 54

1, 2. ¿Jasa wa xyala jujuntik ixuk sbʼaja taʼumantiʼik bʼa Jyoba?

JITSAN ixuk winik yaluneje ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba ayiʼoje lekil modoʼalik bʼa jel chaʼanyabʼalil. Bʼa jun sjejel, ja tsʼijbʼanum Anton Gill staʼa tiʼal june ja bʼa slibro sbʼaja jas ekʼ sbʼaje ja Taʼumantiʼik bʼa Alemania nazi. Yala jabʼi ja nazi jumasaʼ jel xyilkʼujolan juntiro ja Taʼumantiʼiki, sok ja bʼa 1939 ajyi bʼi 6,000 Taʼumantiʼik ja bʼa lugar yiʼoje ja nazi bʼa ajyi presoʼanumik. Sok cha yala, anima jel yiʼaje wokol, wa xbʼobʼ jipxuk kʼujolale sok ajyiye tsoman, ajyiye laman ja yajni tʼenjiye sok toj ajyiye soka sDyoseʼi.

2 Ayxa jujuntik jabʼilik, jujuntik ixuk winik bʼa Sudáfrica yilawe ja taʼumantiʼik bʼa Jyoba ayni yiʼoje modoʼalik jastal jaw. Ja ajyi, ja matik ay xchol ja bʼa país jaw mini skʼanawe ja Taʼumantiʼik bʼa tuktukil yelaw a-stsom sbʼaje lajan. Pe anima, ja domingo 18 bʼa diciembre bʼa 2011, mas ja 78,000 Taʼumantiʼik bʼa tuktukil rasaʼik, jakele bʼa Sudáfrica sok bʼa tuktukil país mojan, sbʼutʼuwe ja estadio bʼa Johannesburgo bʼa oj yawe el slekil ja loʼilik chapubʼal elel bʼa Biblia. June ja maʼ kajan sbʼaj skʼeljel ja estadio yala: «Mini bʼa jun ekʼele kilunej jitsan ixuk winik bʼa jel lek ja smodoʼe. Spetsanile jel lek skʼutunej sbʼaje. Sok jel asyado yawekan ja estadio. Pe ja jas jel spayawon jani yuja weʼnlexi mi wan ita xa tsaʼawex ja raza».

3. ¿Jas yuj ja jmoj-aljeltik bʼa yibʼanal ja luʼumi mini tʼun oj slaj ja tuki?

3 Ja tikʼe yaljelik jaw wa xyalawe ja matik mi Taʼumantiʼuki wa sjeʼa spetsanil ja jmoj-aljeltik bʼa yibʼanal ja luʼumi mini tʼun oj slaj ja tuki (1 Ped. 5:9). ¿Jas yuj tukotik ja keʼntik yuja tuk kʼole ixuk winiki? Pes yujni soka skoltanel ja Biblia soka yip ja Dyosi, wa xkʼujolantik yajel elkan «ja viejo modo» sok skʼutesel jbʼajtik soka «yajcʼachil modo» (Efes. 4:22, 24).

4. ¿Jasa oj kiltik ja bʼa artikulo it, sok jas yuj?

4 Ja jasunuk oj jkʼuluktik jani yajel elkan bʼa tolabida ja poko jmodotiki. Ja bʼa artikulo it oj kiltik jastal oj katik elkan ja poko modoʼali sok jas yuj jel tʼilan skʼulajel. Chomajkil, oj kiltik ja ixuk winik wani xbʼobʼ tukbʼuke anima skʼulune jastik jun mi lekuk. Sok oj kiltik ja jas oj bʼobʼ skʼuluke ja matik ayxa jitsan jabʼil teye ja bʼa smeranil bʼa mi oj cha kumxuke skʼulajel ja poko modoʼali. ¿Jas yuj jel tʼilan yajel juljkʼujoltik? Tukni yabʼjel, pe jujuntik ja matik yaʼteltaye ja Jyoba mi stalnay sbʼaje sok och spensaraʼuke sok skʼulane ja jastik wa skʼulane ajyi. Ja yuj, jpetsaniltik wani xkʼanatik yajel juljkʼujoltik ja it: «Jayuj ta ay cʼa maʼ huax yala que jel tzatz ayi, a yaa scuidado ba mi oj slee ja smuli» (1 Cor. 10:12).

LA KATIKAN JA KʼANKʼUNEL BʼA KOʼEL MULAL SOK IXUK MA WINIK

5. a) Cholo sok jun sjejel jas yuj tʼilan oj katik elkan wego ja poko modoʼal (kʼela ja poto bʼa skʼeʼulabʼil ja artikulo). b) ¿Jastik junuk ja bʼa poko modoʼal wa staʼa tiʼal ja Colosenses 3:5-9?

5 ¿Jas oja kʼuluk ta kux ay jawa kʼuʼi sok ayxa yikʼil? Wegoxtani oj waja sopkan. Junxtani soka it, tʼilani oj jkʼuʼuktik wego ja mandar bʼa yajelkan ja jastik junuk wa xyilkʼujolan ja Jyoba. Ja Pablo yayi ja rason it ja nebʼumanik ja bʼa styempo: «La xa jchʼay jcʼujoltic spetzanil ja jahui». La kiltik chabʼ jasunuk ja bʼa mulal staʼa tiʼal ja Pablo: ja koʼel mulal sok ixuk ma winik sok skʼulajel jastik bʼa kux (kʼuman ja Colosenses 3:5-9).

6, 7. a) Jastalni yala ja Pablo, ¿jasa tʼilan oj jkʼultik bʼa yajel elkan ja poko modoʼali? b) ¿Jas tikʼe sakʼanil yiʼoj ajyi ja Sakura sok jasa koltaji bʼa stukbʼesel sbʼaj?

6 Ja koʼel mulal sok ixuk ma winik. Yajni ja Biblia wa xya makunuk ja yaljel it, wa xkʼan yal spetsanil tikʼe koʼel mulal sok ixuk ma winik bʼa mi nupaneluke bʼa ley, sok yijel sbʼaj winik sok winik ma ixuk sok ixuk. Ja Pablo yala yabʼ ja nebʼumanik tʼilan a-skom ja skwerpoʼe sbʼaja koʼel mulal sok ixuk ma winik. Ja it wa stojolan tʼilan yajel elkan wego ja kʼankʼunel bʼa mi lekuki. Bʼobʼta mini pasiluk, pe ojni bʼobʼkujtik.

7 La kiltik ja jas ekʼ sbʼaj jun akʼix bʼa Japón sbʼiʼil Sakura. * Yajni wan kʼiʼel, jel stuchʼil ay xyabʼ. Bʼa oj skʼul ganar ja pensarik jaw, yajni kechanto yiʼoj 15 sjabʼil och sleʼ smul sok tuktukil winik. Yuja jas skʼulani, smila oxe yalats bʼa mito styempoʼiluk oj pojkuk. Ja yeʼn wa xcholo: «Ja bʼajtani, yajni wala koyon mulal sok jun winik, talnanubʼal ayon, wala kʼanjiyon sok jel la yajtajiyon xkabʼi. Pe yajni mas wanon koʼel mulal soka winiki masxa mi jachʼ wa xkabʼ ayon». Yajni ja Sakura ayiʼoj 23 jabʼil yaʼakan ja tikʼe sakʼanil jaw. Anto, kʼe spaklay ja Biblia soka Taʼumantiʼik. Jelni skʼulan gusto ja jasa kʼe snebʼi. Soka skoltanel ja Jyoba, yaʼakan ja pensarik bʼa mulal sok bʼa kʼixwelali, sok yaʼakan ja sakʼanil bʼa jel kuxi. Ja wego junxa precursora regular sok mixa stuchʼil ay wa xyabʼi. Yala: «Janekʼto wa xya gustoʼaxukon yabʼjel ja syajtanel ja Jyoba kʼakʼu kʼakʼu».

JASTAL YAJELKAN SKʼULAJEL JA JASTIK KUXI

8. ¿Jastik junuk wa xbʼobʼ ya kuxbʼukotik ja bʼa stiʼ sat ja Jyoba?

8 Skʼulajel jastik kux ma jastik mi sbʼejuk. Ja bʼa mero kʼumal tsʼijbʼaxi ja Biblia sutubʼal jastal «kux», sok juni yaljel bʼa mi kechanta jaʼ chʼikanuk ja koʼel mulal sok ixuk ma winik. Jun sjejel, wani xbʼobʼ ochuk ja kostumbre mi lekuk bʼa yabʼjel may ma yaljel tajnel loʼil bʼa kux (2 Cor. 7:1; Efes. 5:3, 4, TNM). Chomajkil, wani xbʼobʼ ochuk ja jastik mi lekuk skʼulan ja ixuk winik jach nakʼan, jastal skʼumajel jastik junuk bʼa kux ma skʼeljel ixuk winik bʼasane. Ja jastik junuk it oj bʼobʼ ikʼwanuk och bʼa mixa oja wakan yixtalajel jawa winkili jach soka kʼabʼ (Col. 3:5, TNM). *

9. ¿Jas oj bʼobʼ ekʼuk ta katik kʼiʼuk ja ‹kʼankʼunel bʼa stajel sbʼaj sok jun ixuk ma winik› bʼa mi xbʼobʼ komxuk?

9 Ja matik kʼajyele skʼeljel ixuk winik bʼasane wane yajel kʼiʼuk ja ‹kʼankʼunel bʼa stajel sbʼaj sok jun ixuk ma winik› bʼa mi xbʼobʼ komxuk. Ja smaloʼili, wa xbʼobʼ ijuke och bʼa tolabida jaʼ oj skʼuluke ja jaw. Jujuntik paklanumik yiluneje ja kʼankʼunel jel tsats bʼa yiljel ixuk winik bʼasane jachni wa xcha ekʼ soka matik wa snukʼuwe droga ma yujel trago. Ja yuj mi chamyabʼjeluk ja matik wa skʼelawe ixuk winik bʼasane jelni wa xyiʼajan wokol. Jujuntik jel xyiʼaj kʼixwel, wa xkoʼ ja yaʼtel, jun spamilya bʼa mi gustoʼayuk, wa skʼutsu ja snupanel sok ayni yeʼnta wa smila sbʼaj. Jun winik stsʼijbʼan yajni ekʼ jun jabʼil bʼa mi skʼela ixuk winik bʼasane: «Ja wego cha wanxa xbʼobʼ kom ja kwerpo».

10. ¿Jastal bʼobʼyuj ja Ribeiro bʼa yajelkan ja kostumbre bʼa skʼeljel ixuk winik bʼasane?

10 Jitsan ixuk winik wane skʼuljel luchar bʼa yajelkan ja kostumbre yiʼoje skʼeljel bʼasan ixuk winik. Pe wani xbʼobʼ skʼul-e ganar, jastalni wa sjeʼa ja sjejel bʼa jun winik sbʼiʼil Ribeiro bʼa Brasil. Yajni wanxa solteroʼaxeli, el ja bʼa snaji sok waj aʼtijuk bʼa jun lugar wa stsomowe juʼunik. Ja tiw wa staʼa juʼunik bʼa ayiʼoj ixuk winik bʼasane. Ja yeʼn wa xcholo: «Takal takal, och tsatsbʼuk ja kostumbre kiʼoj bʼa skʼeljel ixuk winik bʼasane. Wanxta xkʼankʼunikuj a-eluk ja ixuk tey jmok ja bʼa naʼitsi bʼa jachuk oj jkʼel bideoʼik bʼa wa sjeʼa ixuk winik bʼasane». Jun kʼakʼu yajni ja Ribeiro tey bʼa yaʼtel, ja bʼa libroʼik ti naka cholan bʼa oj cha stojbʼese yajkʼachili, ti yila jun libro wa sbʼiʼilan El secreto de la felicidad familiar. Syama sok och skʼumuk. Ja jasa snebʼa nikji bʼa oj spaklay ja Biblia soka taʼumantiʼik bʼa Jyoba. Pe bʼa oj yakan ja kostumbre yiʼoji yiʼajni yuj tyempo. ¿Jasa koltaji? Ja yeʼn yala: «Yajel orasyon, spaklajel ja Biblia sok spensarajel ja jasa wanon snebʼjeli skoltayon bʼa akʼiʼuk ja yajtanel kiʼoj sbʼaja lekil smodoʼik ja Jyoba. Jachuk, ja yajtanel kiʼoj bʼa Jyoba masni tsatsbʼi yuja kʼankʼunel bʼa skʼeljel ixuk winik bʼasane». Ja skoltanel ja Biblia soka yip ja Dyosi, ja Ribeiro yaʼakan ja poko modoʼali. Yiʼaj jaʼ sok ja wego jun ansyano bʼa kongregasyon.

11. ¿Jasa tʼilan oj jkʼuluktik bʼa mok kokotik skʼeljel ixuk winik bʼasane?

11 Ja Ribeiro mi kechanta spaklay ja Biblia, ayni jas mas skʼulan. Chomajkil spensaraʼan lek ja jasa skʼumani sok yaʼakan akʼot man skʼujol. Cha skʼanayi akoltajuk yuja Dyosi. Ja spensarajel lek soka yajelyi orasyon tsatsbʼi ja yajtanel yiʼoj bʼa Jyoba sok skʼulan ganar bʼa yajelkan ja skʼeljel ixuk winik bʼasane. Jpetsaniltik tʼilan oj jyajtaytik ja Jyoba sok yilkʼujolajel ja jastik mi lekuk bʼa mi oj yiʼotik skʼeljel ixuk winik bʼasane (kʼuman ja Salmo 97:10).

YAJELKAN JA TAJKELAL, JA UTANEL SOKA SLEJEL ABʼAL

12. ¿Jasa koltaji ja Stephen bʼa oj yakan ja yaljelik bʼa jel yaji soka tajkeli?

12 Jujuntik ixuk winik jel wego xtajkiye sok wa xyalawe jastik junuk jel malo sok bʼa jel yaj. Sok ja modoʼal it wani xya wokolanuk ja pamilya. La kiltik ja jas ekʼ sbʼaja Stephen, jun tatal bʼa pamilya tey bʼa Australia. Ja yeʼn wa xcholo: «Ja ajyi jelni wa xkala yaljelik bʼa jel yaj sok jel wego wala tajkiyon. Ja keʼn soka jcheʼum jpila jbʼajtikon oxe ekʼele sok tʼusan mi jkʼutsutikon ja jnupaneltikoni». Anto, kʼe ajukyile estudio bʼa Biblia yuja taʼumantiʼik bʼa Jyoba. ¿Jasa slekil ya eluk ja Stephen yajni kʼe ya makunuk ja rasonik bʼa Biblia? Ja yeʼn wa xyala tojbʼi ja sakʼanil bʼa spamilya. Ja ajyi lajansok jachukon jastal jun bomba bʼa ojxta bʼojtuk, pe ja wego laman ayon sok mi jel wego wala tajkiyon. Ja bʼa jtyempotik, ja Stephen wan aʼtel jastal skoltuman ansyano, jaxa xcheʼumi jitsanxa jabʼil jastal precursora regular. Ja ansyanoʼik ja bʼa skongregasyon wa xyalawe: «Ja Stephen jun jmoj-aljeltik jel laman, chʼin wa xyaʼa sbʼaj sok jel x-aʼtiji». Cha wa xyalawe mini bʼa jun ekʼele yiluneje wa xtajki. Ja Stephen wa xyala mini stuchʼiluk bʼobʼel yajel tukbʼuk ja smodo. Yala: «Kabʼunej stsamalil spetsanil ja slekilal it yujni jkʼana ja koltanel yaki ja Jyoba bʼa stukbʼesel juntiro ja jsakʼanili».

13. ¿Jas yuj jel xiwela sbʼaja tajkelali, sok jas mandar wa xyaʼakitik ja Biblia?

13 Ja Biblia wa xyakitik ja mandar bʼa oj katikan ja tajkeli, ja yaljelik bʼa jel yaji soka utaneli (Efes. 4:31). Ayni tikʼanxta, ja jastik junuk it wa x-ikʼwani och bʼa makʼwanel. Bʼobʼta jitsan ixuk winik wa spensarane ja it mey smaloʼil, pe ja it wani syajbʼes ja Kʼulumani. Ja yuj, jitsan kʼuʼumanik Dyos tʼilani yaʼunejekan ja tikʼe modoʼal it sok skʼutesta sbʼaje soka yajkʼachil modoʼali (kʼuman ja Salmo 37:8-11).

14. June maʼ jel kʼakʼ, ¿oj maʼ kʼot pax jun ixuk winik bʼa laman?

14 La kiltik ja sjejel bʼa Hans, jun ansyano bʼa Austria. Ja maʼ kajan sbʼaj skʼeljel ja yaʼtel ja kʼole ansyanoʼik bʼa skongregasyoni yala sbʼaja yeʼn: «Jani june ja bʼa jmoj-aljeltik wa xnaʼa sbʼaj bʼa jel laman». Pe ja Hans mi jachukuk ajyi. Yajni wanto solteroʼaxel, jel och yuʼ trago sok jel kʼakʼbʼi. Bʼa jun ekʼele yajni jel yakbʼel, jel tajki sok smila ja smakbʼeni. Aji och preso 20 jabʼil. Pe yajni tey ja bʼa preso mini tukbʼi ja sakʼanili. Ekʼ ja tyempo, ja snani yalayabʼ jun ansyano awaj ulatajuk ja Hans ja bʼa preso, sok ja yeʼn och spaklay ja Biblia. Ja yeʼn wa xcholo: «Jelni wokol kabʼ yajelkan ja poko modoʼali. Ay chabʼ teksto bʼa jel snikaki ja jkʼujoli. June jaʼa Isaías 55:7, bʼa wa xyala: ‹Aʼakan ja sbʼej ja mulanumi›. Ja pilani jaʼa 1 Corintios 6:11. Ja tiw wa xyala bʼa jujuntik matik skʼulane chaʼanik mulal yaʼawekan ja yajni kʼotye kʼuʼumanik Dyosi. Bʼa jitsan jabʼil, ja Jyoba ajyi spasensya bʼa skoltayon soka yipi bʼa skʼutesel jbʼaj soka yajkʼachil modo». Ja Hans yiʼa jaʼ yajni tey bʼa preso. Aji eluk ja bʼa preso yajni tsʼikwiyuj 17 jabʼil sok snalan. Ja yeʼn yala: «Jel xkayi tsʼakatal ja Jyoba yuja niwan syajulal skʼujol yiʼoji sok yuja yaʼawon perdoni».

15. ¿Jasa wa skʼulane jitsan ixuk winik, pe jasa wa xyala ja Biblia sbʼaj jaw?

15 Ja slejel abʼal, jani pilan jasunuk ja bʼa poko modoʼal. Jun sjeljel, ja ixuk winik kʼajyel wa sleʼawe abʼal bʼa mi oj stup-e ja impuesto ma mi skʼanawe stupjel ja jasa mi lek wa skʼulane. Pe ja Jyoba yeʼn ja Dyos mini oj sleʼ «mentira» (Rom. 3:4). Ja yuj, ja yaʼtijumotiki wa xyaʼakitik ja mandar bʼa mok jletik «mentira», sok yajni «huantic loil soc ja jmojtiqui, la caltic ja smeranili» (Efes. 4:25; Col. 3:9). Ja yuj tʼilani yaljel ja smeranil anima wa xya kʼixwukotik ma mi lekuk bʼa keʼntik (Prov. 6:16-19).

JA JASTAL SKʼULANE GANAR

16. ¿Jasa oj skoltayotik yajelkan ja poko modoʼal?

16 Mi oj bʼobʼ katikan ja poko modoʼal ta keʼntikta wa xjipa kʼujoltik soka kiptiki. Ja Sakura, Ribeiro, Stephen soka Hans tʼilani skʼulane luchar bʼa stukbʼesel ja tikʼe modoʼal yiʼoje ajyi. ¿Jastal skʼulane ganar? Stsʼakatal yuja ipal ajiyile yuja yip ja Dyos soka Yabʼali (Luc. 11:13; Heb. 4:12). Ja keʼntik cha wani xbʼobʼ katik el slekilal ja bʼa ipal jaw ta wa xkʼumantik ja Biblia kʼakʼu kʼakʼu, wa xpensarantik ja bʼa jas wa xyala sok ta tikʼan wa xkʼanatikyi ja Jyoba bʼa ayakitik biboʼil sok kiptik bʼa skʼuʼajel ja jas wa xyala ja Yabʼali (Jos. 1:8; Sal. 119:97; 1 Tes. 5:17). Ja yip ja Dyos sok ja Biblia wani xcha yaʼa kiptik ta wa xchapa jbʼajtik ja bʼa tsomjelik sok ta wala wajtik (Heb. 10:24, 25). Chomajkil, tʼilani oj katik makunuk jasa wa xyakitik ja xchonabʼ ja Jyoba, jastal ja rebistaʼik, ja canal bʼa telebisyon JW Broadcasting, ja JW Library sok ja sitio jw.org (Luc. 12:42).

¿Jasa oj skoltayotik yajelkan ja poko modoʼal? (Kʼela ja parrapo 16).

17. ¿Jas oj kiltik ja bʼa artikulo jakumi?

17 Kilatikta jujuntik jasunuk mi lekuk bʼa tʼilan oj katik elkan jastal kʼuʼumanotik Dyos. Pe ¿kechanta maʼ oj jkʼuluktik ja it bʼa lek ayilotik ja Dyosi? Miyuk. Chomajkil tʼilan skʼutesel jbʼajtik ja bʼa yajkʼachil modoʼal sok bʼa ajyel kujtik bʼa tolabida ja bʼa jsakʼaniltik. Ja bʼa artikulo jakumi oj kiltik jastal skʼulajel.

^ par. 7 Jujuntik ja bʼiʼilali tukbʼesnubʼal.

^ par. 8 Kʼela ja pilan sjejelik ja bʼa libro La ajyukotik ja bʼa syajal skʼujol ja Dyosi, slamik 218 man 219, ja bʼa yolomajel Jasa oja kʼuluk bʼa mi oja wixtalaʼuk jawa winkili.