Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Bɔ Ni Wɔbaafee Wɔwo Subaŋ Hee Lɛ Ni Wɔkajie

Bɔ Ni Wɔbaafee Wɔwo Subaŋ Hee Lɛ Ni Wɔkajie

“[Nyɛwoa] subaŋ hee lɛ.”​—KOL. 3:10.

LALAI: 126, 28

1, 2. (a) Te wɔfeɔ tɛŋŋ wɔleɔ akɛ wɔbaanyɛ wɔwo subaŋ hee lɛ? (b) Mɛɛ sui komɛi ni fata subaŋ hee lɛ he atsĩ tã yɛ Kolosebii 3:10-14 lɛ?

AKƐ wiemɔ “subaŋ hee lɛ” tsu nii shii enyɔ yɛ Kristofoi A-Hela Ŋmalɛi​—Jeŋ Hee Shishitsɔɔmɔ lɛ mli. (Efe. 4:24; Kol. 3:10) Mɛni ji subaŋ hee lɛ? No ji subaŋ ni “abɔ yɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔ naa” lɛ. Ani wɔbaanyɛ wɔwo subaŋ hee nɛɛ? Hɛɛ. Yehowa bɔ adesai yɛ esubaŋ nɔ, no hewɔ lɛ, wɔbaanyɛ wɔjie esui ni nɔ bɛ lɛ akpo.​—1 Mose 1:26, 27; Efe. 5:1.

2 Emuu ni wɔyeee lɛ hewɔ lɛ, wɔ fɛɛ wɔnáa akɔnɔi fɔji bei komɛi. He ni atsɔse wɔ yɛ lɛ hu baanyɛ aná wɔnɔ hewalɛ gbonyo. Shi yɛ Yehowa mɔbɔnalɛ kɛ eyelikɛbuamɔ naa lɛ, wɔbaanyɛ wɔtsake wɔjeŋba ni wɔfee nibii ni sa ehiɛ. Bɔfo Paulo tsĩ sui komɛi ni fata subaŋ hee lɛ he lɛ atã. Yɛ nikasemɔ nɛɛ mli lɛ, wɔbaasusu sui nɛɛ ekomɛi ahe, koni no ahã shwelɛ ni wɔyɔɔ akɛ wɔfee nɔ ni sa Yehowa hiɛ lɛ mli awa. (Kanemɔ Kolosebii 3:10-14.) Agbɛnɛ hu, wɔbaakwɛ bɔ ni wɔbaafee wɔjie sui nɛɛ akpo yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli.

“NYƐ FƐƐ LƐ MƆ KOME JI NYƐ”

3. Mɛni ji nɔ kome ni baatsɔɔ akɛ wɔmiiwo subaŋ hee lɛ?

3 Paulo tsɔɔ nɔ kome ni baatsɔɔ akɛ wɔmiiwo subaŋ hee lɛ. No ji, esaaa akɛ wɔkwɛɔ hiɛiaŋ yɛ Kristofoi asafo lɛ mli. Paulo wie akɛ: “Helanyo loo Yudafonyo bɛ dɔŋŋ, ketiafoo loo foo bɛ dɔŋŋ, maŋsɛɛnyo, Skitenyo, nyɔŋ, loo odehe ko hu bɛ dɔŋŋ.” * Esaaa akɛ mɔ ko mɔ ko nuɔ he akɛ, ehewolonɔ su, maŋ nɔ ni ejɛ, loo mɔ ni eji lɛ hewɔ lɛ, enɔ kwɔ fe mɛi krokomɛi ni yɔɔ asafo lɛ mli lɛ. Mɛni hewɔ? Ejaakɛ Kristo sɛɛnyiɛlɔi ji wɔ, ni no hewɔ lɛ, wɔ fɛɛ lɛ, “mɔ kome” ji wɔ.​—Kol. 3:11; Gal. 3:28.

4. (a) Te esa akɛ Yehowa tsuji kɛ mɛi krokomɛi aye ahã tɛŋŋ? (b) Mɛɛ shihilɛ baanyɛ ahã ewa akɛ ekomefeemɔ baahi wɔteŋ?

4 Kɛ́ wɔwo subaŋ hee lɛ, wɔbaabu mɛi krokomɛi, Odasefoi kɛ mɛi ni jeee Odasefoi fɛɛ, ni wɔkɛ woo baahã amɛ, ekɔɔɔ he eko amɛhewolonɔ su, loo he ni amɛjɛ. (Rom. 2:11) Yɛ je lɛŋ hei komɛi lɛ, enɛ feemɔ bɛ mlɛo. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ko ni eho lɛ, akpɛlɛɛɛ ni mɛi diji kɛ blɔfomɛi hiɔ he kome yɛ South Africa. Kɛbashi ŋmɛnɛ lɛ, Odasefoi ni ji blɔfomɛi lɛ ateŋ mɛi pii eka hei ni afo ahã blɔfomɛi lɛ, ni nakai nɔŋŋ eji yɛ Odasefoi ni ji mɛi diji lɛ hu agbɛfaŋ. No hewɔ lɛ, yɛ October 2013 lɛ, Gbɛtsɔɔmɔ Kuu lɛ to gbɛjianɔ krɛdɛɛ ko ni baahã nyɛmimɛi lɛ ‘alɛɛ amɛmli,’ loo amɛkɛ nyɛmimɛi ni jɛ hei krokomɛi lɛ abɔ. (2 Kor. 6:13, sh. niŋ.) Mɛɛ gbɛjianɔ amɛto?

5, 6. (a) Mɛɛ gbɛjianɔ ato yɛ maŋ ko nɔ koni eye ebua Nyɔŋmɔ webii lɛ ni amɛfee ekome? (Kwɛmɔ mfoniri ni yɔɔ nikasemɔ lɛ shishijee lɛ.) (b) Mɛni ejɛ mli kɛba?

5 Ato gbɛjianɔ koni Hɔɔ kɛ Hɔgbaa komɛi yɛ nyɔɔŋ lɛ mli lɛ, asafoi enyɔ ni esoro amɛmli bii lɛ ahewolonɔ su loo amɛwiemɔ lɛ afee ekome kɛya shiɛmɔ kɛ asafoŋ kpee, ni agbɛnɛ hu, amɛfɔ̃ amɛnyɛmimɛi lɛ nine kɛba amɛshĩai amli ni amɛfee amɛ gbɔ. Asafoi ohai abɔ kɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ etsu nii, ni amaniɛbɔɔ ni nitsumɔhe nine lɛ nine eshɛ nɔ lɛ tsɔɔ akɛ ewo yibii kpakpai. Mɛi ni jeee Odasefoi po ejie yi. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, jamɔŋ hiɛnyiɛlɔ ko wie akɛ, “Jeee Odasefonyo ji mi, shi miina akɛ nyɛto nyɛshiɛmɔ nitsumɔ lɛ he gbɛjianɔ jogbaŋŋ, ni eyɛ mli akɛ nyɛyɛ hewolonɔ sui srɔtoi moŋ, shi ekomefeemɔ yɛ nyɛteŋ.” Te nyɛmimɛi lɛ hu nu he amɛhã tɛŋŋ yɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ he?

6 Be ko ni eho lɛ, nyɛmi yoo ko ni wieɔ Xhosa ni atsɛɔ lɛ Noma lɛ nu he akɛ eshihilɛ baa shi tsɔ bɔ ni ebaafɔ̃ nyɛmimɛi ni ji blɔfomɛi ni yɔɔ Blɔfo asafo ko mli lɛ nine kɛba eshĩa. Shi be ni ekɛ Odasefoi ni ji blɔfomɛi lɛ tee shiɛmɔ, ni sɛɛ mli lɛ, eyasara amɛ yɛ amɛshĩai lɛ, ewie akɛ, “Asomoaŋ, amɛtamɔ wɔ nɔŋŋ!” No hewɔ lɛ, be ni eshɛ esafo lɛ nɔ ni amɛbaafee Blɔfo asafo lɛ mli bii lɛ gbɔ lɛ, ehoo nii ni efɔ̃ amɛteŋ mɛi komɛi nine. Mɛi ni efɔ̃ amɛ nine lɛ ateŋ mɔ kome ji asafoŋ onukpa blɔfonyo. Be ni Noma na akɛ egbaaa asafoŋ onukpa lɛ naa akɛ ebaata rɔba adeka bibioo ko ni ma jɛmɛ lɛ nɔ lɛ, eta etsuiŋ waa. Akɛ gbɛjianɔtoo nɛɛ miitsu nii lolo, ni nyɛmimɛi lɛ ená nanemɛi hei. Amɛtswa amɛfai shi akɛ amɛbaaya nɔ amɛkɛ mɛi ni esoro amɛhewolonɔ su lɛ abɔ naanyo.

NYƐWOA MUSUŊTSƆLƐ KPELE KƐ MLIHILƐ

7. Mɛni hewɔ esa akɛ wɔya nɔ wɔjie musuŋtsɔlɛ kpo?

7 Shii abɔ ni Satan jeŋ fɔŋ nɛɛ bako naagbee lɛ, wɔkɛ naagbai srɔtoi baakpe. Wɔnitsumɔ baanyɛ aje wɔdɛŋ, helai baanyɛ amɔmɔ wɔ waa, abaanyɛ awa wɔ yi, adebɔɔ naa osharai baanyɛ anina wɔ, awuiyelɔi baanyɛ ahã wɔnibii aŋmɛɛ wɔ, ni wɔkɛ shihilɛi krokomɛi ni jaraa baanyɛ akpe. Enɛ hewɔ lɛ, esa akɛ wɔmusuŋ atsɔ wɔ yɛ wɔnyɛmimɛi lɛ ahewɔ, ejaakɛ su nɛɛ ji nɔ ni baahã wɔye wɔbua amɛ kɛ́ amɛkɛ naagbai kpe. Kɛ́ wɔmusuŋ tsɔ wɔ waa lɛ, no baatsirɛ wɔ ni wɔjie mlihilɛ kpo. (Efe. 4:32) Sui nɛɛ fata subaŋ hee lɛ he, ni ebaaye ebua wɔ ni wɔnyɛ wɔkase Nyɔŋmɔ ni wɔshɛje mɛi krokomɛi amii.​—2 Kor. 1:3, 4.

8. Kɛ́ wɔmusuŋ tsɔ wɔ yɛ mɛi ni yɔɔ wɔsafo lɛ mli lɛ ahewɔ ni wɔjie mlihilɛ kpo wɔtsɔɔ amɛ lɛ, mɛɛ yibii kpakpai ebaanyɛ ewo? Okɛ enɛ he nɔkwɛmɔnɔ ahã.

8 Mɛɛ gbɛ nɔ wɔbaanyɛ wɔtsɔ wɔjie mlihilɛ babaoo kpo wɔtsɔɔ mɛi ni jɛ maji krokomɛi anɔ loo mɛi ni efi amɛ ni yɔɔ wɔsafo lɛ mli lɛ? Esa akɛ wɔkɛ amɛ abɔ naanyo, ni wɔye wɔbua amɛ ni amɛna akɛ amɛfata asafo lɛ he ni amɛhe miihia. (1 Kor. 12:22, 25) Susumɔ Dannykarl ni fã kɛjɛ Philippines eyahi Japan lɛ niiashikpamɔ lɛ he okwɛ. Mɛi ni yɔɔ enitsumɔhe lɛ kɛ lɛ yeee jogbaŋŋ ejaakɛ ejeee amɛmaŋnyo. Kɛkɛ ni gbi ko lɛ etee asafoŋ kpee. Dannykarl wie akɛ: “Mɛi fɛɛ ni mikɛkpe yɛ jɛmɛ lɛ ji Japanbii, akɛ ja mɛi komekomei kɛkɛ. Kɛ̃lɛ, amɛhere mi hiɛmɛɛ tamɔ nɔ ni amɛle mi etsɛ.” Nyɛmimɛi lɛ tee nɔ amɛjie mlihilɛ kpo amɛtsɔɔ Dannykarl ni no wa lɛ ni ekɛ Yehowa teŋ naanyobɔɔ lɛ mli bawa. Etee ehiɛ ni abaptisi lɛ, ni ŋmɛnɛ lɛ, eesɔmɔ akɛ asafoŋ onukpa. Asafoŋ onukpai krokomɛi ni yɔɔ amɛsafo lɛ mli lɛ ahiɛ sɔɔ ekɛ eŋa Jennifer waa. Ni nɔ ni asafoŋ onukpai lɛ wieɔ yɛ amɛhe ji akɛ, “Amɛmiisɔmɔ akɛ gbɛgbalɔi, ni amɛkɛ heloonaa nibii pii haooo amɛhe. Amɛji nɔkwɛmɔnɔ kpakpa kɛhã mɛi fɛɛ ni miishwe akɛ amɛtao Maŋtsɛyeli lɛ klɛŋklɛŋ.”​—Luka 12:31.

9, 10. Gbaa nɔkwɛmɔnii komɛi ni hãa wɔnaa nibii kpakpai ni baanyɛ aba kɛji wɔmusuŋ tsɔ wɔ yɛ mɛi ni wɔkɛkpeɔ yɛ shiɛmɔ nɔ lɛ ahewɔ.

9 Gbɛ kroko ni wɔbaanyɛ wɔtsɔ nɔ wɔfee “mɛi fɛɛ ekpakpa” ji, ni wɔbaashiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sane lɛ wɔhã amɛ. (Gal. 6:10) Nyɛmimɛi pii miibɔ mɔdɛŋ ni amɛkase wiemɔi hei, ejaakɛ amɛmusuŋ tsɔɔ amɛ yɛ gbɔi ni efã kɛbahi amɛmaji lɛ amli lɛ ahewɔ. (1 Kor. 9:23) Enɛ kɛ jɔɔmɔi babaoo eba. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, nyɛmi yoo gbɛgbalɔ ko ni yɔɔ Australia ni atsɛɔ lɛ Tiffany lɛ kase Swahili koni enyɛ eyaye ebua Swahili asafo ko ni yɔɔ Brisbane lɛ. Eyɛ mli akɛ Tiffany náaa wiemɔ lɛ kasemɔ mlɛo kwraa moŋ, shi ená jɔɔmɔi pii. Ewie akɛ: “Kɛ́ ootao omii ashɛ ohe waa yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ, obaanyɛ okɛ asafo ko ni wieɔ wiemɔ kroko ayasɔmɔ. Etamɔ nɔ ni ofã gbɛ kɛtee maŋsɛɛ, tsɛbelɛ oyɛ omaŋ lɛ mli nɔŋŋ. Ehãa onaa akɛ, lɛɛlɛŋ, oyɛ nyɛmimɛi yɛ je lɛŋ fɛɛ, ni onáa ekomefeemɔ ni sa kadimɔ ni yɔɔ wɔteŋ lɛ mli niiashikpamɔ.”

Mɛni tsirɛɔ Kristofoi ni amɛyeɔ amɛbuaa gbɔi? (Kwɛmɔ kuku 10)

10 Susumɔ nyɛmi yoo ko ni yɔɔ Japan ni atsɛɔ lɛ Sakiko lɛ kɛ eweku lɛ hu he okwɛ. Ewie akɛ: “Kɛjɛ aaafee afi 1990 kɛbaa lɛ, wɔkɛ Brazilbii babaoo kpe yɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ nɔ. Wɔhã amɛkɛ amɛ-Bibliai lɛ, ni yɔɔ Portugalbii awiemɔ lɛ mli lɛ ba ni wɔgbele ŋmalɛi tamɔ Kpojiemɔ 21:3, 4, kɛ Lala 37:10, 11, 29 lɛ wɔhã amɛ koni amɛkane. Amɛkɛ amɛjwɛŋmɔ ma nɔ ni amɛkaneɔ lɛ nɔ jogbaŋŋ, ni amɛteŋ mɛi komɛi po fo.” Shi jeee enɛ pɛ Sakiko kɛ eweku lɛ fee kɛtsɔɔ akɛ amɛmusuŋ tsɔɔ amɛ yɛ gbɔi nɛɛ ahewɔ. Etsa nɔ akɛ: “Be ni wɔna akɛ amɛmiishwe waa ni amɛle anɔkwale lɛ, wɔweku lɛ bɔi Portugalbii awiemɔ lɛ kasemɔ.” Sɛɛ mli lɛ, amɛweku lɛ ye amɛbua ni atse Portugalbii awiemɔ asafo, ni amɛkɛ afii pii eye amɛbua gbɔi babaoo ni amɛbatsɔmɔ Yehowa tsuji. Sakiko wie akɛ: “Etɔ wɔ waa kɛ Portugalbii awiemɔ lɛ kasemɔ, shi jɔɔmɔi ni wɔná lɛ hãaa wɔbu nakai tɔlɛ lɛ nɔ ko kwraa. Wɔdaa Yehowa shi waa.”​—Kanemɔ Bɔfoi 10:34, 35.

NYƐWOA HESHIBAA

11, 12. (a) Mɛni hewɔ ehe miihia waa ni wɔkɛ jwɛŋmɔ kpakpa awo subaŋ hee lɛ? (b) Mɛni baaye abua wɔ ni wɔya nɔ wɔba wɔhe shi?

11 Yiŋtoo hewɔ ni esa akɛ wɔwo subaŋ hee lɛ ji, koni wɔkɛwo Yehowa hiɛ nyam, shi jeee koni mɛi ajie wɔ yi. Kaimɔ akɛ, be ko lɛ, ŋwɛibɔfo ko wó ehe nɔ ni no hã efee esha. (Okɛto Ezekiel 28:17 lɛ he.) Kɛ́ lɛ ni eye emuu lɛ po enyɛɛɛ eba ehe shi lɛ, belɛ ebaawa waa kɛhã wɔ ni wɔyeee emuu lɛ akɛ wɔbaaba wɔhe shi ni wɔkawó wɔhe nɔ. Shi no hu etsɔɔɔ akɛ wɔnyɛŋ wɔwo heshibaa. No hewɔ lɛ, mɛni baaye abua wɔ ni wɔwo su nɛɛ?

12 Nɔ kome ni baaye abua wɔ ni wɔya nɔ wɔba wɔhe shi ji, ni wɔbaahe be kɛkane Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ daa gbi ni wɔjwɛŋ nɔ, titri lɛ, efãi ni kɔɔ Yesu tsɔɔmɔi lɛ kɛ heshibaa he nɔkwɛmɔnɔ fɛfɛo ni efee lɛ he. (5 Mose 17:18-20; Mat. 20:28) Yesu ba ehe shi aahu akɛ, efɔ ebɔfoi lɛ anaji ahe po. (Yoh. 13:12-17) Nɔ kroko ni baaye abua wɔ ji, ni wɔbaasɔle wɔkpa Nyɔŋmɔ fai daa ni eye ebua wɔ ni wɔkanu he akɛ wɔhi fe krokomɛi.​—Gal. 6:3, 4; Fil. 2:3.

13. Kɛ́ wɔba wɔhe shi lɛ, mɛɛ jɔɔmɔi wɔbaaná?

13 Kanemɔ Abɛi 22:4. Yehowa miikpa gbɛ akɛ etsuji anɔkwafoi fɛɛ baaba amɛhe shi, ni kɛ́ wɔba wɔhe shi lɛ, wɔnáa jɔɔmɔi ni nɔ bɛ. Kɛ́ wɔba wɔhe shi lɛ, no baaye abua wɔ ni wɔhã toiŋjɔlɛ kɛ ekomefeemɔ ahi asafo lɛ mli. Agbɛnɛ hu, kɛ́ wɔba wɔhe shi waa lɛ, wɔbaaná Nyɔŋmɔ duromɔ lɛ he sɛɛ. Bɔfo Petro ŋma akɛ: “Nyɛ fɛɛ lɛ, nyɛwoa heshibaa yɛ nyɛkɛ nyɛhe shãramɔ mli, ejaakɛ Nyɔŋmɔ tsĩɔ henɔwolɔi anaa, shi eduroɔ heshibalɔi.”​—1 Pet. 5:5.

NYƐWOA MLIJƆLƐ KƐ TSUISHITOO

14. Namɔ mli jɔ ni etoɔ etsui shi fe mɔ fɛɛ mɔ?

14 Ŋmɛnɛ lɛ, kɛ́ mɔ ko mli jɔ aloo etoɔ etsui shi lɛ, mɛi pii susuɔ akɛ ehe waaa. Shi enɛ jeee anɔkwale! Yehowa Nyɔŋmɔ, ni ji mɔ ni he wa fe fɛɛ yɛ ŋwɛi kɛ shikpɔŋ lɛ dɛŋ wɔkaseɔ mlijɔlɛ tsuishitoo yɛ, ni mɔ ko mɔ ko bɛ ni jieɔ sui kpakpai nɛɛ akpo jogbaŋŋ fe lɛ. (2 Pet. 3:9) Be ni Abraham kɛ Lot biɔ lɛ saji lɛ, eto etsui shi waa ni ehã amɛ hetoo. (1 Mose 18:22-33; 19:18-21) Agbɛnɛ hu, eto etsui shi ehã Israelbii atuatselɔi lɛ nɔ ni fe afii 1,500 sɔŋŋ!​—Ezek. 33:11.

15. Mɛɛ nɔkwɛmɔnɔ kpakpa Yesu fee yɛ mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo gbɛfaŋ?

15 Yesu hu ‘he jɔ.’ (Mat. 11:29) Eto etsui shi waa ehã esɛɛnyiɛlɔi lɛ yɛ amɛfatɔi lɛ fɛɛ asɛɛ. Be ni eyɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, ehenyɛlɔi lɛ folɔ enaa ni amɛwie amɛshi lɛ. Shi ejie mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo kpo aahu kɛtee gbele mli tɔ̃ɔ. Be ni enaa nɔ waa yɛ piŋmɔ tso lɛ nɔ lɛ, esɔle ekɛɛ e-Tsɛ lɛ akɛ ekɛ mɛi ni gbeɔ lɛ lɛ ahe eshai ake amɛ, “ejaakɛ amɛleee nɔ ni amɛfeɔ lɛ.” (Luka 23:34) Nɔ ni Yesu fee nɛɛ sa kadimɔ waa diɛŋtsɛ. Yɛ piŋmɔ ni epiŋɔ kɛ tɔ ni etɔɔ lɛ lɛ fɛɛ sɛɛ lɛ, etee nɔ ejie mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo kpo.​—Kanemɔ 1 Petro 2:21-23.

16. Mɛni baatsɔɔ akɛ wɔmli jɔ ni wɔtoɔ wɔtsui shi?

16 Mɛni baatsɔɔ akɛ wɔmli jɔ ni wɔtoɔ wɔtsui shi? Paulo wie nɔ kome ni baatsɔɔ nakai lɛ he yɛ wolo ko ni eŋma eyahã enyɛmimɛi Kristofoi komɛi lɛ mli. Ekɛɛ amɛ akɛ: “Nyɛyaa nɔ nyɛnáa tsui nyɛhãhãa nyɛhe ní nyɛkɛfafaa nyɛhe tswaa. Bɔ ni Yehowa kɛfa nyɛ tswaa lɛ, esa akɛ nyɛ hu nyɛfee nakai nɔŋŋ.” (Kol. 3:13) Ja wɔjie mlijɔlɛ kɛ tsuishitoo kpo dani wɔbaanyɛ wɔye famɔ nɛɛ nɔ ni wɔkɛ tɔmɔi ake. Shi kɛ́ wɔmia wɔhiɛ wɔfee nakai lɛ, ebaahã ekomefeemɔ ahi asafo lɛ mli.

17. Mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔmli ajɔ ni wɔto wɔtsui shi lɛ?

17 Yehowa miisumɔ ni Kristofonyo fɛɛ Kristofonyo mli ajɔ ni eto etsui shi. Anɔkwa, kɛji wɔjieee sui nɛɛ akpo lɛ, wɔnáŋ naanɔ wala. (Mat. 5:5; Yak. 1:21) Nɔ ni fe fɛɛ lɛ, kɛ́ wɔmli jɔ ni wɔto wɔtsui shi lɛ, ewoɔ Yehowa hiɛ nyam, ni eyeɔ ebuaa mɛi krokomɛi koni amɛ hu amɛjie sui nɛɛ akpo.​—Gal. 6:1; 2 Tim. 2:24, 25.

“NYƐWOA SUƆMƆ TAMƆ ATADE”

18. Mɛɛ tsakpãa yɔɔ suɔmɔ kɛ hiɛiaŋ ni akwɛɛɛ lɛ teŋ?

18 Sui ni wɔsusu he lɛ fɛɛ kɛ suɔmɔ yɛ tsakpãa. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, be ni kaselɔ Yakobo yɔse akɛ enyɛmimɛi Kristofoi lɛ buɔ niiatsɛmɛi shi amɛbuuu ohiafoi lɛ, ekɛ hiɛdɔɔ wie etsɔɔ amɛ. Ehã amɛle akɛ, kɛ́ amɛfee nakai lɛ amɛyeee mla ni Nyɔŋmɔ kɛhã akɛ ‘wɔsumɔ wɔnaanyo gbɔmɔ tamɔ wɔ diɛŋtsɛ wɔhe lɛ’ nɔ. Kɛkɛ ni ekɛfata he akɛ: “Kɛ́ nyɛtee nɔ nyɛkwɛ hiɛiaŋ lɛ, no lɛ nyɛmiifee esha.” (Yak. 2:8, 9) Kɛ́ wɔsumɔɔ mɛi krokomɛi lɛ, wɔkɛ amɛ baaye jogbaŋŋ ekɔɔɔ he eko skul abɔ ni amɛtee, amɛhewolonɔ su, loo mɛi ni amɛji. Esa akɛ wɔjɛ wɔtsuiŋ tɔ̃ɔ wɔsumɔ mɛi fɛɛ, ni esaaa akɛ efeɔ hiɛiaŋhiɛiaŋ nɔ.

19. Mɛni hewɔ ehe miihia ni wɔwo suɔmɔ tamɔ atade?

19 “Suɔmɔ toɔ etsui shi ni emli hi,” ni “efeee pupuupu.” (1 Kor. 13:4) Ja wɔto wɔtsui shi, wɔjie mlihilɛ kpo, ni wɔba wɔhe shi dani wɔbaanyɛ wɔya nɔ wɔshiɛ Maŋtsɛyeli lɛ he sane kpakpa lɛ wɔhã mɛi. (Mat. 28:19) Sui nɛɛ nɔŋŋ hãa efeɔ mlɛo kɛhãa wɔ akɛ wɔkɛ wɔnyɛmimɛi Kristofoi lɛ fɛɛ baahi shi jogbaŋŋ. Kɛ́ wɔjie suɔmɔ ni tamɔ nɛkɛ kpo lɛ, mɛni baajɛ mli kɛba? Ekomefeemɔ baahi asafo lɛ mli, ni enɛ baawo Yehowa hiɛ nyam ni ehã mɛi aba anɔkwale lɛ mli. No hewɔ lɛ, ebɛ naakpɛɛ akɛ be ni Biblia lɛ wie subaŋ hee lɛ he egbe naa lɛ, ekɛ anɔkwa sane ni sa kadimɔ waa nɛɛ mu naa, akɛ: “Enɛɛmɛi fɛɛ sɛɛ lɛ, nyɛwoa suɔmɔ tamɔ atade, ejaakɛ eji kpãa ni feɔ mɛi ekome yɛ gbɛ ni eye emuu nɔ.”​—Kol. 3:14.

YAA NƆ OTSAKE

20. (a) Mɛɛ saji esa akɛ wɔbi wɔhe? Ni mɛni hewɔ? (b) Wɔsɛɛ lɛ, te shihilɛ baafee tɛŋŋ? Ni mɛni hewɔ?

20 Esa akɛ wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ abi ehe akɛ, ‘Mɛɛ tsakemɔi krokomɛi esa akɛ mafee koni majie subaŋ momo lɛ yɛ mihe ni mikawo dɔŋŋ?’ Ehe miihia ni wɔkɛ hiɛdɔɔ asɔle wɔkpa Nyɔŋmɔ fai ni eye ebua wɔ, ni agbɛnɛ hu, wɔmia wɔhiɛ waa wɔtsake susumɔi kɛ nifeemɔi fɛɛ ni hãŋ wɔnine ashɛ Nyɔŋmɔ Maŋtsɛyeli lɛ nɔ lɛ. (Gal. 5:19-21) Kɛfata he lɛ, ehe miihia ni wɔbi wɔhe akɛ, ‘Ani miiya nɔ miihã nɔ titri ni kudɔɔ mijwɛŋmɔ lɛ miitsɔ ehee?’ (Efe. 4:23, 24) Kɛyashi be ni wɔbaaye emuu lɛ, ehe baahia ni wɔya nɔ wɔfee nibii ni baahã wɔya nɔ wɔwo subaŋ hee lɛ ni wɔkajie. Wɔsɛɛ lɛ, wɔ fɛɛ wɔbaawo subaŋ hee lɛ yɛ gbɛ ni eye emuu nɔ, ni enɛ baahã shihilɛ aŋɔɔ waa diɛŋtsɛ!

^ kk. 3 Yɛ blema lɛ, anaa Skitebii lɛ akɛ mɛi ni hiŋmɛi gbeleko, ni no hewɔ lɛ, abuuu amɛ.