Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Obuci novu osobnost i nemoj je više skidati!

Obuci novu osobnost i nemoj je više skidati!

Obucite novu osobnost (KOL. 3:10)

PJESME: 126, 28

1, 2. (a) Po čemu znamo da možemo obući novu osobnost? (b) O kojim se obilježjima nove osobnosti govori u Kološanima 3:10-14?

IZRAZ “nova osobnost” javlja se dva puta u prijevodu Biblije Novi svijet (Efež. 4:24; Kol. 3:10). Riječ je o osobnosti koja je “stvorena po Božjoj volji”. I mi možemo izgraditi takvu osobnost. Zašto? Zato što nas je Jehova stvorio na svoju sliku i tako nam omogućio da odražavamo njegove divne osobine (1. Mojs. 1:26, 27; Efež. 5:1).

2 Istina, zbog nesavršenosti koju smo naslijedili od svojih praroditelja svi se mi borimo s utjecajem neispravnih želja. Osim toga, na nas snažno utječe i sredina u kojoj živimo. No uz pomoć našeg milosrdnog Oca, Jehove, možemo se promijeniti i postati osobe koje su njemu po volji. Da bismo još odlučnije radili na ostvarenju tog cilja, razmotrit ćemo nekoliko obilježja nove osobnosti o kojoj je apostol Pavao pisao pod Božjim nadahnućem. (Pročitaj Kološanima 3:10-14.) Vidjet ćemo i kako te osobine možemo pokazivati u službi propovijedanja.

“VI STE SVI JEDNO”

3. Koje je jedno od obilježja nove osobnosti?

3 Nakon što nas je potaknuo da obučemo novu osobnost, Pavao je nastavio govoriti o nepristranosti, koja je važno obilježje te nove osobnosti. On je rekao da među kršćanima “više nema ni Grka ni Židova, ni obrezanja ni neobrezanja, ni tuđinca, ni Skita, ni roba, ni slobodnjaka”. * Nikoga u skupštini ne bi trebalo smatrati boljim ili lošijim zbog njegove boje kože, nacionalnosti ili društvenog položaja. Zašto to ne bi bilo u redu? Zato što Biblija pravim Kristovim sljedbenicima kaže: “Vi ste svi jedno” (Kol. 3:11; Gal. 3:28).

4. (a) Kako se Jehovini sluge trebaju ophoditi s drugima? (b) Što može ugroziti kršćansko jedinstvo?

4 Oni koji su obukli novu osobnost s poštovanjem se ophode sa svojim suvjernicima i drugim ljudima, bez obzira na njihov društveni položaj, nacionalnost ili boju kože (Rim. 2:11). U nekim dijelovima svijeta to može biti pravi izazov. Naprimjer, u Južnoafričkoj Republici većina Jehovinih svjedoka još uvijek živi u područjima koja su u prošlosti bila predviđena za pripadnike njihove rase — bilo da je riječ o bjelačkim predgrađima, crnačkim četvrtima ili pak naseljima u kojima su nekad morali živjeti ljudi mješovitog porijekla. Zato je Vodeće tijelo željelo potaknuti braću da širom otvore svoje srce i zbliže se sa suvjernicima druge boje kože. Tako je u listopadu 2013. poduzelo korake kako bi pomoglo braći da se međusobno bolje upoznaju (2. Kor. 6:13). Što je bilo učinjeno?

5, 6. (a) Koji su koraci bili poduzeti u jednoj zemlji kako bi se ojačalo jedinstvo među Božjim narodom? (Vidi ilustraciju na početku članka.) (b) Kakvi su rezultati tog programa?

5 Braća su organizirala da po dvije skupštine čiji članovi govore različitim jezicima ili pripadaju različitim rasama ponekad zajedno provedu vikend. Tako braća i sestre iz obiju skupština surađuju u službi propovijedanja, zajedno idu na sastanke te pozivaju jedni druge na druženje u svoj dom. U taj se program uključilo na stotine skupština. Podružnica je u vezi s tim programom suradnje primila mnogo lijepih pisama, pa čak i od nekih ljudi koji nisu naša braća. Naprimjer, jedan je svećenik napisao: “Nisam Jehovin svjedok, ali moram reći da je vaša propovjednička djelatnost izvrsno organizirana i da među vama nema rasnih podjela.” Kako ta suradnja između skupština utječe na braću i sestre?

6 Sestra Noma, koja govori jezik xhosa, u početku se ustručavala pozvati u svoj skroman dom braću bijele rase koja govore engleski. No nakon što je s nekima od njih bila u službi propovijedanja i družila se s njima u njihovim domovima, oduševljeno je rekla: “Pa oni su sasvim obični ljudi, poput nas!” Kad je došao red na njenu skupštinu da iskaže gostoprimstvo braći iz skupštine koja djeluje na engleskom jeziku, sestra je pozvala k sebi na obrok nekolicinu objavitelja. Među njenim gostima bio je i jedan starješina bijele rase. Noma je rekla: “Zadivilo me to što mu nije nimalo smetalo sjediti na niskoj plastičnoj kutiji.” Taj program suradnje između različitih skupština i dalje traje. Zahvaljujući njemu mnoga su braća i sestre stekli nove prijatelje te žele i dalje upoznavati suvjernike drugačijeg porijekla.

“OBUCITE SE U NAJDUBLJU SAMILOST, DOBROSTIVOST”

7. Zašto uvijek trebamo biti samilosni?

7 Dok ne dođe kraj Sotoninom svijetu, i dalje ćemo doživljavati nevolje. Suočavamo se s nezaposlenošću, teškim bolestima, progonstvima, gubitkom imovine uslijed kriminala, prirodnim katastrofama i raznim drugim problemima. Da bismo jedni drugima pružali podršku u patnjama i nevoljama, trebamo biti istinski samilosni. Samilost će nas potaknuti da prema drugima budemo dobrostivi (Efež. 4:32). Ta će nam obilježja nove osobnosti pomoći da se ugledamo na Boga i tješimo druge (2. Kor. 1:3, 4).

8. Koji blagoslovi mogu uslijediti kad svima u skupštini pokazujemo samilost i dobrostivost? Komentiraj navedeni ili neki sličan primjer.

8 Kako možemo u još većoj mjeri pokazati da nam je stalo do članova naše skupštine koji su došli iz neke druge zemlje ili su se našli u kakvoj nevolji? Trebamo se sprijateljiti s njima i pokazati im da ih smatramo dragocjenim članovima skupštine (1. Kor. 12:22, 25). Osvrnimo se na ono što je doživio Dannykarl, koji se preselio s Filipina u Japan. Budući da je stranac, na poslu se prema njemu nisu odnosili kao prema ostalim zaposlenicima. A onda je jednog dana došao na sastanak Jehovinih svjedoka. “Gotovo svi prisutni bili su Japanci”, kaže Dannykarl, “ali prema meni su se ponašali jako srdačno, kao da se već dugo znamo.” Braća i sestre i dalje su bili dobrostivi i obzirni prema njemu, što mu je pomoglo da duhovno napreduje. S vremenom se krstio i danas služi kao starješina. Drugi starješine smatraju da su Dannykarl i njegova žena Jennifer pravi blagoslov za skupštinu te kažu: “Oni su pioniri i žive vrlo jednostavnim životom. Kraljevstvo im je na prvom mjestu i time drugima pružaju odličan primjer” (Luka 12:31).

9, 10. Navedi primjere koji pokazuju koje nagrade možemo dobiti kad smo samilosni prema ljudima kojima propovijedamo.

9 Kad propovijedamo dobru vijest o Kraljevstvu, pruža nam se izvrsna prilika da “činimo dobro svima” (Gal. 6:10). Suosjećanje prema doseljenicima potaknulo je mnoge Jehovine svjedoke da se potrude naučiti neki strani jezik (1. Kor. 9:23). To je dovelo do mnogih blagoslova. Naprimjer, pionirka Tiffany iz Australije naučila je svahili kako bi mogla pomagati skupštini koja djeluje na tom jeziku u gradu Brisbaneu. Iako joj nije bilo nimalo lako naučiti svahili, to iskustvo obogatilo je njezin život. Ona kaže: “Ako želiš da ti služba bude uzbudljiva i zanimljiva, surađuj s nekom skupštinom koja djeluje na stranom jeziku. To je kao da putuješ u daleke krajeve, a zapravo uopće nisi otišao iz svog grada. Možeš upoznati braću iz drugih zemalja i osobno se uvjeriti da u našem međunarodnom bratstvu vlada čudesno jedinstvo.”

Što kršćane potiče da pomažu doseljenicima? (vidi 10. odlomak)

10 Osvrnimo se i na iskustvo jedne obitelji iz Japana. Opisujući što su doživjeli ona i njeni roditelji, Sakiko kaže: “U ’90-ima smo često u službi propovijedanja sretali doseljenike iz Brazila. Kad bismo im iz njihove Biblije na portugalskom čitali retke kao što su Otkrivenje 21:3, 4 ili Psalam 37:10, 11, 29, pažljivo su nas pratili. Nekima su znale i poteći suze.” Suosjećanje je potaknulo članove te obitelji da učine i nešto više za te ljude. “Kad smo vidjeli koliko su duhovno gladni”, kaže Sakiko, “roditelji i ja počeli smo učiti portugalski.” S vremenom je ta obitelj doprinijela osnivanju portugalske skupštine. Tijekom godina Sakiko i njeni roditelji pomogli su mnogim doseljenicima da počnu služiti Jehovi. “Trebali smo uložiti mnogo truda da naučimo portugalski, ali blagoslovi koje smo iskusili daleko nadmašuju sve naše žrtve”, kaže Sakiko. “Jako smo zahvalni Jehovi na tome.” (Pročitaj Djela apostolska 10:34, 35.)

“OBUCITE SE (...) U PONIZNOST”

11, 12. (a) Zašto je važno da se iz ispravnih poticaja trudimo obući novu osobnost? (b) Što će nam pomoći da ostanemo ponizni?

11 Što nas treba poticati da obučemo novu osobnost? Motiv nam treba biti želja da iskažemo čast Jehovi, a ne želja za time da nas ljudi hvale. Sjeti se da je čak i jedan savršen anđeo sagriješio jer se uzoholio. (Usporedi Ezekijela 28:17.) Grešnim je ljudima još mnogo teže čuvati se neprimjerenog ponosa i oholosti! Ipak, mi se možemo obući u poniznost. Što će nam pomoći da to učinimo?

12 Da bismo ostali ponizni, trebamo svaki dan odvajati vrijeme za čitanje Božje Riječi i razmišljanje o onome što smo pročitali (5. Mojs. 17:18-20). Posebno je važno da razmišljamo o Isusovim učenjima i divnom primjeru koji nam je pružio time što je ponizno služio drugima (Mat. 20:28). On je čak oprao noge svojim apostolima (Ivan 13:12-17). Osim toga, trebamo se često moliti za Božji duh koji će nam pomoći da se borimo protiv sklonosti da sebe smatramo boljima od drugih (Gal. 6:3, 4; Filip. 2:3).

13. Koje blagoslove dobivamo kad se trudimo biti ponizni?

13 Pročitaj Mudre izreke 22:4. Svi pravi Božji sluge trebaju biti ponizni. Pokazivanje te osobine donosi velike blagoslove. Poniznost nam pomaže da u skupštini gradimo mir i jedinstvo. Osim toga, kad se trudimo biti ponizni, Bog nam iskazuje nezasluženu dobrotu. Apostol Petar rekao je: “Svi se u međusobnom ophođenju opašite poniznošću, jer Bog se suprotstavlja oholima, a nezasluženu dobrotu ukazuje poniznima” (1. Petr. 5:5).

“OBUCITE SE (...) U BLAGOST I DUGOTRPLJIVOST”

14. Tko nam je pružio najbolji primjer u pokazivanju blagosti i strpljivosti?

14 U današnjem svijetu ljude koji su blagi i strpljivi obično se smatra slabićima. No takav način razmišljanja potpuno je pogrešan! Te divne osobine potječu od najmoćnije osobe u svemiru, Jehove Boga. On nam je pružio najbolji primjer u pokazivanju blagosti i dugotrpljivosti, odnosno strpljivosti (2. Petr. 3:9). Sjeti se kako je Jehova reagirao i što je rekao preko svojih anđeoskih zastupnika kad je Abraham preispitivao njegovu odluku i kad ga je Lot zamolio da promijeni naredbu koju je izdao (1. Mojs. 18:22-33; 19:18-21). Osim toga, Jehova je više od 1 500 godina strpljivo podnosio buntovan izraelski narod (Ezek. 33:11).

15. Kakav nam je primjer Isus pružio kad je riječ o pokazivanju blagosti i strpljivosti?

15 Isus je bio blage naravi (Mat. 11:29). Vrlo je strpljivo podnosio slabosti svojih sljedbenika. Dok je služio na Zemlji, često se suočavao s nepravednim kritikama i optužbama svojih vjerskih protivnika. Unatoč tome bio je blag i strpljiv sve dok ga ni kriva ni dužna nisu pogubili. Dok je na mučeničkom stupu umirao u strašnim mukama, molio je svog Oca da oprosti onima koji su ga pribili na stup. Za njih je rekao: “Ne znaju što čine!” (Luka 23:34). U tim izuzetno bolnim i teškim trenucima pokazao je blagost i strpljivost. Time nam je pružio doista izvanredan primjer! (Pročitaj 1. Petrovu 2:21-23.)

16. Kako možemo pokazivati blagost i strpljivost?

16 Kako možemo pokazivati blagost i strpljivost? Pavao je naveo jedan način na koji to možemo činiti kad je svojim suvjernicima napisao: “Podnosite jedni druge i spremno opraštajte jedni drugima ako tko ima pritužbu na koga. Kao što je Jehova spremno oprostio vama, tako činite i vi” (Kol. 3:13). Doista trebamo biti blagi i strpljivi da bismo postupali po toj zapovijedi. No ako spremno opraštamo drugima, time gradimo i čuvamo jedinstvo skupštine.

17. Zašto je važno pokazivati blagost i strpljivost?

17 Jehova očekuje od nas da se obučemo u blagost i strpljivost. Te su nam osobine neophodne za spasenje (Mat. 5:5; Jak. 1:21). Što je još važnije, pokazivanjem tih osobina iskazujemo čast Jehovi i pomažemo drugima da postupaju po biblijskim savjetima i uputama (Gal. 6:1; 2. Tim. 2:24, 25).

“OBUCITE SE U LJUBAV”

18. Kako je ljubav povezana s nepristranošću?

18 Sve osobine koje smo dosad razmotrili blisko su povezane s ljubavlju. Naprimjer, učenik Jakov morao je opomenuti svoju braću zbog toga što su bila pristrana prema bogatima te su im pridavala veću važnost nego siromašnima. On je objasnio da se takvim ponašanjem krši kraljevski zakon, koji glasi: “Ljubi bližnjega svojeg kao samoga sebe.” Potom je dodao: “Ako ste pristrani, činite grijeh” (Jak. 2:8, 9). Za razliku od toga, ljubav će nas potaknuti da pazimo kako ni prema kome ne bismo gajili predrasude zbog njegovog obrazovanja, nacionalnosti, boje kože ili društvenog položaja. Ne bi bilo u redu da se samo pravimo da smo nepristrani. Ta osobina mora uistinu biti sastavni dio naše osobnosti.

19. Zašto je važno da se obučemo u ljubav?

19 Ljubav je ujedno “dugotrpljiva i dobrostiva” i “ne uzvisuje se” (1. Kor. 13:4). Uistinu trebamo biti strpljivi, dobrostivi i ponizni da bismo svojim bližnjima ustrajno propovijedali dobru vijest o Kraljevstvu (Mat. 28:19). Te nam osobine pomažu i da se dobro slažemo sa svom braćom i sestrama u skupštini. Koji blagoslovi usljeđuju kad pokazujemo takvu ljubav? Naše su skupštine ujedinjene, a to služi na čast Jehovi i privlači novozainteresirane osobe k istini. Stoga biblijski opis nove osobnosti završava ovim upečatljivim i istinitim riječima: “Povrh svega, obucite se u ljubav, jer vas ona savršeno povezuje” (Kol. 3:14).

OBNAVLJAJTE SE “U SILI KOJA POKREĆE VAŠ UM”

20. (a) Što bismo se trebali pitati i zašto? (b) Što s radošću očekujemo?

20 Svatko od nas trebao bi se pitati: “Što još trebam učiniti kako bih svukao staru osobnost i kako je više nikad ne bih obukao?” Trebamo se usrdno moliti za Božju pomoć i davati sve od sebe kako bismo iskorijenili sve stavove i navike zbog kojih ne bismo mogli naslijediti Božje Kraljevstvo (Gal. 5:19-21). Isto tako, trebamo se pitati: “Da li se stalno obnavljam u sili koja pokreće moj um?” (Efež. 4:23, 24). Svi se kršćani trebaju stalno truditi obući novu osobnost, sve dok ne dođe dan kad ćemo potpuno usvojiti sva njena obilježja. Zamisli kako će biti prekrasno kad će svi koje poznajemo biti obučeni u novu osobnost i kad ćemo svi savršeno odražavati Božje osobine!

^ odl. 3 U biblijsko doba Skitima se nazivalo ljude koje se preziralo zato što ih se smatralo zaostalima i neciviliziranima.