Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Nghee hatu dulu okudjala nokukaleka po omunhu mupe

Nghee hatu dulu okudjala nokukaleka po omunhu mupe

“Djala omunhu mupe.” — KOL. 3:10.

OMAIMBILO: 43, 106

1, 2. (a) Omolwashike hatu dulu okudjala omunhu mupe? (b) Omaukwatya e na sha nomunhu mupe elipi a tumbulwa mOvakolossi 3:10-14?

“OMUNHU mupe.” Outumbulilo oo owa holoka oikando ivali mOmbiibeli yOshikwanyama. (Ef. 4:24; Kol. 3:10) Owa yukifa komunhu oo “a shitwa a fa Kalunga.” Ohatu dulu okudjala omunhu mupe. Omolwashike? Omolwaashi Jehova okwa shita ovanhu oshifeka shaye, naasho oshe shi ninga tashi shiiva opo tu dule okuulika omaukwatya mawa a fa aye. — Gen. 1:26, 27; Ef. 5:1.

2 Omolwokuhawanenena oko twa fyuulula kovadali vetu votete, paife otu neamo lokulonga osho shii. Otashi dulika yo twa nwefwa mo neenghono komudingonoko wetu. Ashike molwaashi Jehova ohe tu kwafele pafilonghenda laye, ohatu dulu okupondola mokukala ngaashi a hala tu kale. Opo tu hange elalakano olo, ohatu ka kundafana omaukwatya amwe e na sha nomunhu mupe oo omuyapostoli Paulus a li a nwefwa mo a shange. (Lesha Ovakolossi 3:10-14.) Ohatu ka kundafana yo nghee hatu dulu okuulika omaukwatya oo moukalele wetu.

“ONYE AMUSHE UMWE”

3. Oukwatya umwe ulipi u li oshitukulwa shomunhu mupe?

3 Konima eshi Paulus e tu ladipika tu djale omunhu mupe, okwa ulika yo kutya okuhakala nonhondo oukwatya wa fimanenena womunhu mupe. Okwa ti: “Kape na vali Omugreka nOmujuda, epitotanda nokuhapitatanda, omupaani nOmuskiti, omupika nomudalwa.” * Omolwashike meongalo muhe nokukala okatongo ngeenge tashi uya pomihoko, oukwashiwana ile pomufika wovanhu? Omolwaashi ovashikuli vaKristus vashili ‘aveshe vamwe.’ — Kol. 3:11; Gal. 3:28.

4. (a) Ovapiya vaJehova ova pumbwa okuungaunga ngahelipi novanhu? (b) Onghalo ilipi tai dulu okushonga oukumwe wOvakriste?

4 Ovo va djala omunhu mupe ohava ungaunga novaitaveli vakwao nosho yo ovo vehe fi ovaitaveli nefimaneko, kashi na nee mbudi kutya ove nomufika wa tya ngahelipi moulikumwe wovanhu ile ovomuhoko ulipi. (Rom. 2:11) Osho otashi dulu okukala eshongo moilongo imwe. Pashihopaenenwa, Eendombwedi dihapu moSouth Africa natango odi li koitukulwa oyo omihoko davo da tulwa omolwokatongo, ngaashi koitukulwa oyo ya punapala, kolukanda lovalaule ile oko ku novanhu vomihoko da hovakana. Opo Olutuwiliki li kwafele ovamwatate va ‘mbwalangadje,’ ola li la ninga po elongekido le likalekelwa muOktoba 2013 opo ovamwatate va kwafelwe va shiivafane nawa. (2 Kor. 6:13) Osho osha li sha kwatela mo shike?

5, 6. (a) Elongekido lilipi la li la ningwa po opo ku pamekwe oukumwe woshiwana shaKalunga moshilongo shimwe? (Tala efano pehovelo loshitukulwa.) (b) Oidjemo oya li shike?

5 Okwa li pa ningwa elongekido opo omaongalo avali oo haa popi omalaka a yoolokafana ile omihoko da yoolokafana a kale ha kala pamwe momaxuliloshivike. Ovamwatate novamwameme vokomaongalo oo ohava kufa ombinga moilonga yokuudifa pamwe, hava ongala pamwe nohava hafele eendafano komaumbo ovamwatate. Omaongalo omafele okwa li a kufa ombinga melongekido olo, noshitaimbelewa osha li sha mona eelaporta diwa dihapu di na sha nelongekido olo, nokuli nokovanhu ovo vehe fi Eendombwedi. Pashihopaenenwa, omuwiliki welongelokalunga umwe okwa li e linyengifwa a popye ta ti: “Ame kandi fi Ondombwedi, ashike ohandi popi kutya oilonga yeni yokuudifa oya unganekwa nawa nomu noukumwe.” Elongekido olo ola li la kuma ngahelipi Eendombwedi?

6 Potete, Omumwameme wedina Noma, omupopi welaka lOshixhosa, okwa li ha mono shidjuu okushiva keumbo laye ovamwatate vovatilyane vokeongalo lOshiingilisha. Ashike lwanima eshi a longa pamwe nEendombwedi dovatilyane moilonga yokuudifa nokuhafela pamwe eendafano momaumbo ado, okwa ti: “Ovanhu ashike ngaashi fye.” Eshi sha li olufo leongalo lOshixhosa li shive eongalo lOshiingilisha, okwa li a longekida oikulya ndele ta shivi ovamwatate vamwe. Umwe womovaenda vaye okwa li omukulunhuongalo omutilyane. Noma okwa ti: “Onda li nda kumwa eshi omumwatate oo a kala omutumba koshipakete sheenamunate.” Oshidjemo shelongekido olo eshi la kala tali twikile, ovamwatate novamwameme vahapu ova li va panga oukaume nova li va tokola toko va twikile okumbwalangadjeka eendafano lavo.

“EFILONGHENDA LOMOMUTIMA, OMBILI”

7. Omolwashike twa pumbwa okutwikila okuulika onghenda?

7 Ohatu twikile okukala hatu yelekwa fiyo osheshi ounyuni waSatana wa xula po. Ohatu ungaunga nokuhe noilonga, omauvela a kwata moiti, omahepeko, oiponga yopaushitwe, okukanifa oiniwe yetu omolwominyonena ile okumona oixuna kumwe vali. Opo tu yambididafane ngeenge hatu mono oixuna ile tu li moudjuu, otwa pumbwa okukala tu nolukeno. Efilonghenda lokomutima otali ke tu linyengifa tu kale tu nombili. (Ef. 4:32) Omaukwatya oo omunhu mupe otae tu kwafele tu hopaenene Kalunga notu kale hatu hekeleke vamwe. — 2 Kor. 1:3, 4.

8. Okuulikila ovanhu aveshe onghenda nolune meongalo otashi dulu oku eta oidjemo ilipi? Yandja oshihopaenenwa.

8 Ongahelipi hatu dulu okuyavelela ovanailongo ile ovafininikwa ovo ve li meongalo letu? Otwa pumbwa okupanga oukaume navo noku va kwafela va mone kutya ova fimanekwa meongalo. (1 Kor. 12:22, 25) Diladila kwaasho sha li sha ningilwa Dannykarl oo a dja koPhilippine, a tembukila koJapan. Koilonga yavo, ka li a ungaungiwa naye nawa ngaashi ovanailonga vomoshitukulwa va li hava ungaungiwa navo. Opo nee, okwa li a ka ongala keongalo lEendombwedi daJehova. Dannykarl okwa ti: “Konyala aveshe ovo va li pokwoongala ova li Ovajapan, ashike ova li va tambula nge ko nohamu, ngaashi ashike ookaume ka nge.” Ovamwatate ova li va twikila oku mu ulikila olune, naasho osha li she mu kwafela a ninge exumokomesho lopamhepo. Okwa ninginifwa, nopaife oku li omukulunhuongalo. Ovakulunhuongalo ova tala ko Dannykarl nomukulukadi waye, Jennifer, ve li enangeko noupuna keongalo. Ovakulunhuongalo ova popya kombinga yavo va ti: “Ove nonghalamwenyo yanafangwa va fa ovakokolindjila nova tula po oshihopaenenwa shiwa shokukonga tete Ouhamba.” — Luk. 12:31.

9, 10. Yandja oihopaenenwa yoidjemo iwa oyo ya dja mokuulikila vamwe onghenda moukalele.

9 Ngeenge hatu udifile vamwe etumwalaka lOuhamba, ohatu kala tu nomhito ‘yokuningila aveshe ouwa.’ (Gal. 6:10) Eendombwedi dihapu ohadi kendabala okulihonga elaka lipe molwaashi ohadi kala di uditile ovanailongo onghenda. (1 Kor. 9:23) Osho osha eta omanangeko noupuna mahapu. Pashihopaenenwa, omumwameme wedina Tiffany omukokolindjila wokoAustralia okwe lihonga Oshiswahili opo a kwafela eongalo lOshiswahili moshilando shaBrisbane. Nonande osha li shidjuu kuTiffany okulihonga elaka, osha li she mu etela omauwa. Okwa ti: “Ngeenge owa hala okuhafela oukalele, oshiwa okulongela keongalo olo hali popi elaka lihe fi loye. Osha fa ashike u li molweendo ndele ito fiye po oshilando sheni. Ohashi ku ningifa u kale u shii ovamwatate mounyuni aushe nokumona nghee va hangana moukumwe.”

Oshike hashi linyengifa Ovakriste ovakalele va kwafele ovanailongo? (Tala okatendo 10)

10 Diladila vali koshihopaenenwa shoukwaneumbo umwe moJapan. Sakiko, omonakadona, okwa ti: “Mo 1990 nasha, ngeenge tu li moukalele luhapu otwa li hatu shakeneke Ovabrazilia. Eshi twa li twe va ulikila omishangwa ngaashi Ehololo 21:3, 4 ile Epsalme 37:10, 11, 29 mOmbiibeli yavo yOshiputu, ova li va yandja elitulemo lela nomafimbo amwe ova li nokuli hava lili.” Ashike oukwaneumbo oo kawa li wa efa po oku va ulikila onghenda. Sakiko okwa ti: “Eshi twa mona kutya ove nondjala yopamhepo, oukwaneumbo wetu owa li wa hovela okulihonga Oshiputu.” Lwanima, oukwaneumbo oo owa li wa kwafela mokutota po eongalo lOshiputu. Oule womido, oukwaneumbo oo owa li wa kwafela ovanailongo vahapu va ninge ovapiya vaJehova. Sakiko okwa weda ko vali a ti: “Osha pula oilonga ihapu okulihonga Oshiputu, ashike omanangeko noupuna oo twa mona oku dule kokule eenghendabala odo twa ninga. Ohatu pandula unene Jehova.” — Lesha Oilonga 10:34, 35.

“DJALENI . . . ELININIPIKO”

11, 12. (a) Omolwashike shafimana okukala u netaleko liwa li na sha nokudjala omunhu mupe? (b) Oshike tashi tu kwafele tu kale ovalininipiki?

11 Elalakano letu lokudjala omunhu mupe na likale okufimanekifa Jehova, ndele haku lifimanekifa kovanhu. Dimbuluka kutya nokuli noshishitwa shimwe shopamhepo sha wanenena osha li sha nyona molwaashi osha li sha efa shi kwatwe kounhwa. (Yelekanifa Hesekiel 28:17.) Kashidjuu tuu kovanhu ovalunde va henuke ounhwa nelinenepeko! Ashike natango ohatu dulu okudjala elininipiko. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu ninge ngaho?

12 Opo tu kale ovalininipiki, otwa pumbwa okulitulila po efimbo lokudilonga kwaasho twa lesha mEendjovo daKalunga efiku keshe. (Deut. 17:18-20) Otwa pumbwa okukala hatu hopaenene onghedi yaJesus yokuhonga noilonga yaye yelininipiko. (Mat. 20:28) Oshikando shimwe, Jesus okwa li nokuli a kosha eemhadi dovahongwa vaye. (Joh. 13:12-17) Natango otwa pumbwa okwiilikana lwoikando omhepo yaKalunga i tu kwafele tu kondjife eamo keshe lokukala tu udite tu li xwepo tu dule vamwe. — Gal. 6:3, 4; Fil. 2:3.

13. Oidjemo ilipi hai di mokukala omulininipiki?

13 Lesha Omayeletumbulo 22:4. Elininipiko oli li oshiteelelwa shovalongelikalunga vashili aveshe nohali eta oidjemo iwa. Okukala ovalininipiki otashi ke tu kwafela tu xumife komesho ombili noukumwe meongalo. Okukulika nokupameka elininipiko, nako otaku ke tu kwafela tu mone efilonghenda laKalunga. Omuyapostoli Petrus okwa ti: “Amushe mokukalafana kweni djaleni elininipiko, osheshi: Kalunga oha tondo ovalinenepeki, ndele ovalininipiki te va file onghenda.” — 1 Pet. 5:5.

“DJALENI ENGUNGUMANO NOUTALANHENI”

14. Olyelye e li oshihopaenenwa sha denga mbada mokuulika engungumano noutalanheni?

14 Mounyuni kunena, ovanhu ovo ve nengungumano noutalanheni luhapu ohava talika ko vehe noshilonga. Okutomhafana kwa tya ngaho ka ku li tuu omhinge noshili! Omunaenghono adishe meshito oye tete a ulika omaukwatya oo mawa. Jehova Kalunga oku li oshihopaenenwa sha denga mbada mokuulika engungumano noutalanheni. (2 Pet. 3:9) Diladila kunghee a li a nyamukula Abraham naLot, okupitila movaengeli vaye, eshi va li ve mu pula. (Gen. 18:22-33; 19:18-21) Natango oule womido 1 500, Jehova okwa li e lididimikila oshiwana oshitangalali shaIsrael. — Hes. 33:11.

15. Jesus okwa tula po oshihopaenenwa shilipi shokuulika engungumano noutalanheni?

15 Jesus okwa li “omunambili.” (Mat. 11:29) Okwa li a ulika outalanheni eshi a li e lididimikila okuhawanenena kwovashikuli vaye. Momukokomoko woukalele waye kombada yedu, okwa li e lididimikila okuhenouyuki kwovapataneki vomalongelokalunga. Ashike, okwa li a ngungumana noha tale onheni fiyo osheshi a fya efyo li nyanyalifa. Ofimbo a li mouyahame komuti womahepeko, okwa li a ilikana kuXe a dimine po ovahepeki vaye molwaashi “kave shi shii eshi tava ningi.” (Luk. 23:34) Osho kashi fi tuu oshihopaenenwa shiwa shokuulika engungumano noutalanheni ngeenge tu li mouyahame nomeenghalo didjuu! — Lesha 1 Petrus 2:21-23.

16. Omonghedi ilipi tai longo hatu dulu okuulika engungumano noutalanheni?

16 Ongahelipi hatu dulu okuulika engungumano noutalanheni? Paulus okwa tumbula onghedi imwe eshi a li a shangela ovaitaveli vakwao a ti: “Lididimikilafaneni, diminafaneni po omanyono, ngeenge mwa ningafana nomukweni, ngaashi Kristus e mu dimina po, osho nanye yo mu ninge.” (Kol. 3:13) Opo tu dulike koshipango osho, otwa pumbwa engungumano noutalanheni. Ngeenge hatu diminafana po, ohatu xumifa komesho nokukaleka po oukumwe meongalo.

17. Omolwashike engungumano noutalanheni wa fimana?

17 Okukala nengungumano noutalanheni kashi fi ehoololo kOvakriste ndele oshi li oshiteelelwa shafimana shexupifo letu. (Mat. 5:5; Jak. 1:21) Osho sha fimanenena shi na sha noukwatya oo, oshosho kutya ohatu fimaneke Jehova noha tu kwafele vamwe va dulike komayele opaMbiibeli. — Gal. 6:1; 2 Tim. 2:24, 25.

“DJALENI OHOLE”

18. Ohole oya pambafana ngahelipi nokuhenonhondo?

18 Omaukwatya aeshe oo twa kundafana okwa pambafana nohole. Pashihopaenenwa, omulongwa Jakob okwa li a yandja omayele kovamwaxe molwaashi ova li va lenga oipuna shi dulife eehepele. Okwa li a ulika kutya elihumbato la tya ngaho otali nyono omhango, eshi a ti: “Hola omukweni ngaashi u lihole ove mwene.” Opo nee okwa weda ko vali a ti: “Ngeenge otamu tale olupe lomunhu, otamu tula etimba.” (Jak. 2:8, 9) Mepingafano naasho, ohole ohai tu linyengifa tu henuke okatongo keshe ke na sha nouhongelwe, omuhoko ile nomufika wovanhu. Okuhenonhondo osha kwatela mo shihapu shihe fi ashike okuliningifa. Oku nokukala oshitukulwa shounhu wetu upe.

19. Omolwashike okudjala ohole kwa fimana?

19 Ohole oi na yo ‘outalanheni, olukeno noihai fulalala.’ (1 Kor. 13:4) Ohashi pula elididimiko, outalanheni nelininipiko opo u twikile nokulombwela ovanhu etumwalaka lOuhamba. (Mat. 28:19) Omaukwatya oo ohae shi ningifa shipu opo tu dule okukala hatu longele kumwe novamwatate novamwameme aveshe meongalo. Ngeenge otwa kala hatu ulikilafana ohole ya tya ngaho, otashi ka eta oidjemo yashike? Otashi ka ningifa omaongalo a kale moukumwe opo a kale e lile po Jehova monghedi iwa nosho yo okunana ovanhu ovo ve nohokwe. Ehokololo lOmbiibeli li na sha nomunhu mupe ola xulifa neendjovo doshili, la ti: “Kombada yaaishe djaleni ohole, oyo oshimangifo sha wana shoku mu manga kumwe.” — Kol. 3:14.

‘SHITUKENI VAPE’

20. (a) Omapulo elipi tu na okulipula, nomolwashike? (b) Otwa teelela nodjuulufi efimbo lilipi?

20 Keshe umwe womufye ne lipule kutya, ‘Oshike ndi nokuninga po opo ndi lidule omunhu mukulu?’ Otwa pumbwa okwiilikana pandjikilile kuKalunga e tu kwafele nokulonga noudiinini opo tu henuke oikala keshe ile oilonga oyo tai dulu oku tu imba tu fyuulule Ouhamba waKalunga. (Gal. 5:19-21) Otwa pumbwa yo okulipula kutya, ‘Mbela ohandi twikile ngoo okushituka mupe momadiladilo ange?’ (Ef. 4:23, 24) Okudjala nokukaleka po omunhu mupe oshi li oshinima tashi twikile kOvakriste aveshe fiyo osheshi hatu ka dula okuninga ngaho filufilu. Diladila kunghee onghalamwenyo tai ka kala iwa eshi ovanhu aveshe ovo tu shii tava ka djala ewaneneno nomunhu mupe.

^ okat. 3 Pefimbo lOmbiibeli, Ovaskiti ova li va dinika ngaashi ovanhu vongaho.