Ir al contenido

Ir al índice

Jósʼiaan nga kʼoakoa̱nkjoaan ngantsjai josʼin mele Niná

Jósʼiaan nga kʼoakoa̱nkjoaan ngantsjai josʼin mele Niná

“Jekichjóao je ni̱ma̱ xi chjotse” (COL. 3:10).

KJOAJNDA 43, 27

1, 2. 1) Jósʼin ʼyañá nga koa̱n kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná. 2) Jméni xi bakóyaná ya Colosenses 3:10-14 xi tʼatsʼe nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná.

KʼIANGA “ni̱ma̱no xi chjotse” tso je Biblia, kui tínchja̱ni jotjínnele koa̱nkjoaan (Efes. 4:24; Col. 3:10). Jebi kui xi tsonile nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná. A koaan kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná. Jaon, nga̱ je Jeobá sénle kisikʼaná kʼianga kisindaná. Kuinga koa̱n chjénngisínilee jokjoan je Jeobá (Gén. 1:26, 27; Efes. 5:1).

2 Xi totʼatsʼe je jée xi tsakajngi Adán kao Eva, chjotajée maa ngatsʼiaa kʼoa kuinga kui nimetokonñá xi chʼaotjín. Kʼoa kʼoati kui xosíkaoná jmeni xi sʼín je chjota ya jñani tiyoaa. Tonga je Jeobá koaanle koasenkaoná kʼianga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele. I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa jmeni xi kitso Pablo tʼatsʼe josʼiaan nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná (tʼexkiai Colosenses 3:10-14). * Kʼoati jchaa josʼin koakoá jebi kʼianga ʼmiyasoán.

JTÍN SʼIN KUIYOAA

3. Jñánile xi jngo koya kisikʼaxki̱ Pablo nga kinchja̱ni tʼatsʼe nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná.

3 Kʼianga kʼoakitso je Pablo nga kʼoakatamakjoaan josʼin mele Niná, jngo koya xi kisikʼaxki̱ kuinga tsín xíngiaa chja̱ʼajiaan. Je Pablo kʼoakitso nga tsín “chjota griego, ni chjota judíojin, xi kjoasirkunsision, ni xi tsín tsa kjoasirkunsisionjin, ni chjota xi kjaʼaí nchja̱jin, ni chjota escitajin, ni xi tjíonʼio, ni xi tjíondaíjin”. * Nijngojin xi tjínnele kʼoakuitso nga ngisa ngʼa tíjna tikʼoajinni xi ngikʼa, xi totʼatsʼe josʼin tsen yaole, jñani naxinandále kʼoa tsa ngisa tjínle tao̱n. Ánni. Nga̱ je xi ñaki chjotale Cristo tojngoo mani ngatsʼi, xi tsonile jtín sʼin tjío (Col. 3:11; Gál. 3:28).

4. 1) Jósʼin tjínnele skoe̱kon xínkjín je choʼndale Niná. 2) Jméni xosikaoná nga tsín jtín kuiyoñá.

4 Kʼianga nindayaa yaoná, nga mená kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná, bakolee kjoaxkóntokon ngatsʼi chjota, tojosʼin tsen yaole kʼoa ni tjínle kʼoa ni tsínle tao̱n (Rom. 2:11). Tjín ʼnde jñani tsín choa ñʼai male chjota nga kʼoasʼín. Tobʼelañá, ya Sudáfrica, je gobierno xinxin kisikatío je chjota xi kjaʼaí kjaʼaísʼin tsen yaole. Kisʼee ʼnde jñani tsakatio je xi chikon kjoan, xi nʼioyao kjoan kʼoa xi kjaʼaí kjaʼaísʼin tsen yaole. Me ngatsʼi je testigole Jeobá xi tojo ya tjío. Tonga je Cuerpo Gobernante kʼoakitsole je ndsʼee nga katafitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya 2 Corintios 6:13, jñani kʼoatso nga chjóʼailee ni̱ma̱ná xíngiaa. Kuinga kʼia nga sá octubre nó 2013 jngo programa kisʼenda nga ngisa nda katabexkon xínkjín je ndsʼee.

5, 6. 1) Jméni xi kisʼendajin kʼianga ngisa jtín sʼin koatio je ndsʼee (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi). 2) Jósʼin kichotsjoá.

5 Je programa xi kisʼendajin kuinga jao jtín xi kjaʼaí kjaʼaí én nchja̱ kʼoa tsa xi kjaʼaí kjaʼaísʼin tsen yaole nga ñatjen koatiojtín sakʼoa nga toje tífe xomana. Ñatjen kitsoyason kʼoa ñatjen ki kjoajtín, kʼoati kinchja̱le xínkjín ya niʼyale. Siento koanni je jtín xi kʼoakisʼin. Je sucursal nʼio nkjín én kichole xi nʼio nda tso tʼatsʼe je programa xi kisʼendajin, saʼnda kʼoati kitso je chjota xi tsín testigole Jeobá ma. Tobʼelañá, jngo chjota xi relijión tjínle i kitso: “Tsín testigole Jeobá ma, tonga ʼbeña nga nʼio ndasʼin tjínndajin je jtínno kʼoa alikui chjaʼajion xíngio”. Jósʼin tsakinyakao programa jebi je ndsʼee.

6 Nga títjon, jngo tichjaa xi Noma ʼmi, xi én xhosa nchja̱, alikui kitso kon nga kinchja̱le ya niʼyale je ndsʼee xi chikon kjoan xi én inglés nchja̱. Tonga kʼianga ñatjen kitsoyason kʼoa ki ya niʼyale je ndsʼee, i kitso: “¡Kʼoati sʼín joni ñá!”. Kʼianga tsʼakaole je jtín jñani fi tichjaa nga kiskoeya je ndsʼee xi ya fi je jtín jñani én inglés nokjoa, je tichjaa tsakʼendaa jmeni xi koakjenni kʼoa kinchja kʼale ndsʼee ya niʼyale. Kicho jngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa xi chikon kji. Je tichjaa i kitso: “Je xi tokʼoakoanna, kuinga tsínkui kini je ndsʼee ninga tojngo kaxa̱ xi plástico tsakʼejnane”. Tojo kʼoasʼin tjíofitjenngi programa jebi je ndsʼee kao tichjaa. Kʼoa nga kʼoatjíosʼín, ngisasa nkjín miyo tjíosʼele kʼoa kʼoatjío kon nga tosi tonda simiyo kʼoa skoe̱xkon xi kjaʼaísa ndsʼee.

KATASʼENÁ KJOAMATOKON KAO KJOANDA

7. Ánni machjénsíni nga tosi tonda koakoá je kjoamatokon.

7 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nga tojo je Na̱i tíbatéxomale jmeni xi chon sonʼnde, tosi tonda chja̱ʼá kjoañʼai nga tsín xá, nga chʼin tjín, nga chjota fitjenngikená, nga kjoaxkón sʼe, nga síché chjota kʼoa xi kjaʼaísa kjoa. Machjén nga koakoá kjoamatokon kʼoa kuinyakoaa xíngiaa. Je kjoamatokon koasenkaoná nga koakoá kjoanda (Efes. 4:32). Kʼiatsa kʼoasʼiaan, kui xi koasenkaoná nga chjénngilee je Niná kʼoa kʼoainganʼiolee xíngiaa (2 Cor. 1:3, 4).

8. Jósʼin bichómani nga bakoá kjoamatokon kao kjoanda ya jinjtín. Jngo choa̱ tʼejnai.

8 Tsakui nichxin ya jtín jñani mangián tjío je ndsʼee xi xin naxinandále kʼoa tsa xi tsín nanda tjínle tao̱n. Jósʼin koakolee kjoanda. Kʼiaa nga miyole koaan kʼoa koakolee nga chjí ʼyatokoán nga tjío ya jinjtín (1 Cor. 12:22, 25). Kataʼyala je choa̱le Dannykarl, xi Filipinas tsʼe kʼoa xi ya Japón ki. Ya jñani kisixá alikui kʼoakinikao jonikao je chjota xi Japón tsʼe. Tonga kʼianga ki je kjoajtín kao je testigole Jeobá, je Dannykarl itso: “Me tongatsʼi nga Japón tsʼe, tonga ndasʼin kiskoeyana, joxi jekjoatse bexkonna kisikaona”. Je ndsʼee tsakakóle kjoanda, kʼoa kui xi tsakasenkao nga miyole Niná koan. Nga koanskanni kisʼenngindá, kʼoa ndʼaibi chjotajchínga sʼin tíjna. Je xi ngikʼa chjotajchínga kʼoatso nga je Dannykarl kao Jennifer, xi chjoónle mani, nʼio tsjoánganʼio ya jinjtín. Itso: “Ndsʼee jebi kao chjoónle, precursor sʼin tjíosíxá kʼoa jngoo choa̱ bʼéjnanajin josʼin tsoyanile nga kui títjon Chjotaxále Niná fasjee” (Luc. 12:31).

9, 10. Jmé kjoanda xi tjíosokó kʼale je ndsʼee nga tjíobakó kjoamatokon kʼianga tsoyason.

9 Kʼianga ʼmiyasoán tjoʼndená nga bakolee je xíngiaa xi ndatjín (Gál. 6:10). Nʼio nkjín testigole Jeobá xi kjaʼaí én tjíokotʼaya, nga̱ tjínle kjoamatokon kao chjota xi xin naxinandá faʼaini (1 Cor. 9:23). Nʼio ndasʼin bichómani nga kʼoasʼín. Tobʼelañá, jngo precursora xi Australia tsʼe xi Tiffany ʼmi, koanmele kiskotʼaya je én suajili xi nokjoa ya Brisbane. Ninga ñʼai koanle nga kui én kiskotʼaya, kʼoatso nga nʼio ndatjín kon. Itso: “Kʼianga kʼoasʼin ʼmiyasoán nʼio tsjoa sʼe tokoán, kʼoa ʼyani xi mele nga kʼoasʼin kuitsoyason, koaan ya koaitsjoánganʼio ya jtín jña kjaʼaí én nokjoa. Kʼianga kʼoanʼia joxi xin ʼnde mangián maná ninga tiyani naxinandáná. Kʼoa ʼyañá nga nʼio tsjoa sʼe tokoán nga jtín tiyoaa kao ndsʼee jngo tjíjtsa Sonʼnde”.

Jméni xosíkao je chjotale Cristo nga binyakaoni je chjota xi xin naxinandále (Chótsenlai párrafo 10)

10 Kataʼyala tʼatsʼe jngo familia xi Japón tsʼe. Je tsotile, xi Sakiko ʼmi itso: “Kʼianga nó 1990, nʼio nkjín xi Brasil tsʼe kisatejinjin nga tiʼmiyasuinjin. Kʼianga tsakʼexkialaijin je Bibliale nga én portugués, jolani Apocalipsis 21:3, 4 kʼoa tsakuije̱ Salmo 37:10, 11, 29, nʼio nda tsakinyáño kʼoa saʼnda kiskiʼnda sakʼoa”. Tonga nga kisʼele kjoamatokon je familia jebi, tsesa jmeni xi kisʼin. Je Sakiko itsosa: “Kʼianga tsaʼyaijin nga koanmele skoe̱ xi tʼatsʼe Jeobá, kichotʼayaníjin je én portugués”. Xi koanskanni, kitsjoanganʼio nga kisʼejna jngo jtín kʼianga én portugués. Kʼianga jetífi nó, nkjín chjota xi xin naxinandále tjíobinyakao nga choʼndale Jeobá kjima. Je Sakiko itso: “Nʼio tsakʼenelaijin yaonajin nga kichotʼayaijin je én portugués, tonga alikui toxitsjoa nga kʼoakinʼiaijin nga̱ nʼio tse kjoanichikontʼain tísokónajin. Nʼio bʼailaijin kjoanda je Jeobá” (tʼexkiai Hechos 10:34, 35). *

KATASʼENÁ KJOANANGITOKON

11, 12. 1) Ánni nga tjínnenile je Jeobá kuitjongʼa kʼianga nindayaa yaoná. 2) Jméni xi koasenkaoná nga tosi tonda nangitokon koaan.

11 Kʼianga mená si̱ndayaa yaoná nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Jeobá, kuinga mená nga je katabitjongʼa, alikui kui nga ñá kʼoasjengʼaná chjota. Kuenta sʼiaan nga saʼnda jngo ánkje xi kixi koan tsakai tsakajngijée nga ngʼakon koan (tingósonkoai Ezequiel 28:17). Ñá, ngisaa ñʼai maná nga nikʼéjnaa je kjoangʼakon nga chjotajée maa. Ninga kʼoalani, koaan nangitokon koaan. Jméni xi koasenkaoná.

12 Tjínnele chʼa̱sjeʼaa nichxin nga nyaon nyaon kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kʼoéxkiaa (Deut. 17:18-20). Je xi koasenkaoná, kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kitsoya je Jesús kʼoa jokisʼin nga tsakakó je kjoanangitokon (Mat. 20:28). Nʼio nangitokon koan, saʼnda tsakanéjon ndso̱ko je pastrole (Juan 13:12-17). Kʼoati machjén nga kjitʼa si̱jélee Niná nga katatsjoáná je nganʼiotsjele nga kuixkantʼakoaa kʼiatsa kjoangʼakon tíbʼetʼaná, tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa ngʼa tiyolee xi ngikʼa (Gál. 6:3, 4; Filip. 2:3).

13. Jmé kjoanda so̱koná kʼiatsa nangitokon koaan.

13 (Tʼexkiai Proverbios 22:4). * Je Jeobá kui xi mele nga nangitokon katama ngatsʼi choʼndale. Kʼiatsa nangitokon koaan tsee kjoanda sʼe̱ná. Tobʼelañá, jtín kuiyoaa kʼoa sʼee kjoanyʼán ya jinjtín. Kʼoa je Jeobá koakoná kjoandale. Je pastro Pedro i kitso: “Katama indajintakonlao xíngio ngatsʼio, katafaʼajenno, nga̱ Niná bʼejnatajale xi ngʼakon. Tsjoále kjoanda je xi indajintakon” (1 Ped. 5:5).

NDʼÉ KATAMAA KʼOA TSEJTA KATAMAA

14. ʼYáni xi ngisasa nda choa̱ bʼéjnaná nga tjínle kjoandʼé kao kjoatsejta.

14 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tjínkʼa xi kʼoatso nga tsín nʼiojin jngo chjota xi ndʼé kʼoa xi tsejta. Tonga alikui kʼoatjín, nga̱ je Jeobá bakó kjoandʼé kao kjoatsejta kʼoa jé xi ngisasa tse nganʼio tjínle ya ngʼajmi kao i̱ Sonʼnde. Jé Jeobá xi ngisa nda choa̱ bʼéjnaná nga bakó kjoandʼé kao kjoatsejta (2 Ped. 3:9). Yaa ʼyañá nga kinrʼoéle jmeni xi kiskonangile je Abrahán kao Lot (Gén. 18:22-33; 19:18-21). Kʼoati ya ʼyañá nga tsejta koan xi kao naxinandá Israel kʼianga tsín kisitjosonle xi tsʼato 1,500 nó (Ezeq. 33:11).

15. Jmé choa̱ xi tsakʼéjnaná je Jesús.

15 Je Jesús nʼio ndʼé koan (Mat. 11:29). Nʼio tsejta koan ninga sakʼoa likui kʼoasʼin kisitjoson je chjotatjenngile. Kʼianga tsakʼejna i̱ Sonʼnde, kiskale jokitsole je chjotakontrale. Xi ijngosani, ndʼé koan kʼoa tsejta koan saʼnda nga kʼien. Kʼianga tífaʼá kjoañʼai nga kjitʼa je yá, kʼoakitsole je Jeobá nga katasíchatʼale je xi tjíotsjoále kjoabiya. I kitso: “Nʼai, tichatʼalai nga tsín kui be jme xi sʼín” (Luc. 23:34). Tojosʼin tiʼyaa, je Jesús ndʼé koan kʼoa tsejta koan ninga nʼio tse kjoañʼai kinikjaʼá (tʼexkiai 1 Pedro 2:21-23). *

16. Jósʼin koakoá kjoandʼé kao kjoatsejta.

16 Jósʼin koakoá kjoandʼé kao kjoatsejta. Jngo koya josʼin koakoá, kuinga si̱chatʼalee xíngiaa. Je Pablo itso xi kiskile je chjotale Cristo: “Tosi tonda katakano xíngio kʼoa kao kjoatsjoa tichatʼalao xíngio kʼiatsa ʼya xi fajétʼale xínkjín. Jokisʼin Jeobá nga kao kjoatsjoa kisichatʼano, kʼoati tʼiaon tsanda jon” (Col. 3:13TNM). Tjínnele nga ndʼé koaan kʼoa nga tsejta koaan nga si̱tjosoán je kjoatéxoma jebi. Nga kʼoanʼia bʼainganʼioñá nga jtín biyoaa.

17. Ánni nga nʼio chjínile nga ndʼé maa kʼoa nga tsejta maa.

17 Je Jeobá kʼoatsoná nga ndʼé katamaa kʼoa nga tsejta katamaa. Nʼio machjén nga kʼoasʼiaan kʼiatsa mená kuitjo̱ntje (Mat. 5:5; Sant. 1:21). Xi ngisa chjíle, kuinga je Jeobá chʼa̱sjengʼaa kʼoa kuinyakaoñá xíngiaa nga sitjoson jmeni xi tsoya je Biblia (Gál. 6:1; 2 Tim. 2:24, 25).

KOAKOÁ KJOATSJOACHA

18. Jósʼin mangóson je kjoatsjoacha kao nga tsín ʼya xi chjaʼajiaan.

18 Ngayeje jmeni xi kaʼyaa i̱ kjoaʼmiya jebi yaa yʼangini je kjoatsjoacha. Tobʼelañá, je Santiago kisikixiya je ndsʼe̱, nga̱ ngisaa nda kisikao je xi nyiná tikʼoajinni je xi ma̱ tjío. Kʼoakitsole nga tsínkui tjíofitjenngi je kjoatéxomale Niná xi tso: “Tjaocha katamai xíngi joni tsa yaoli. Tonga tsa chjaʼajion xi nisinlao, jée bijnyo” (Sant. 2:8, 9). Kʼiatsa tsjoachaa je xíngiaa, alikuijin ʼya xi chja̱ʼajiaan, tsa je xi tjínle kjoachjine, tsa je xi kjaʼaí kjaʼaísʼin tsen yaole kʼoa josʼin tjíosíjchá yaole. Kʼianga tsín xíngiaa chja̱ʼajiaan, tjínnele ñaki ni̱ma̱ná kjuinroajinni.

19. Ánni nga nʼio chjínile nga koakoá kjoatsjoacha.

19 Je Biblia itso: “Je kjoatjaocha tsejtaní, kʼoa tjínle kjoanda. Je kjoatjaocha tsínle kjoaxintakonjin” (1 Cor. 13:4). Machjén nga tsejta koaan, nga koakoá kjoanda kʼoa nga nangitokon koaan nga tosi tonda kʼuínyalee chjota je Énle Niná (Mat. 28:19). Nga kʼoanʼia, basenkaoná nga nda mangínkoaa ngatsʼi je ndsʼee ya jinjtín. Kʼiatsa koakoá ngatsʼiaa je kjoatsjoacha, ngisaa jtín kuiyoaa ya jinjtín kʼoa jé Jeobá kuitjongʼa. Xi ijngosani, kuisenkaoñá xi kjaʼaí nga koa̱nndosinle je Énle Niná. Kuinga i̱ tsosíni je Biblia kʼianga kui nchja̱ni jotjínnele koa̱nkjoaan: “Katamatsjoachao xíngio, nga je kjoatjaocha xi nda bʼékjaoná” (Col. 3:14).

MACHJÉN NGA SI̱NDAYA ʼNDEʼNDEE YAONÁ

20. 1) Jméni xi chjónangilee yaoná, kʼoa ánni. 2) Jméni xi nʼio choyalee.

20 Ngatsʼiñá nga chjónangilee yaoná jebi: “Jósʼian nga kʼoakoa̱nkjoan ngantsjai josʼin mele Niná”. Tjínnele nga si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná kʼoa chja̱ʼaxinlee yaoná je kjoafaʼaitsjen xi chʼaotjín kʼoa jmeni xi tsín kixi tíjna xi tsín tsjoáʼndená nga kuiyoaa ya sonʼnde chjotse (Gál. 5:19-21). Kʼoati machjén nga chjónangilee yaoná jebi: “A tosi tonda tisindaya je kjoafaʼaitsjenna nga nda sʼe̱ kon je Jeobá”. Nga chjotajée maa, machjén nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná (Efes. 4:23, 24). ¡Nʼiojin naskákoa̱nchon kʼianga jechjotatsje koa̱n ngatsʼi chjota kʼoa nga jekʼoakoa̱nkjoan ngantsjai josʼin mele Niná!

^ párr. 2 Colosenses 3:10-14: “Jekichjóao je ni̱ma̱ xi chjotse, xi jekjimachjotseya kao kjoafaʼaitsjen xi kjoakixi jo kjoan je xi tsakʼénda nga je. Ndʼai likui jchale chjota griego, ni chjota judíojin, xi kjoasirkunsision, ni xi tsín tsa kjoasirkunsisionjin, ni chjota xi kjaʼaí nchja̱jin, ni chjota escitajin, ni xi tjíonʼio, ni xi tjíondaíjin. Tojé Cristo tojésa xi tíjna, kʼoa tíjnajinle ngayije. Jon nío xi Niná tsakjaʼájinno, xi tsjao, xi Niná tsjoakeno. Kʼoasʼin tikʼantjaiyao yaono, katasʼeno kjoamatakon, kao kjoanda, kao kjoayo̱ma̱ kjiatakon, kao kjoandʼé, kao kjoatsetakon. Tikjaínlao xíngio, tichatʼa ngaʼi̱ngajánlao xíngio, tsa jngo xi fajéetʼain xínkjín. Jo kisʼin Cristo nga kisichatʼano, kʼoatʼiaon nga jon. Je nga títjonle ngayije kjoabi, katamatsjoachao xíngio, nga je kjoatjaocha xi nda bʼékjaoná, kʼoa síjngoná”.

^ párr. 3 Nichxin kjoatse, je chjota alikui ndasʼin tsabekon je chjota escita kʼoa tsakʼasjengi.

^ párr. 10 Hechos 10:34, 35: “Kʼia Pedro tsakʼétsʼia nga kinchja̱: Kjoakixi ní, tiʼbenía nga Niná tongóson fikao ngatsʼi. Tojñani sonʼnde, je xi tsokjónke Niná, xi sʼín xi kjoakixi, Niná tjaokení”.

^ párr. 13 Proverbios 22:4: “Kʼianga nangitokon maa kʼoa nga nokjonchá je Jeobá, sʼená kjoanyiná, kjoajeya kao kjoabijnachon”.

^ párr. 15 1 Pedro 2:21-23: “Kui kjoa kinokjoanino. Je Cristo kʼoati tsakjaʼá kjoañʼai xi tʼatsaan. Tsakʼéjnachoyaná ndiaa xi tsʼe, jméni nga kʼoati jon kuimasínio josʼin tsakʼamje nga je. Cristo likui tsajngi jée, ni kinchjajin énchʼanacha. Kʼia nga kinokjoaʼaonle nijojin kitso nga je. Kʼia nga tsakjaʼá kjoañʼai likui kiskankao, toya kiskanitʼale kjoa je xi bʼéndajin kao kjoakixi”.