Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Wulu kɔ nuninyɛne ne azo

Nɔhalɛ Ne Ɛnva ‘Anzodwolɛ Ɛmba, Emomu Konle Dadeɛ’

Nɔhalɛ Ne Ɛnva ‘Anzodwolɛ Ɛmba, Emomu Konle Dadeɛ’

“Bɛmmadwenle kɛ menvale anzodwolɛ membale azɛlɛ ye azo; meanva anzodwolɛ meamba, emomu konle dadeɛ.”​—MAT. 10:34.

EDWƐNE: 123, 128

1, 2. (a) Anzodwolɛ boni a yɛbahola yɛanyia ye ɛnɛ a? (b) Duzu a ɛmmaa yɛnnyia anzodwolɛ bɔkɔɔ ɛnɛ a? (Nea mɔlebɛbo nvoninli ne.)

YƐ MUALA yɛkulo kɛ yɛtɛnla anzodwolɛ nu mɔɔ debie biala ɛngyegye yɛ a. Nea kɛzi ɔyɛ anyelielɛ kɛ Gyihova ɛmaa yɛnyia “Nyamenle anzodwolɛ ne” mɔɔ bɔ yɛ adwenle nzuzulɛ nee yɛ nganeɛdelɛ nwo bane la! (Fel. 4:6, 7) Kɛmɔ yɛyila yɛ nwo zo yɛmaa Gyihova la ati, yɛ nee “Nyamenle ɛnyia anzodwolɛ,” anzɛɛ agɔnwolɛvalɛ kpalɛ.​—Wlo. 5:1.

2 Noko, mekɛ ɛtɛdwule mɔɔ Nyamenle bamaa yɛanyia anzodwolɛ bɔkɔɔ a. Mekɛ ɛhye mɔɔ li awieleɛ mɔɔ anu yɛ se la anu menli dɔɔnwo ɛnlɛ subane kpalɛ. (2 Tim. 3:1-4) Kɛ Kilisienema la, ɔwɔ kɛ yɛko yɛtia Seetan nee adalɛ ngilehilelɛ mɔɔ ɔlɛmaa yeahɔ zo la. (2 Kɔl. 10:4, 5) Noko yɛ mbusuafoɔ mɔɔ bɛnle diedima la bahola azɛkye yɛ anzodwolɛ. Yɛ diedi ne ati, bie a bɛbagolo yɛ nwo anzɛɛ bɛado yɛ ɛzonle kɛ yɛlɛfa mgbakyemgbakyenu yɛara abusua ne anu, anzɛɛ bɛanwunlonwunla yɛ kɛ saa yɛamkpo yɛ diedi ne a bɛnrɛnlea yɛ. Kɛzi ɔwɔ kɛ yɛbu abusua nu dwazotia ɛ? Kɛ ɔkɛyɛ na yɛali ngyegyelɛ mɔɔ bavi nu ara la anwo gyima ɛ?

KƐZI YƐBU ABUSUA NU DWAZOTIA LA

3, 4. (a) Duzu a Gyisɛse ngilehilelɛ ne nee ye lua a? (b) Mekɛ boni a ɔbahola yeayɛ se kpalɛ kɛ yɛbayɛ Gyisɛse ɛdoavolɛ a?

3 Ɛnee Gyisɛse ze kɛ ye ngilehilelɛ ne bava mgbakyemgbakyenu ara menli nu, na ɔwɔ kɛ ye ɛdoavolɛma fa akɛnrasesebɛ gyinla dwazotia ɛhye mɔ anloa. Dwazotia ɛhye bahola azɛkye anzodwolɛ mɔɔ wɔ mbusuafoɔ avinli la. Gyisɛse hanle kɛ: “Bɛmmadwenle kɛ menvale anzodwolɛ membale azɛlɛ ye azo; meanva anzodwolɛ meamba, emomu konle dadeɛ. Ɔluakɛ menvale mgbakyemgbakyenu membale, ralɛ nrenyia badwazo atia ye papa, na ralɛ raalɛ adwazo atia ye mame, na agyalɛ raalɛ adwazo atia ye ase. Nɔhalɛ nu, awie biala sua nu amra a bayɛ ye agbɔvolɛ a.”​—Mat. 10:34-36.

4 Mɔɔ Gyisɛse hanle kɛ “Bɛmmadwenle kɛ menvale anzodwolɛ membale” la, ɛnee ɔkpondɛ kɛ ye tievolɛma bie mɔ dwenle mɔɔ vi ye ɛdoavolɛ mɔɔ bɛbayɛ anu ara la anwo. Ye edwɛkɛ ne kola fa mgbakyemgbakyenu ba. Nɔhalɛ nu, ɛnee Gyisɛse kulo kɛ ɔbɔ Nyamenle edwɛkɛ ne mɔɔ le nɔhalɛ la nolo, tɛ kɛ ɔsɛkye agɔnwolɛvalɛ mɔɔ wɔ menli avinli la. (Dwɔn 18:37) Noko saa awie di Kelaese ngilehilelɛ ne azo kpalɛ a, ɔbayia ngyegyelɛ saa ɔ gɔnwo mɔ anzɛɛ ye mbusuafoɔ kpo nɔhalɛ ne a.

5. Duzu a bɛfa bɛyɛ Gyisɛse ɛdoavolɛma a?

5 Gyisɛse hanle kɛ abusua nu dwazotia boka ngyegyelɛ mɔɔ ɔwɔ kɛ ye ɛdoavolɛma gyinla ɔ nloa la anwo. (Mat. 10:38) Ɔwɔ kɛ bɛgyinla agolobɛnwo nee bɛ mbusuafoɔ mɔɔ bɛbakpo bɛ la anloa amaa bɛafɛta kɛ Kelaese ɛdoavolɛma. Noko bɛbanyia nyilalɛ dɔɔnwo bɛadɛla mɔɔ bɛminli la.​—Kenga Maake 10:29, 30.

6. Saa yɛlɛsonle Gyihova na yɛ mbusuafoɔ dwazo tia yɛ a, duzu a ɔwɔ kɛ yɛnwu ye a?

6 Saa yɛlɛsonle Gyihova na yɛ mbusuafoɔ dwazo tia yɛ bɔbɔ a, yɛkɔ zo yɛkulo bɛ, noko ɔwɔ kɛ yɛkakye kɛ yɛdimoa yɛkulo Nyamenle nee Kelaese. (Mat. 10:37) Eza ɔwɔ kɛ yɛnwu ye kɛ Seetan babɔ mɔdenle kɛ ɔdua ɛhulolɛ mɔɔ yɛlɛ yɛmaa yɛ abusua ne la azo yeazɛkye yɛ nɔhalɛlilɛ. Bɛmaa yɛzuzu tɛnlabelɛ mɔɔ anu yɛ se la bie mɔ anwo, na yɛnlea kɛzi yɛbagyinla ɔ nloa la.

KUNLI ANZƐƐ YELƐ MƆƆ ƐNLE DIEDINLI

7. Kɛzi ɔwɔ kɛ bɛdabɛ mɔɔ bɛ ye anzɛɛ bɛ hu ɛnle diedinli la bu bɛ tɛnlabelɛ ne ɛ?

7 Baebolo ne ka kɛ, “bɛdabɛ mɔɔ bɛbagya la anwo bahyele bɛ wɔ nwonane nu.” (1 Kɔl. 7:28) Saa ɛgya awie mɔ ɛnzonle Gyihova la a, ɔbamaa wɔayia ngyegyelɛ dɔɔnwo wɔ wɔ agyalɛ nu. Noko nwolɛ hyia kɛ ɛbanwu wɔ tɛnlabelɛ ne kɛmɔ Gyihova nwu ye la. Saa ɛ ye anzɛɛ ɛ hu ɛngulo kɛ ɔyɛ Kelaese ɛdoavolɛ a, yemɔ ɛngile kɛ ɔwɔ kɛ ɛgyinla zo ɛ nee ye tete agyalɛ ne anu anzɛɛ ɛbɔ ye ewole. (1 Kɔl. 7:12-16) Kunli mɔɔ ɔnle diedinli la ɛnrɛli sunsum nu ninyɛne nyunlu, noko ɔwɔ kɛ bɛbu ye ɔluakɛ ɔdaye a ɔle abusua ne ati a. Zɔhane ala a ɔwɔ kɛ Kilisiene kunli da nɔhalɛ ɛlɔlɛ nee atiakunlukɛnlɛma ali kile ɔ ye mɔɔ ɔnle diedinli la a.​—Ɛfɛ. 5:22, 23, 28, 29.

8. Saa ɛ ye anzɛɛ ɛ hu ɛngulo kɛ ɛyɛ dɔɔnwo wɔ wɔ ɛzonlenlɛ nu a, kpuya boni mɔ a ɔwɔ kɛ ɛbiza ɛ nwo a?

8 Saa ɛ ye anzɛɛ ɛ hu ɛngulo kɛ ɛyɛ dɔɔnwo wɔ wɔ ɛzonlenlɛ nu ɛ? Kɛ neazo la, adiema raalɛ ko ahu zele ye kɛ dapɛne ne anu kenle bie mɔ anu ala a ɔwɔ kɛ ɔkɔ daselɛlilɛ a. Saa ɛwɔ tɛnlabelɛ ɛhye bie anu a, biza ɛ nwo kɛ: ‘Asoo me hu ɛlɛtua me kɛ mmamaa mesonle me Nyamenle ne ɔ? Saa ɔnle a, asoo mebahola meadie ye ɔ?’ Saa ɛda ndelebɛbo ali a, ɔnrɛmaa akɛsakɛsa mɔɔ anwo ɛngyia la ɛnrɛra agyalɛ ne anu.​—Fel. 4:5.

9. Kɛzi Kilisienema bahola ahilehile bɛ mra amaa bɛali wovolɛ mɔɔ ɛnle diedinli la eni ɛ?

9 Saa ɛ ye anzɛɛ ɛ hu ɛnle diedinli a, ɔmaa ngakula ɛtetelɛ yɛ se kpalɛ. Kɛ neazo la, bie a ɛkulo kɛ ɛkilehile ɛ mra ɛmaa bɛdi Baebolo mɛla ɛhye azo: “Di wɔ papa nee wɔ mame eni.” (Ɛfɛ. 6:1-3) Na saa ɛ ye anzɛɛ ɛ hu ɛnva Baebolo ngyinlazo mɔɔ fale ɛbɛlabɔlɛ nwo la ɛnyɛ gyima ɛ? Yɛ neazo kpalɛ ɔlua ɛ ye anzɛɛ ɛ hu mɔɔ ɛbali ye eni la azo. Fa wɔ adwenle sie ye subane mgbalɛ ne mɔ azo na kanvo ye. Mmaka ɛ ye anzɛɛ ɛ hu anwo edwɛkɛ ɛtane wɔ ɛ mra ne mɔ anyunlu. Maa bɛnwu ye kɛ ɔwɔ kɛ awie biala si kpɔkɛ kɛ ɔbazonle Gyihova anzɛɛ ɔnrɛyɛ zɔ. Subane kpalɛ mɔɔ ngakula ne mɔ bala ye ali la bamaa wovolɛ ne mɔɔ ɔnle diedinli la ara nɔhalɛ ɛzonlenlɛ nu.

Fa nwolɛ adenle biala mɔɔ ɛbanyia la kilehile ɛ mra Baebolo ne anu nɔhalɛ ne (Nea ɛdendɛkpunli 10)

10. Kɛzi Kilisiene awovolɛ bahola ahilehile bɛ mra nɔhalɛ ne wɔ abusua mɔɔ bɛnle ɛzonlenlɛ ko anu la ɛ?

10 Ɔyɛ a awie aye anzɛɛ ɔ hu mɔɔ ɛnle diedinli la maa ngakula ne mɔ di ɛvoyia mɔɔ vi awozonle ɛzonlenlɛ nu la anzɛɛ fa adalɛ ɛzonlenlɛ ngilehilelɛ kilehile bɛ. Kunli bie mɔ tua bɛ ye mɔɔ ɔle Kilisienenli la kɛ ɔ nee ɔ mra ne mɔ mmasukoa Baebolo ne. Yemɔ bɔbɔ, ɔwɔ kɛ Kilisiene yelɛ ne bɔ mɔdenle kilehile ngakula ne mɔ Baebolo nu nɔhalɛ ne. (Gyi. 16:1; 2 Tim. 3:14, 15) Kɛ neazo la, kunli bie bahola adua ɔ ye mɔɔ ɔle Dasevolɛ la kɛ ɔ nee ɔ mra ngyikyi ne mɔ mmasukoa Baebolo ne anzɛɛ ɔ nee bɛ mmakɔ Debiezukoalɛ. Ɔbabu ye kpɔkɛzilɛ ne, noko saa ɔnyia nwolɛ adenle bie a ɔwɔ kɛ ɔka ye diedi, ɛbɛlabɔlɛ kpalɛ nee Gyihova anwo edwɛkɛ ɔkile bɛ. (Gyi. 4:19, 20) Ngakula mumua ne a bazi kpɔkɛ kɛ bɛbava bɛ nwo bɛawula nɔhalɛ ɛzonlenlɛ nu a.​—Mɛla 30:19, 20. *

MBUSUAFOƆ MƆƆ DWAZO TIA NƆHALƐ ƐZONLENLƐ LA

11. Duzu a bahola amaa ngyegyelɛ ara ɛ nee wɔ mbusuafoɔ mɔɔ bɛnle Alasevolɛ la avinli a?

11 Alimoa ne, bie a ɛnee yɛtɛbɔle yɛ abusua ne amaneɛ kɛ yɛ nee Gyihova Alasevolɛ ɛlɛsukoa debie. Noko, mɔɔ yɛ diedi ne ɛlɛyɛ kpole la, yɛnwunle kɛ ɔwɔ kɛ yɛka nwolɛ edwɛkɛ wɔ bagua nu. (Maake 8:38) Saa nɔhalɛ ne mɔɔ ɛgyi ɔ nzi la ɛva ngyegyelɛ ɛra ɛ nee wɔ mbusuafoɔ mɔɔ bɛnle Alasevolɛ la avinli a, suzu mɔɔ ɛbahola wɔayɛ wɔade ngyegyelɛ ne azo na wɔagyinla wɔ munlililɛ nu la anwo.

12. Kɛmɔti a ɔyɛ a mbusuafoɔ mɔɔ bɛnle diedima la dwazo tia yɛ a? Kɛzi yɛbahola yɛanwu bɛ anwunvɔne ɛ?

12 Nwu wɔ mbusuafoɔ mɔɔ bɛnle diedima la anwunvɔne. Nɔhalɛ ne mɔɔ yɛbanwu ye la bamaa yɛ nye alie, noko, bie a yɛ mbusuafoɔ adwenle bayɛ bɛ kɛ bɛbɛlɛbɛla yɛ anzɛɛ yɛhɔboka eku bie anwo. Bie a bɛ adwenle bayɛ bɛ kɛ, kɛkala yɛngulo bɛ ɔluakɛ yɛ nee bɛ ɛmbɔ nu ɛnli ɛvoyia bie mɔ. Bie a bɛsulo kɛ yɛ ɛbɛlabɔlɛ ɛnrɛwie yɛ boɛ. Ɔwɔ kɛ yɛda anwunvɔnezelɛ ali ɔlua bɛ edwɛkɛ mɔɔ yɛbabɔ mɔdenle yɛadie ye kpalɛ la azo, ɛhye bamaa yɛade bɛ edwɛkɛ bo na yɛanwu mɔɔ gyegye bɛ la. (Mrɛ. 20:5) Ɛzoanvolɛ Pɔɔlo bɔle mɔdenle kɛ ɔbade “menli kɔsɔɔti” edwɛkɛ bo amaa yeaha edwɛkpa ne yeahile bɛ, yɛdayɛ noko yɛkola yɛyɛ zɔ.​—1 Kɔl. 9:19-23.

13. Kɛzi ɔwɔ kɛ yɛtendɛ yɛkile yɛ mbusuafoɔ mɔɔ bɛnle diedima la ɛ?

13 Tendɛ kɛnlɛma kile bɛ. Baebolo ne ka kɛ, “Bɛmaa bɛ ɛdendɛlɛ ɛyɛ fɛ dahuu.” (Kɔl. 4:6) Yɛbahola yɛazɛlɛ Gyihova kɛ ɔmaa yɛnyia ye sunsum nwuanzanwuanza ne amaa yɛala ye ma ne ali wɔ mekɛ mɔɔ yɛ nee yɛ mbusuafoɔ ɛlɛtendɛ la. Ɔnle kɛ yɛ nee bɛ su kpolera wɔ bɛ adalɛ ngilehilelɛ ne mɔ anwo. Saa bɛfa bɛ ɛdendɛlɛ anzɛɛ bɛ nyɛleɛ bɛgyegye yɛ a, ɔwɔ kɛ yɛsukoa ɛzoanvolɛ ne mɔ neazo ne. Pɔɔlo hɛlɛle kɛ: “Saa bɛbɔ yɛ aholoba a, yɛyila bɛ; bɛyɛ yɛ kpɔdekpɔde a, yɛsi abotane yɛgyinla nu; saa bɛsɛkye yɛ duma a, yɛtendɛ kpalɛ yɛkile bɛ.”​—1 Kɔl. 4:12, 13.

14. Saa yɛda subane kpalɛ ali a, duzu a bavi nu ara a?

14 Da subane kpalɛ ali dahuu. Ɛdendɛlɛ bɛtɛɛ kola maa yɛgyinla mbusuafoɔ mɔɔ bɛdwazo bɛtia yɛ la anloa, noko subane kpalɛ mɔɔ yɛbala ye ali la boa kpole kpalɛ. (Kenga 1 Pita 3:1, 2, 16.) Dua wɔ neazo zo maa wɔ mbusuafoɔ ɛnwu ye kɛ Gyihova Alasevolɛ anye die wɔ bɛ agyalɛ nu, bɛnea bɛ mra, bɛmaa bɛ nwo te, bɛfa Baebolo ngyinlazo bɛdi gyima yɛɛ bɛ ɛbɛlabɔlɛ gyi bodane zo. Saa yɛ mbusuafoɔ anlie nɔhalɛ ne ando nu bɔbɔ a, nɔhalɛlilɛ mɔɔ yɛbava yɛazonle Gyihova la bamaa yɛ nye alie.

15. Kɛzi yɛbahola yɛaziezie yɛ nwo yɛazie amaa akɛsakɛsa amba yɛ nee yɛ mbusuafoɔ avinli ɛ?

15 Dimoa siezie ɛ nwo. Dwenle tɛnlabelɛ mɔɔ bahola ava ngyegyelɛ ara la anwo na si kɛzi ɛbali nwolɛ gyima la anwo kpɔkɛ. (Mrɛ. 12:16, 23) Adiema raalɛ bie mɔɔ vi Australia la ka kɛ: “Me hu papa anye ɛnlie nɔhalɛ ne anwo fee. Saa yɛkakpɔla ye a, me nee me hu dimoa sɛlɛ Gyihova kɛ ɔboa yɛ amaa yɛanyɛ yɛ debie wɔ ɛya zo. Yɛkpondɛ edwɛkɛ mɔɔ bamaa adawubɔlɛ ne ayɛ anyelielɛ la. Amaa yɛ adawubɔlɛ ne anyɛ tendenle na yɛazu kpolera wɔ ɛzonlenlɛ nwo la, yɛdimoa yɛsi mekɛ dodo mɔɔ yɛbali la anwo kpɔkɛ.”

16. Saa wɔ adwenle bua wɔ fɔlɛ kɛ wɔkpo wɔ mbusuafoɔ a, duzu a ɔwɔ kɛ ɛyɛ a?

16 Nɔhalɛ nu, ɛnrɛhola ɛnrɛzi akɛsakɛsa mɔɔ bara ɛ nee wɔ mbusuafoɔ mɔɔ bɛnle diedima avinli la adenle. Akɛsakɛsa ɛhye mɔ kola maa wɔ adwenle bua wɔ fɔlɛ, titili saa ɛnee ɛkulo wɔ mbusuafoɔ kpalɛ na dahuu ɛbɔle mɔdenle kɛ ɛbayɛ mɔɔ sɔ bɛ nye la a. Saa ɛte nganeɛ zɛhae a bɔ mɔdenle kɛ ɛbanyia ɛhulolɛ kpole wɔamaa Gyihova wɔadɛla wɔ abusua ne. Ɛhye bamaa wɔ mbusuafoɔ anwu kɛ nɔhalɛ ne mɔɔ yɛbava yɛabɔ yɛ ɛbɛla la le ngoane nee ewule edwɛkɛ. Noko, kakye kɛ ɔnle kɛ ɛtinlitinli awie mɔ kɛ bɛlie nɔhalɛ ne bɛdo nu. Emomu, fa wɔ nyɛleɛ kile kɛ nvasoɛ wɔ zo kɛ ɛbali Gyihova adehilelɛ nzi. Yɛ ɛlɔlɛ Nyamenle ne ɛmaa bɛ nwolɛ adenle kɛ bɛkpa mɔɔ bɛkulo kɛmɔ ɔde wɔ yɛ afoa nu la.​—Aye. 48:17, 18.

SAA BUSUANLI BIE GYAKYI GYIHOVA ƐZONLENLƐ A

17, 18. Saa wɔ busuanli bie gyakyi Gyihova ɛzonlenlɛ a, duzu a ɛbayɛ a?

17 Saa bɛtu busuanli bie anzɛɛ ɔtwe ɔ nwo ɔfi asafo ne anwo a, ɔyɛ nyane kpalɛ. Kɛzi ɛbahola wɔagyinla nyane ɛhye anloa ɛ?

18 Fa wɔ adwenle sie Gyihova ɛzonlenlɛ zo. Kenga Baebolo ne dahuu, siezie ɛ nwo na kɔ debiezukoalɛ, yɛ daselɛlilɛ gyima ne dahuu na yɛ asɔne amaa wɔahola wɔagyinla kpundii. (Dwu. 20, 21) Na saa ɛte nganeɛ kɛ wɔ ahonle ɛnle gyima ne anu, emomu ɛlɛyɛ ala ɛ? Mmamaa ɛ sa nu to! Wɔ adwenle mɔɔ ɛbava wɔazie Gyihova ɛzonlenlɛ zo la bamaa wɔali wɔ nzuzulɛ nee wɔ nganeɛdelɛ zo. Fa Edwɛndolɛ 73 kɛlɛvo ne kɛ neazo. Ɔnyianle adwenle mɔɔ ɛndenrɛ, na ɛhye gyegyele ye kpalɛ noko ɔholale ɔdenrɛle ye adwenle wɔ mekɛ mɔɔ ɔhɔle Nyamenle ɛzonlenlɛ sua ne anu la. (Edw. 73:16, 17) Saa ɛfa nɔhalɛlilɛ ɛsonle Gyihova a, ɔbaboa ɛdawɔ noko.

19. Kɛzi yɛbahola yɛahile kɛ yɛdie Gyihova ndeanlɛ yɛto nu ɛ?

19 Die Gyihova ndeanlɛ to nu. Ye ngyehyɛleɛ ne kola boa yɛ muala kpalɛ bɔbɔ ɛtanevolɛ ne, ɔnva nwo kɛ mɔlebɛbo ne ɔyɛ nyane la. (Kenga Hibuluma 12:11.) Kɛ neazo la, Gyihova se yɛ nee ɛtanevolɛ mɔɔ ɛnlu ɔ nwo la “mmatu.” (1 Kɔl. 5:11-13) Ɔnva nwo kɛ ɔyɛ nyane la, ɔnle kɛ yɛ nee yɛ busuanli ne mɔɔ bɛdu ye la tu, bɔbɔ yɛfɛlɛ ye, yɛkɛlɛ ye kɛlata anzɛɛ yɛkɛlɛ edwɛkɛ yɛnwa ye wɔ fonu anzɛɛ Yintanɛte zo.

20. Anyelazo boni a yɛbahola yɛanyia a?

20 Nyia anyelazo. Ɛhulolɛ lɛ “debie biala anu anyelazo,” kɛ menli mɔɔ ɛgyakyi Gyihova ɛzonlenlɛ la bazia ara ye ɛkɛ ne bieko. (1 Kɔl. 13:7) Saa ɛnwu kɛ wɔ busuanli bie ɛlɛyɛ nzenzaleɛ a, yɛ asɔne kɛ ɔbanyia anwosesebɛ yeali Gyihova edwɛkɛ ɛhye azo: “Bɛzia bɛrɛla.”​—Aye. 44:22.

21. Saa Gyisɛse anzililɛ fa mgbakyemgbakyenu ba wɔ abusua nu a, duzu a ɔwɔ kɛ ɛyɛ a?

21 Gyisɛse hanle kɛ, saa yɛkulo dasanli bie yɛtɛla ye a, yɛnfɛta ye. Noko, ɔnyianle anwodozo kɛ ye ɛdoavolɛma banyia akɛnrasesebɛ ali nɔhalɛ amaa ye ɔnva nwo kɛ bɛ mbusuafoɔ badwazo atia bɛ la. Saa Gyisɛse anzililɛ ɛva “konle dadeɛ” ɛra wɔ abusua nu a, fa ɛ nwo to Gyihova anwo zo kɛ ɔbaboa wɔ yeamaa wɔali nwolɛ gyima. (Aye. 41:10, 13) Maa ɛ nye ɛlie kɛ Gyihova nee Gyisɛse anye die ɛ nwo la, na bɛbamaa wɔ ahatualɛ kpalɛ wɔ wɔ nɔhalɛlilɛ nwo.

^ ɛden. 10 Saa ɛkpondɛ ngakula ɛtetelɛ wɔ abusua mɔɔ bɛnle ɛzonlenlɛ ko anu la anwo edwɛkɛ dɔɔnwo a, nea “Questions From Readers” mɔɔ wɔ August 15, 2002 The Watchtower ne anu la.