Skip to content

Skip to table of contents

‘Oku ‘Omi ‘e he Mo‘oní, “‘o ‘Ikai ko ha Melino, ka ko ha Heletā”

‘Oku ‘Omi ‘e he Mo‘oní, “‘o ‘Ikai ko ha Melino, ka ko ha Heletā”

“‘Oua ‘e fakakaukau na‘á ku ha‘u ke ‘omi ha melino ki he māmaní; na‘á ku ha‘ú ke ‘omi, ‘o ‘ikai ko ha melino, ka ko ha heletā.”​—MĀT. 10:34.

HIVA: 43, 24

1, 2. (a) Ko e hā ‘a e melino ‘e lava ke tau ma‘u he taimi ní? (e) Ko e hā ‘oku te‘eki malava ai ke tau ma‘u ‘a e melino faka‘aufulí? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

‘OKU tau fiema‘u kotoa ‘a e melinó ‘i he‘etau mo‘uí, pea ‘oku tau loto ke kalofi ‘a e loto-mo‘uá. Ko ia ‘oku tau fakamālō lahi ‘i hono ‘omai ‘e Sihova kiate kitautolu ‘a e “nonga ‘a e ‘Otuá.” Ko e nonga pe melino ko iá ‘e lava ke ne malu‘i kitautolu mei he fakakaukau mo e ongo‘i loto-mamahí. (Fil. 4:6, 7) Koe‘uhí kuo tau fakatapui kia Sihova, ‘oku tau toe ma‘u foki ‘a e “melino mo e ‘Otuá.” ‘Oku ‘uhinga ení ‘oku tau ma‘u ha vaha‘angatae lelei mo ia.​—Loma 5:1.

2 Kae kehe, ‘oku te‘eki ai hoko ‘a e taimi ‘a e ‘Otuá ke ne ‘omi ai ‘a e melino faka‘aufuli ki he māmaní. ‘Oku tau mo‘ui ‘i he ngaahi ‘aho faka‘osí, ko ia ‘oku lahi ‘a e ngaahi palopalema ‘okú ne fakatupunga kitautolu ke tau loto-mo‘uá. ‘Oku takatakai ‘iate kitautolu ‘a e kakai anga-fakamālohi. (2 Tīm. 3:1-4) ‘Oku toe fiema‘u foki ke tau tau‘i ‘a Sētane mo e ngaahi akonaki loi ‘okú ne pouakí. (2 Kol. 10:4, 5) Ka ko e me‘a nai ‘okú ne fakatupunga ‘a e loto-mo‘ua lahi taha kiate kitautolú ko e fakafepaki mei hotau kāinga ‘oku ‘ikai te nau tauhi kia Sihová. ‘E fakakata‘aki nai ‘e he ni‘ihi ‘o kinautolu ‘a ‘etau tuí pe tukuaki‘i kitautolu ki hono ‘ai ke māvahevahe ‘a e fāmilí. ‘E a‘u nai ‘o nau pehē he‘ikai lava ke tau kei hoko ko e konga ‘o e fāmilí kae ‘oua kuo tuku ‘etau tauhi kia Sihová. Ko ia ‘oku totonu ke fēfē ‘etau vakai ki he fakafepaki mei hotau fāmilí? Pea ‘e lava fēfē ke tau tauhi ma‘u ‘etau melinó ‘i he hoko ení?

‘OKU TOTONU KE FĒFĒ ‘ETAU VAKAI KI HE FAKAFEPAKI MEI HOTAU FĀMILÍ?

3, 4. (a) Ko e hā ‘a e ola ‘e hoko ‘i he ngaahi akonaki ‘a Sīsuú? (e) Ko fē taimi ‘e tautefito ai ‘a e faingata‘a ke muimui ‘ia Sīsuú?

3 Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū he‘ikai ke tali ‘e he tokotaha kotoa ‘a ‘ene ngaahi akonakí. Na‘á ne toe ‘ilo‘i ‘e fiema‘u ‘e he‘ene kau ākongá ‘a e loto-to‘a koe‘uhí ‘e fakafepaki‘i kinautolu ‘e he ni‘ihi. Ko e fakafepakí ni ‘e lava ke ne uesia ‘a e melino ‘a honau ngaahi fāmilí. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “‘Oua ‘e fakakaukau na‘á ku ha‘u ke ‘omi ha melino ki he māmaní; na‘á ku ha‘ú ke ‘omi, ‘o ‘ikai ko ha melino, ka ko ha heletā. He na‘á ku ha‘u ke fakatupunga ha māvahevahe, ‘i ha tangata mo ‘ene tamaí, pea mo ha ta‘ahine mo ‘ene fa‘eé, pea mo ha ‘ofefine-‘i-he-fono mo ‘ene fa‘ē-‘i-he-fonó. Ko e mo‘oni, ‘e hoko ko e ngaahi fili ‘o ha tangata ‘a e fa‘ahinga ‘i hono falé tonu.”​—Māt. 10:34-36.

4 Na‘e ‘uhinga ‘a Sīsū ki he hā ‘i he‘ene pehē “‘Oua ‘e fakakaukau na‘á ku ha‘u ke ‘omi ha melino”? Na‘á ne loto ke ‘ilo‘i ‘e he kakaí kapau te nau hoko ko ‘ene kau ākonga ‘e ‘i ai hono ngaahi nunu‘a. Ko e mo‘oni, ko e taumu‘a ‘a Sīsuú ke ako‘i ki he kakaí ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá, kae ‘ikai ko hono fakamavahevahe‘i ‘a e ngaahi fāmilí. (Sione 18:37) Ka na‘e fiema‘u ke ‘ilo‘i ‘e he‘ene kau ākongá he‘ikai ma‘u pē faingofua ‘a e muimui ‘iate iá, tautefito kapau na‘e ‘ikai ke tali ‘a e mo‘oní ‘e honau ngaahi kaume‘a ofí pe ko e ngaahi mēmipa ‘o e fāmilí.

5. Ko e hā kuo hokosia ‘e he kau muimui ‘o Sīsuú?

5 Na‘e pehē ‘e Sīsū ko e fakafepaki mei he fāmilí ‘a e taha ‘o e ngaahi me‘a kuo pau ke loto-lelei hono kau muimuí ke kātaki‘i. (Māt. 10:38) Ke fakahōifua‘i iá, kuo kātaki ai ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú ‘i hono fakakata‘aki pe na‘a mo hono si‘aki kinautolu ‘e honau fāmilí. Ka kuo nau ma‘u ‘a e me‘a lahi mama‘o ange ‘i he me‘a na‘e mole meiate kinautolú.​—Lau ‘a e Ma‘ake 10:29, 30.

6. Ko e hā kuo pau ke tau manatu‘í kapau ‘e fakafepaki‘i kitautolu ‘e hotau kāingá?

6 Neongo kapau ‘e fakafepaki‘i kitautolu ‘e hotau kāingá koe‘uhi ko ‘etau lotu kia Sihová, ‘oku tau kei ‘ofa pē ‘iate kinautolu. Kae kehe, kuo pau ke tau manatu‘i, ko ‘etau ‘ofa ki he ‘Otuá mo Kalaisí ‘oku fiema‘u ke mālohi ange ia ‘i he‘etau ‘ofa ki ha toe taha pē. (Māt. 10:37) ‘Oku toe fiema‘u foki ke tau lāu‘ilo ‘e lava ke ngāue‘aki ‘e Sētane ‘etau ‘ofa ki hotau fāmilí ke ne fakatupunga ke tau ta‘emateaki ai kia Sihova. Tau lāulea angé ki ha ngaahi tu‘unga faingata‘a ‘e ni‘ihi pea sio angé ki he founga ‘e lava ke tau kātaki‘i aí.

HOA TA‘ETUI

7. ‘Oku totonu ke fēfē ho‘o vakai ki ho tu‘ungá kapau ‘oku ‘ikai ke tauhi kia Sihova ho hoá?

7 ‘Oku fakatokanga mai ‘a e Tohi Tapú “‘e ‘i ai ‘a e mamahi,” pe ngaahi palopalema ‘a ha taha pē ‘e mali. (1 Kol. 7:28) Kapau ‘okú ke mali mo ha taha ‘oku ‘ikai ke tauhi kia Sihova, ‘e toe fakalahi ai ‘a e loto-mafasia mo e loto-mo‘ua ki ho‘o nofo malí. Kae kehe, ‘oku mahu‘inga ke ke vakai ki ho tu‘ungá ‘i he anga ‘o e vakai ki ai ‘a Sihová. ‘Okú ne pehē he‘ikai lava ke tau māvae pe vete‘i hotau hoá koe‘uhí pē ‘oku ‘ikai te ne tauhi kia Sihova. (1 Kol. 7:12-16) Kapau ‘oku ‘ikai ke tauhi kia Sihova ho husepānití pea ‘ikai takimu‘a ‘i he lotu mo‘oní, ‘oku kei fiema‘u pē ke ke faka‘apa‘apa‘i ia ‘i hono tu‘unga ko e ‘ulu ‘o ho fāmilí. Pea kapau ‘oku ‘ikai ke tauhi kia Sihova ho uaifí, ‘oku kei fiema‘u pē ke ke ‘ofa ‘iate ia pea tokanga‘i manava‘ofa ia.​—‘Ef. 5:22, 23, 28, 29.

8. Ko e hā ‘a e ongo fehu‘i ‘e lava ke ke ‘eke hifo kapau ‘oku feinga ho hoá ke ta‘ota‘ofi ‘a ho‘o lotú?

8 Ko e hā ‘oku totonu ke ke faí kapau ‘oku feinga ho hoá ke ta‘ota‘ofi ho‘o lotú? Ko e husepāniti ‘o ha tuofefine ‘e taha na‘á ne tala ange kiate ia ko e ngaahi ‘aho pau pē ‘e ni‘ihi ‘i he uiké ‘e lava ke ne ‘alu ai ‘i he ngāue fakamalangá. Kapau ‘okú ke ‘i ha tu‘unga meimei tatau, ‘eke hifo: ‘‘Oku fiema‘u mai ‘e hoku hoá ke tuku ‘osi ‘a ‘eku lotu kia Sihová? Kapau ‘oku ‘ikai, ‘e lava ke u fai ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u mai ‘e hoku hoá?’ Kapau ‘okú ke fakakaukau lelei, ‘e si‘i ange ai ho‘o palopalema ‘i ho‘o nofo malí.​—Fil. 4:5.

9. ‘E lava fēfē ke ako‘i ‘e he kau Kalisitiané ‘enau fānaú ke nau faka‘apa‘apa ki ha mātu‘a ta‘etui?

9 ‘E lava ke faingata‘a hono ako‘i ho‘o fānaú kapau ‘oku ‘ikai ke tauhi ho hoá kia Sihova. Ko e fakatātaá, ‘oku fiema‘u ke ke ako‘i ho‘o fānaú ke nau talangofua ki he fekau ‘a e Tohi Tapú: “Faka‘apa‘apa ki ho‘o tamaí mo ho‘o fa‘eé.” (‘Ef. 6:1-3) Ka ko e hā ‘oku totonu ke ke faí kapau ‘oku ‘ikai ke muimui ho hoá ki he ngaahi tu‘unga Fakatohitapú? ‘E lava ke ke fokotu‘u ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ki ho‘o fānaú ‘aki ho‘o faka‘apa‘apa ki ho hoá. Fakakaukau ki hono ngaahi ‘ulungaanga leleí, pea tala ange ki ho hoá ‘okú ke hounga‘ia ‘i he me‘a lelei kotoa pē ‘okú ne faí. ‘Oua ‘e lea‘aki ha ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai lelei fekau‘aki mo ho hoá ‘i he ‘i ai ho‘o fānaú. ‘I hono kehé, fakamatala‘i kiate kinautolu ko e tokotaha taki taha kuo pau ke ne fai ha fili pe te ne tauhi kia Sihova. Kapau ‘okú ke ako‘i ho‘o fānaú ke nau faka‘apa‘apa ki he‘enau mātu‘a ta‘etuí, ko ‘enau fa‘ifa‘itaki‘anga leleí ‘e ‘ai nai ai ke loto ho hoá ke ne ako fekau‘aki mo Sihova.

Ako‘i ho‘o fānaú fekau‘aki mo e Tohi Tapú ‘i ha taimi pē ‘e ala lava (Sio ki he palakalafi 10)

10. ‘E lava fēfē ke ako‘i ‘e he mātu‘a Kalisitiané ‘enau fānaú ke nau ‘ofa kia Sihova?

10 Ko e ngaahi hoa ta‘etui ‘e ni‘ihi te nau loto nai ke kātoanga‘i ‘e he‘enau fānaú ‘a e ngaahi ‘aho mālōlō fakapanganí pe ako ha ngaahi akonaki fakalotu loi. ‘Oku ta‘ofi nai foki ‘e he ngaahi husepāniti ‘e ni‘ihi ‘a e uaifi Kalisitiané mei hono ako‘i ‘a e Tohi Tapú ki he fānaú. Ka na‘a mo e ‘i ha tu‘unga pehē, ‘e fai ‘e ha uaifi ‘a e me‘a te ne malavá ke ako‘i ki he‘ene fānaú ‘a e mo‘oní. (Ngā. 16:1; 2 Tīm. 3:14, 15) Ko e fakatātaá, ‘e ‘ikai nai loto ha husepāniti ta‘etui ke ako Tohi Tapu tu‘uma‘u ‘a hono uaifí mo e fānaú pe ke ‘ave kinautolu ki he ngaahi fakatahá. Lolotonga ‘oku faka‘apa‘apa‘i ‘e he uaifí ‘a ‘ene filí, ‘e kei lava pē ke ne talanoa ki he‘ene fānaú fekau‘aki mo ‘ene tuí ‘i ha taimi pē ‘e ala lava. ‘I he founga ko iá, ‘e lava ai ke ako ‘a e fānaú fekau‘aki mo Sihova mo ‘ene ngaahi tu‘unga ki he tonú mo e halá. (Ngā. 4:19, 20) ‘I he ‘osi angé, ko e fānaú kuo pau ke nau fai ha fili pe te nau tauhi kia Sihova. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.)​—Teu. 30:19, 20.

KĀINGA ‘OKU NAU FAKAFEPAKI‘I ‘A E LOTU MO‘ONÍ

11. Ko e hā nai ‘a e me‘a te ne fakatupunga ha palopalema mo hotau kāinga ‘oku ‘ikai te nau tauhi kia Sihová?

11 ‘I he‘etau ‘uluaki kamata ako mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, na‘e ‘ikai nai te tau fakahaa‘i ia ki hotau fāmilí. Ka ‘i he tupulaki ‘etau tuí, na‘a tau ‘ilo‘i ‘oku fiema‘u ke tala kiate kinautolu ‘oku tau loto ke tauhi kia Sihova. (Mk. 8:38) Ko ho‘o mateaki ki he ‘Otuá kuó ne fakatupunga nai ha palopalema ‘i ho vā mo ho fāmilí. Tau lāulea angé ki ha ngaahi me‘a ‘e lava ke ke fai ke tauhi ma‘u ai ‘a e melinó pea kei faitōnunga ai pē kia Sihova.

12. Ko e hā nai ‘e fakafepaki‘i ai kitautolu ‘e hotau kāingá, ka ‘e lava fēfē ke tau fakahaa‘i kiate kinautolu ‘oku tau tokanga ki he‘enau ngaahi ongo‘í?

12 Feinga ke mahino‘i ‘a e anga ‘o e ongo‘i ho kāinga ta‘etuí. ‘Oku tau mātu‘aki fiefia ‘i he‘etau ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni mei he Tohi Tapú. Kae kehe, ‘oku tui nai hotau kāingá kuo kākaa‘i kitautolu pe kuo tau hoko ko ha konga ‘o ha kulupu lotu faikehe. ‘Oku nau fakakaukau nai ‘oku ‘ikai ke tau toe ‘ofa ‘iate kinautolu ko e ‘ikai ke tau kātoanga‘i ‘a e ngaahi ‘aho mālōloó mo kinautolú. ‘E a‘u nai ‘o nau manavasi‘i na‘a hoko ha me‘a ‘oku kovi kiate kitautolu ‘i he hili ‘etau maté. ‘Oku fiema‘u ke tau feinga ke mahino‘i ‘a e anga ‘o ‘enau ongo‘í pea fanongo lelei ki he me‘a ‘oku nau lea‘akí koe‘uhi ke ‘ilo‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku nau hoha‘a ai fekau‘aki mo kitautolú. (Pal. 20:5) Na‘e feinga ‘a e ‘apositolo ko Paulá ke ne mahino‘i ‘a e “ngaahi fa‘ahinga kakai kotoa pē” koe‘uhí ke lava ‘o ne ako‘i kiate kinautolu ‘a e ongoongo leleí. Kapau te tau feinga ke mahino‘i ‘a e ngaahi mēmipa ‘o hotau fāmilí, ‘e tokoni mo‘oni nai eni ke tau ‘ilo‘i ai ‘a e founga ke ako‘i kiate kinautolu ‘a e mo‘oní.​—1 Kol. 9:19-23.

13. ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau lea ki hotau kāinga ta‘etuí?

13 Lea ‘i he anga-malū. “Tuku ke hoko ma‘u pē ho‘omou leá ‘o anga-‘ofa,” ko e lau ia ‘a e Tohi Tapú. (Kol. 4:6) ‘Oku ‘ikai nai ke faingofua. ‘E lava ke tau kole kia Sihova ke tokoni‘i kitautolu ‘e hono laumālie mā‘oni‘oní ke tau hoko ‘o anga-malū mo anga-lelei ki hotau kāingá. ‘Oku ‘ikai totonu ke tau feinga ke fakakikihi mo kinautolu fekau‘aki mo ‘enau ngaahi tui halá kotoa. Kapau ‘oku tau ongo‘i mamahi ‘i ha me‘a ‘oku nau lea‘aki pe fai, ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ki he kau ‘apositoló. Na‘e pehē ‘e Paula: “‘I hono leakoviá, ‘oku mau tali‘aki ha lea lelei; ‘i hono fakatanga‘í, ‘oku mau kātekina pē; ‘i hono lau‘ikovi loí, ‘oku mau tali anga-malū.”​—1 Kol. 4:12, 13.

14. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘aonga ‘o e ‘ulungaanga leleí?

14 Tauhi ma‘u ‘a e ‘ulungaanga leleí. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai iá? Neongo ko e lea anga-maluú ‘e lava ke tokoni‘i ai kitautolu ke tauhi ‘a e melino mo hotau kāingá, ko hotau ‘ulungaanga leleí ‘e lava ke toe mālohi ange ia. (Lau ‘a e 1 Pita 3:1, 2, 16.) Tuku ke sio ho kāingá ki ho‘o fa‘ifa‘itaki‘angá ‘o ‘ilo ko e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘oku nau ma‘u ha nofo mali fiefia, tokanga‘i lelei ‘enau fānaú, mo‘ui‘aki ‘a e ngaahi tu‘unga Fakatohitapú, pea ma‘u ha mo‘ui mohu ‘uhinga. Neongo kapau na‘e ‘ikai ‘aupito ke tali ‘e hotau kāingá ‘a e mo‘oní, ‘oku lava ke tau fiefia ‘i hono ‘ilo‘i ko hotau ‘ulungaanga leleí ‘oku fakafiefia‘i ai ‘a Sihova.

15. ‘E lava fēfē ke tau palani ki mu‘a koe‘uhi ke lava ai ‘o tau faka‘ehi‘ehi mei he fakakikihi mo hotau kāingá?

15 Palani ki mu‘a. Fakakaukau fekau‘aki mo e ngaahi tu‘unga ‘e fakatupunga nai ai ha fakakikihi mo ho kāingá. Pea toki fili ‘a e me‘a te ke faí. (Pal. 12:16, 23) Ko e me‘a ia na‘e fai ‘e ha tuofefine ‘i ‘Aositelēlia. Na‘e fakafepaki‘i mālohi ‘e he‘ene tamai-‘i-he-fonó ‘a e mo‘oní pea a‘u ‘o ne ‘ita ‘i he taimi ‘e ni‘ihi. Ko ia ki mu‘a ke ‘a‘ahi kiate iá, ko ia mo hono husepānití na‘á na kole kia Sihova ke ne tokoni‘i kinaua ke na faka‘ehi‘ehi mei hono fai ha tali faka‘ita kiate ia. Na‘á na fakakaukau ki ha ngaahi kaveinga lelei ‘e lava ke nau talanoa ki ai. Pea ke faka‘ehi‘ehi mei he talanoa lōloa ‘oku fa‘a iku ki he fakakikihi fekau‘aki mo e lotú, na‘á na fokotu‘u ha taimi fakangatangata ki he‘ena ‘a‘ahí.

16. ‘E lava fēfē ke ke iku‘i ‘a e ongo‘i halaia ‘i he ‘ikai ‘ai ke fiefia ho kāingá?

16 Ko e mo‘oni, he‘ikai lava ke ke faka‘ehi‘ehi mei he ta‘efelotoi kotoa mo ho kāinga ta‘etuí. Ko ia ‘i he ‘i ai ha ta‘efelotoí, te ke ongo‘i halaia nai koe‘uhi ko ho‘o ‘ofa ‘i ho kāingá mo loto ke ‘ai ke nau fiefiá. Kae manatu‘i ko ho‘o mateaki kia Sihová kuo pau ke mālohi ange ia ‘i ho‘o ‘ofa ki ho fāmilí. ‘I hono ‘ilo‘i eni ‘e ho fāmilí, te nau mahino‘i nai ai ‘a e mahu‘inga ‘o e tauhi kia Sihová. He‘ikai lava ke ke fakamālohi‘i ha taha ke ne tali ‘a e mo‘oní. Kae kehe, ‘e lava ke ke tuku ke sio ‘a e ni‘ihi kehé ki he anga hono tokoni‘i koe ‘i he muimui ki he ngaahi founga ‘a Sihová. Pea ko e mo‘oni, ‘oku ‘oange ‘e Sihova kiate kinautolu ‘a e faingamālie tatau ‘okú ne ‘omai kiate kitautolú, ke fili ke tauhi kiate ia.​—‘Ai. 48:17, 18.

KAPAU ‘OKU LI‘AKI ‘E HA MĒMIPA ‘O E FĀMILÍ ‘A SIHOVA

17, 18. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i koe kapau ‘oku li‘aki ‘e ha mēmipa ho fāmilí ‘a Sihova?

17 ‘I he taimi ‘oku tu‘usi ai pe ‘oku fakamavahe‘i ai ‘e ha mēmipa ‘o e fāmilí ‘a ia tonu mei he fakataha‘angá, ‘e lava ke hoko ia ‘o mātu‘aki faingata‘a. ‘E lava ke hoko ‘o mātu‘aki fakamamahi ‘o ke ongo‘i nai ‘o hangē ‘oku hoka‘i koe ‘e ha taha ‘aki ha heletaá. ‘E lava fēfē ke ke kātaki‘i ‘a e mamahi ko ení?

18 Hanganaki tokangataha ki ho‘o ngāue kia Sihová. ‘I ho‘o ma‘u ‘a e fa‘ahinga mamahi ko ení, ‘oku fiema‘u ke ke ‘ai ke mālohi ho‘o tuí. Lau ma‘u pē ‘a e Tohi Tapú, teuteu ki he ngaahi fakatahá pea ‘alu ki ai, hokohoko atu ‘a e malangá, pea lotu kia Sihova ke ne ‘oatu kiate koe ‘a e mālohi ke ke kātaki ai. (Sute 20, 21) Fēfē kapau ‘okú ke fai kotoa ‘a e me‘á ni ka ‘oku ‘ikai ‘osi ‘a e mamahí? ‘Oua ‘e fo‘i! Hanganaki tokangataha ki ho‘o ngāue kia Sihová. ‘E tokoni‘i koe ‘i ha taimi ‘e he me‘á ni ke ke mapule‘i ho‘o fakakaukaú mo ho‘o ongo‘í. Ko e me‘a ia na‘e hoko ki he tokotaha-tohi ‘o e Saame 73. Na‘á ne foua ha taimi ‘i he‘ene mo‘uí ‘a ia na‘e faingata‘a ai kiate ia ke ne mapule‘i ‘ene fakakaukaú mo e ongo‘í. Ka ko e lotu kia Sihová na‘e tokoni‘i ai ia ke ne toe vakai totonu ai ki he ngaahi me‘á. (Saame 73:16, 17) ‘E lava ke hoko ‘a e me‘a tatau kiate koe.

19. ‘E lava fēfē ke ke fakahāhā ‘a e faka‘apa‘apa ki he founga ‘oku akonaki‘i ai ‘e Sihova ‘a hono kakaí?

19 Faka‘apa‘apa‘i ‘a e akonaki ‘a Sihová. ‘Oku ‘afio‘i ‘e he ‘Otuá ko ‘ene akonakí ‘e ‘aonga ki he tokotaha kotoa pē ‘oku fai ki aí, ‘o kau ai ‘a e toko taha ‘oku tu‘usí. Neongo ‘oku fakamamahi ‘aupito ‘a e taimi ‘oku akonaki‘i ai ha taha ‘oku tau ‘ofa ai, ‘e lava ke tokoni‘i ai ia ke ne foki kia Sihova ‘i he kaha‘ú. (Lau ‘a e Hepelū 12:11.) Ka ‘i he te‘eki a‘u ki he taimi ko iá, kuo pau ke tau faka‘apa‘apa‘i ‘a e fakahinohino ‘a Sihova ke “tuku ho‘omou kei feohi” mo e fa‘ahinga ‘oku tu‘usí. (1 Kol. 5:11-13) ‘Oku ‘ikai ke faingofua eni. Ka kuo pau ke tau faka‘ehi‘ehi mei he fetu‘utaki mo kinautolu ‘i he telefoní, ‘ave pōpoakí, faitohí, ‘īmeilí, pe ko e mītia fakasōsialé.

20. Ko e hā ‘oku totonu ke tau hanganaki ‘amanaki ki aí?

20 ‘Oua ‘aupito ‘e siva ‘a e ‘amanakí! Ko e ‘ofá ‘oku “‘amanaki ‘i he me‘a kotoa pē,” ko ia ‘oku tau hanganaki ‘amanaki ‘e foki mai kia Sihova ‘a e fa‘ahinga ‘oku tau ‘ofa aí. (1 Kol. 13:7) Kapau ‘okú ke sio ki ha fakamo‘oni ‘oku fakalelei‘i ‘e ha mēmipa ofi ‘o e fāmilí ‘a ‘ene fakakaukaú, ‘e lava ke ke lotu ma‘ana ke ne toe ma‘u ‘a e mālohi mei he Tohi Tapú pea tali ‘a e fakaafe ‘a Sihova: “Foki mai kiate au.”​—‘Ai. 44:22.

21. Ko e hā ‘oku totonu ke ke faí kapau ‘oku fakafepaki‘i koe ‘e ho fāmilí koe‘uhi ko ho‘o muimui ‘ia Sīsuú?

21 Na‘e pehē ‘e Sīsū kuo pau ke tau ‘ofa kiate ia ‘o laka ange ia ‘i he‘etau ‘ofa ki ha toe taha pē ‘i he fa‘ahinga ‘o e tangatá. Pea na‘e fakapapau‘i ‘e Sīsū ‘e ma‘u ‘e he‘ene kau ākongá ‘a e loto-to‘a ke mateaki ai pē kiate ia neongo kapau ‘oku fakafepaki‘i kinautolu ‘e honau fāmilí. Ko ia kapau ‘oku fakafepaki‘i koe ‘e ho fāmilí koe‘uhi ko ho‘o muimui ‘ia Sīsuú, falala kia Sihova. Kole kiate ia ke ne tokoni‘i koe ke ke lavame‘a hono kātaki‘i iá. (‘Ai. 41:10, 13) Ma‘u ‘a e fiefia ‘i hono ‘ilo‘i ‘oku fiefia ‘a Sihova mo Sīsū ‘iate koe pea te na fakapale‘i ‘a ho‘o faitōnungá.

^ pal. 10 Ki ha fakamatala lahi ange ki hono ako‘i ‘a e fānaú ‘i he taimi ko e taha pē ‘i he ongo mātu‘á ‘oku tauhi kia Sihová, sio ki he “Fehu‘i mei he Kau Lautohí” ‘i he Taua Le‘o, ‘o ‘Aokosi 15, 2002.