Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Amananu Tigaleta “Obusinge, Baitu Empirima”

Amananu Tigaleta “Obusinge, Baitu Empirima”

“Mutatekereza ngu, nkaija kuleeta obusinge omu nsi. Ntaije kuleeta obusinge, baitu empirima.”​—MATAYO 10:34, NW.

EKIZINA: 123, 128

1, 2. (a) Businge bwa mulingo ki obu tusobora kuba nabwo hati? (b) Habwaki kitarukusoboka omu kasumi kanu kuba n’obusinge obwijwire? (Rora ekisisani ekiri ha kutandika kw’isomo linu.)

ITWENA tugonza kuba n’obusinge kandi twetantara kweralikirra. Nahabwekyo nitusima muno Yahwe anyakutuha obusinge bwe. Obusinge bunu nukwo okuhumura okutulinda hali ebitekerezo ebirukweralikiriza n’enyehurra embi. (Abafiripi 4:6, 7) Tuba “nobusinge hali Ruhanga,” habwokuba tukehayo hali Yahwe. Kinu nikimanyisa ngu twine enkoragana enungi hamu nauwe.​—Abarumi 5:1.

2 Baitu, obwire bwa Ruhanga kuleeta obusinge omu nsi yoona tibukahikire. Habwokuba tuli omu biro bya ha mpero, haroho ebizibu bingi ebituletera kweralikirra. Twetoroirwe abantu abarukugonza muno kurwana. (2 Timoseo 3:1-4) Twine n’okurwanisa Setani n’enyegesa ez’ebisuba ez’akurakuraniza omu bantu. (2 Abakolinso 10:4, 5) Baitu ekintu ekisobora kukirayo kutweraliliriza nukwo okuhakanizibwa kuruga omu banyabuzaale baitu abatarukuheereza Yahwe. Abamu nibasobora kutusekereza habw’enyikiriza zaitu rundi nibatujunana ngu nituleta okwebaganizamu omu ka. Nibasobora n’okutuseenda omu kika nibagonza tuleke kuheereza Yahwe. Okuhakanizibwa ab’omu ka tusemeriire kukutwara tuta? Kandi nitusobora kulinda tuta obusinge bwaitu kakuba eki kibaho?

TUSEMERIIRE KUTWARA TUTA OKUHAKANIZIBWA OKURUGA OMU BANYABUZAALE?

3, 4. (a) Okwegesa kwa Yesu nikukwataho kuta abantu? (b) Ni di obu kyakugumire kuhondera Yesu?

3 Yesu akaba akimanyire ngu abantu abamu tibarukwija kwikiriza ebyarukwegesa. Kandi akaba amanyire ngu abegeswa be nibetagisa obumanzi habwokuba abantu abamu bakaba nibagenda kubahiganiza. Okuhakanizibwa kunu nikusobora kumaraho obusinge omu maka. Yesu akagamba: “Mutatekereza ngu, nkaija kuleeta obusinge omu nsi. Ntaije kuleeta obusinge, baitu empirima. Nkaija kwahukaniza omwana na ise, omwisiki na nyina, mukamwana na nyinazaara; habwokuba abanyanzigwa b’omuntu nubo ab’omu ka ye.”​—Matayo 10:34-36, NW.

4 Yesu akaba n’amanyisa ki obu yagambire “Mutatekereza ngu, nkaija kuleeta obusinge omu nsi”? Akaba n’agonza abantu bamanye ngu haroho ebirabahikaho obu barafooka bahondezi be. Ekigendererwa kya Yesu kikaba kwegesa abantu amananu agarukukwata hali Ruhanga, hatali kubaganizamu amaka. (Yohana 18:37) Baitu akagonza kwoleka abageswa be ngu tikyakwanguhire kumuhondera, kukira muno kakuba abanywani rundi abanyabuzale banga amananu.

5. Biki ebi abahondezi ba Yesu barabiremu?

5 Yesu akagamba ngu okuhakanizibwa kuruga omu banyabuzaale kyali kimu ha bintu eby’abegeswa be bakaba baine kunihira. (Matayo 10:38) Habw’okugonza kumusemeza, abegeswa ba Yesu bagumisiriize n’obu abanyabuzaale babo babasekeriize rundi babehakaine. Baitu batungire ebintu bingi kukira ebi baferiirwe.​—Soma Marako 10:29, 30.

6. Kiki eki tusemeriire kwijuka kakuba abanyabuzaale batuhakaniza?

6 Tusigara nitugonza abanyabuzaale baitu n’obu batuhakaniza habw’okuramya Yahwe. Baitu tusemeriire kwijuka ngu okugonza kwaitu hali Ruhanga na Kristo kusemeriire kuba kw’amaani kukira okutwiniire omuntu ondi wena. (Matayo 10:37) Tusemeriire kukimanya ngu Setani nasobora kukozesa okugonza oku twiniire abanyabuzaale kutulemesa kuba abesigwa hali Yahwe. Leka turole ezimu ha nyikara ezigumire n’omulingo tusobora kuzigumisiriza.

OBW’ORUKUBA OSWIRE RUNDI OSWIRWE OMUNTU ATALI OMU MANANU

7. Osemeriire kurora ota enyikara yawe kakuba mukazi wawe rundi musaija wawe aba atarukuhereza Yahwe?

7 Baibuli n’etugambira ngu boona abaswera rundi abaswerwa “baliba nobujune omu mubiri,” rundi balitunga ebizibu. (1 Abakolinso 7:28) Okweralikirra rundi kwetuntura nikusobora kweyongera omu buswere bwawe kakuba oba oswire rundi oswirwe omuntu atarukuheereza Yahwe. Baitu kikuru enyikara yawe kugirora nkoku Yahwe arukugirora. Natugambira ngu titurukusobora kwahukana rundi kugaitururwa n’omuntu ou tuli nauwe omu buswere ngu habwokuba tali muheereza wa Yahwe. (1 Abakolinso 7:12-16) Omusaija wawe n’obw’araaba atarukuheereza Yahwe kandi atarukufaayo ha kuramya okw’amananu, osemeririire kumuha ekitinisa habw’okuba nuwe mutwe gw’eka. Kandi mukazi wawe n’obwaraaba atarukuheereza Yahwe, nosemerra kumugonza kandi omufeeho.​—Abefeso 5:22, 23, 28, 29.

8. Bikaguzo ki eby’osobora kwekaguza kakuba omusaija wawe rundi omukazi wawe alengaho kukulemesa kuramya Yahwe?

8 Osemeriire kukora ki kakuba musaija wawe rundi mukazi wawe alengaho kukulemesa kuramya Yahwe? Munyaanya itwe omu, iba akamugambira ngu nasobora kukozesa ebiro ebimu omu wiki kugenda omu buheereza. Kakuba oba oli omu nyikara nk’egi, osemeriire kwekaguza: ‘Musaija wange nagonza ndeke kuheereza Yahwe? Obu kiraba kitali nukwo kiri, ninsobora kukora eki omusaija wange arukungambira kukora?’ Kakuba okozesa amagezi, torukwija kuba n’ebizibu bingi omu buswere.​—Abafiripi 4:5.

9. Omukristaayo nasobora ata kwegesa abaana be kutamu ekitinisa omuzaire owatali omu mananu?

9 Nikisobora kukugumira kwegesa abaana bawe kakuba musaija wawe rundi mukazi wawe aba atarukuheereza Yahwe. Ekyokurorraho, osemeriire kwegesa abaana bawe kworobera ekiragiro ekirukugamba ngu: “Otinege ‘so na nyoko.” (Abefeso 6:1-3) Baitu kiki eky’orakora musaija wawe rundi mukazi wawe obw’araba atarukuhondera emisingi ya Baibuli? Nosobora kuteraho abaana bawe ekyokurorraho ekirungi obw’oratamu musaija wawe rundi mukazi wawe ekitinisa. Tekerezaaho emiringo ye enungi, kandi mugambire ngu nosiima ebirungi byona eby’arukukora. Otamubazaaho ebintu ebibi omu maiso g’abaana. Baitu soborra abaana bawe ngu buli omu aine obugabe bw’okwecweramu kuheereza Yahwe rundi kutamuheereza. Kakuba oyegesa abaana bawe kutekamu omuzaire ekitinisa, ekyokurorraho kyabo nikisobora kumuletera kugonza kwega hali Yahwe.

10. Abazaire Abakristaayo nibasobora bata kwegesa abaana babo kugonza Yahwe?

10 Abazaire abamu abatali omu mananu nibasobora kugonza abaana babo kujaguza ebiro ebikuru eby’ekikafiiri rundi kubegesa enyikiriza ez’amadiini ag’ebisuba. Abasaija abamu nibasobora kutanga abakazi babo Abakristaayo kwegesa abaana Baibuli. Baitu n’omu nyikara nk’egi, omukazi nasobora kukora kyona ekirukusoboka kwegesa abaana be amananu. (Engeso Ezabakwenda 16:1; 2 Timoseo 3:14, 15) Ekyokurorraho, omusaija owatali omu mananu nasobora kutanga mukazi we kwegesa abaana Baibuli rundi kubatwara omu nso’rokano. N’obwaraba nahereza encwamu ya musaija we ekitinisa, nasobora kwikara nagambiraho abaana be enyikiriza ze buli kasumi obu kirukuba kisobokere. Omu mulingo ogu, abaana nibasobora kwega emisingi ya Yahwe ha bintu ebihikire n’ebitahikire. (Engeso Ezabakwenda 4:19, 20) Abaana nabo nibaija kumalirra bacwiremu habwabo obu baraaba nibagonza kuheereza Yahwe. * (Rora obugambo obuli hansi.)​—Ekyebiragiro 30:19, 20.

ABANYABUZAALE ABARUKUHAKANIZA OKURAMYA OKW’AMANANU

11. Kiki ekisobora kuletaho obutaikiraniza hagati yaawe n’abanyabuzaale abatali omu mananu?

11 Nitusobora kuba tutaragambire abanyabuzaale baitu obu twatantandikire kwega Baibuli n’Abakaiso ba Yahwe. Baitu okwikiriza kwaitu obu kwayeyongiire kukura, tukarora ngu tusemeriire kubagambira nk’oku turukugonza kuheereza Yahwe. (Marako 8:38) Obwesigwa bwawe hali Yahwe nibusobora kuba bwalesereho obutaikiraniza hagati yawe n’abanyabuzaale. Leka tubazeho ebintu eby’osobora kukora kwikazaaho obusinge kandi okasigara oli mwesigwa hali Yahwe.

Kakuba twetegereza entekereza ya banyabuzaale baitu, nitwija kumanya omulingo turabegesamu amananu

12. Habwaki abanyabuzaale nibasobora kutuhakaniza, kandi turaboleka tuta ngu nitufaaho omulingo barukwehurra?

12 Lengaho kwetegereza entekereza yabo. Tusemeriirwe muno habw’okumanya amananu kuruga omu Baibuli. Baitu abanyabuzaale nibasobora kutekereza ngu batubihabihire rundi ngu tutahire ediini etamanyirwe. Nibasobora kurora tutakyajaguza nabo ebiro ebikuru nibatekereza ngu titukyabagonza. Nibasobora n’okutekereza ngu ebintu ebibi nibiija kutubaho obu turaafa. Nikitwetagisa kulengaho kubahuliiriza n’okwetegereza omulingo barukwehurramu nukwo tumanye habwaki bakwasirweho muno. (Enfumo 20:5) Omukwenda Paulo akalengaho kwetegereza abantu “bona” nukwo abegese amakuru amarungi. Kakuba tulengaho kwetegereza abanyabuzaale baitu nikisobora kutukonyera kumanya omulingo turabegesa amananu.​—1 Abakolinso 9:19-23.

13. Tusemeriire kubaza tuta n’abanyabuzaale abatali omu mananu?

13 Baza n’obuculeezi. Baibuli egamba ngu “ebigambo byanyu biikalege byembabazi.” (Abakolosai 4:6) Eki nikisobora kutanguha. Nitusobora kusaba Yahwe kutuha omwoyo gwe ogurukwera kutukonyera kuba abaculeezi kandi b’ebambazi hali abanyabuzaale baitu. Titusemeriire kuteera nabo empaka ha nyikiriza zabo zoona ezitahikire. Kakuba babaza ebigambo rundi bakora ebintu ebirukutubihiza, tusemeriire kwegera ha kyokurorraho ky’abakwenda. Paulo akagamba: “obutute’rwa enaku tusabira omugisa: obutuhigwa tugumisiriza: obutuhangi’rwa twesengereza.”​—1 Abakolinso 4:12, 13.

14. Birungi ki ebiruga omu kuba n’engeso enungi?

14 Ba n’engeso enungi. Habwaki kiri kikuru? Nobukiraaba ngu kubaza n’abanyabuzaale baitu omu mulingo gw’obuculeezi nikisobora kuletaho obusinge hagati yaitu n’abo, kuba n’engeso enungi nikisobora kuletaho ebirungi ebirukukiraho. (Soma 1 Petero 3:1, 2, 16.) Leka ekyokurorraho kyawe kyoleke abanyabuzaale baawe ngu amaka g’Abakaiso ba Yahwe gabamu okusemererwa, bahondera emisingi ya Baibuli, kandi ngu obwomeezi bwabo bwine ekigendererwa. Nobu abanyabuzaale baitu baraba bataizire omu mananu, nikitusemeza kumanya ngu engeso zaitu enungi nizisemeza Yahwe.

15. Nitusobora kwetekaniza tuta kurora twayetantara kutera empaka n’abanyabuzaale?

15 Wetekanize kara. Tekerezaho ebintu ebisobora kuletera abanyabuzaale baawe kuteera empaka nukwo ocwemu eky’orakora. (Enfumo 12:16, 23) Eki nikyo munyaanya itwe ow’omu ihanga lya Australia yakozere. Isezaara akangira kimu amananu kandi obwire obumu yabihirwaga muno. Nahabweki obu babaga batakamuteriire esimu, uwe na musaija we babanza kusaba Yahwe kubakonyera batamugarukamu kubi. Batekerezaho muno amasomo agaramusikiriza batakabalize nauwe. Kandi kurora tibatandika kutera empaka ha bintu eby’ediini beyetantaraga kubaza nauwe obwire bwingi.

Obwesigwa bwawe hali Yahwe busemeriire kukira okugonza okwoiniire ab’omu ka yawe

16. Nosobora ota kurwanisa enyehurra embi kakuba obihiza abanyabuzaale bawe?

16 Amananu gali, torukusobora kwetantara obutaikiraniza bwona hagati yawe n’abanyabuzaale abatali omu mananu. Kakuba habaho obutaikiraniza, nosobora kwehurra kubi habwokuba n’obagonza kandi n’ogonza kubasemeza. Baitu oijuke ngu obwesigwa bwawe hali Yahwe kikuru muno kukira okugonza okwoiniire abanyabuzaale bawe. Kakuba bakirora, nibaija kwetegereza ngu kuheereza Yahwe kikuru hali iwe. Torukusobora kuhambiriza omuntu amananu. Baitu nosobora kwoleka abandi omulingo kuhondera emisingi ya Yahwe kukukonyiire. Nabo Yahwe abahaire omugisa gw’okwecweramu nk’oku naiwe yakuhaire omugisa ogu.​—Isaya 48:17, 18.

KAKUBA OMU HA B’EKA YAWE ARUGA OMU MANANU

17, 18. Kiki ekisobora kukukonyera kakuba omu ha b’eka yawe aruga omu mananu?

17 Nikisobora kutugumira muno kakuba omu ha b’omu ka abingwa rundi ayecwaho ekitebe. Nikisaasa muno kandi nikisobora kusisana ngu omuntu n’akucumita n’empirima. Nosobora ota kugumira obusaasi bunu?

18 Teka omutima ha buheereza bwawe hali Yahwe. Obwaraba oine obusaasi bwa mulingo gunu, nikyetagisa oyeyongere kugumya okwikiriza kwawe. Soma Baibuli buli kiro, tekaniza kandi ogende omu nso’rokano, genda omu maiso n’okutebeza, kandi osabe Yahwe akukonyere kugumisiriza. (Yuda 20, 21) Kakuba okora ebi byona baitu obusaasi bukalema kugenda? Otahwamu amaani! Teka omutima ha kuheereza Yahwe. Kinu nikiija kukukonyera kulema entenkereza n’enyehurra yawe. Eki nikyo kyahikireho omuhandiki wa Zabuli 73. Haroho akasumi obu yayehuliire ngu takyasobora kulema ebitekerezo n’enyehurra ye. Baitu ekyamukonyiire kwongera kurora ebintu omu mulingo oguhikire nukwo kuramya Yahwe. (Zabuli 73:16, 17) Naiwe nukwo kisobora kuba.

19. Nosobora ota kutamu ekitinisa omulingo Yahwe ahana abantu be?

19 Tekamu ekitinisa okuhana kwa Yahwe. Ruhanga akimanyire ngu okuhana kwe nikwija kugasira buli omu arukukwatwaho, otwaliremu n’anyakubingirwe omu kitebe. Nobu kiraba ngu nikisaasa muno kurora omuntu ou turukugonza abingirwe omu kitebe, obwire nibusobora kuhika nagaruka hali Yahwe. (Soma Abaheburaniya 12:11.) Kuhikya obwaligaruka, tusemeriire kuhondera oburagirizi bwa Yahwe “okutaterana hamu” nabo ababingirwe omu kitebe. (1 Abakolinso 5:11-13) Kinu tikyanguhire. Baitu titusemeriire kubahikirra omu mulingo gwona otwaliremu kubaterra rundi kubahandikira abutumwa ha simu, kubahandikira ebbaruha, kukozesa e-mails, rundi kukozesa emikura ey’okubalizaaho.

Twikara nitunihira ngu abagonzebwa baitu nibaija kugaruka hali Yahwe

20. Kiki ekitusemeriire kwikara nitunihira?

20 Ikara n’okunihira! Okugonza “nukunihira byona,” nahabweki leka twikale nitunihira ngu abagonzebwa baitu abarugire hali Yahwe balimugarukira. (1 Abakolinso 13:7) Kakuba orora ngu omunyabuzaale wawe aliyo nakora empindukahinduka, nosobora kumusabira nukwo ayorobere oburagirizi obw’omu Baibuli oburukugamba: “Garuka namberendi.”​—Isaya 44:22.

21. Orakora ki kakuba ab’omu ka yawe bakuhakaniza habw’okuhondera Yesu?

21 Yesu akagamba ngu tusemeriire kumugonza kukira abantu abandi boona. Akaba nakigumya ngu abegeswa be bakaba nibagenda kwikara besigwa hali uwe n’obu bakutungire okuhakanizibwa kuruga omu maka gabo. Kakuba ab’omu ka yawe bakuhakaniza habw’okuba ngu oli muhondezi wa Yesu, wesige Yahwe. Musabe akukonyere kugumisiriza. (Isaya 41:10, 13) Tunga okusemererwa habw’okumanya ngu n’osemeza Yahwe na Yesu kandi ha habw’okumanya ngu nibaija kukuha empera habw’obwesigwa bwawe.

^ kac. 10 Kumanya ebirukukiraho ha mulingo gw’okwegesa abaana obu barukuba baine omuzaire omu ow’atali omu mananu, rora “Ebikaguzo Kuruga omu Basomi Baitu” omu Watchtower ya Agusto 15, 2002.