Twende kovidio oini

Twende komurya

Ovirimunikise vya Sakarja, vi ṱuna vi kove?

Ovirimunikise vya Sakarja, vi ṱuna vi kove?

“Kotokeye ku Ami, nAmi me kotoka ku eṋe!”—SAK. 1:3.

OMAIMBURIRO: 6, 20

1-3. (a) Ovakarere va Jehova va ri mongaro iṋe indu Sakarja tja uta okuprofeta? (b) Ongwaye Jehova tja ningira ovakarere ve kutja ve ‘kotoke ku ye’?

MEMBO ra Sakarja matu vaza mo ovirimunikise ovihimise. Embo emangwa ndaa ri tuka meyuru, notjimbamba mumwa haamene omukazendu, novakazendu vevari mbaave tuka, nu mbaa ri novivava ovinamasa tjimuna vyendongo. (Sak. 5:1, 7-9) Ongwaye Jehova tja yandja ovirimunikise ovihimise mbi komuprofete we? Ovaisrael va ri mongaro iṋe oruveze ndo? Ovirimunikise Sakarja mbya tjanga mbi, vi ṱuna vi kweṱe ndino?

2 Ombura ndji 537 K.O.Z., ya ri ombura yondjoroka kotjiwaṋa tja Jehova otjiṱakame. Kombunda yozombura 70 nḓu va huurirwe i Ovababilon, owo va kuturwa. Owo va ri nondjoroka onene okukotoka koJerusalem, nu va uta okutungurura ondjuwo ondjapuke ya Jehova nokurikotamena ku ye. Mombura ndji 536 K.O.Z., omazikameno wondjuwo ondjapuke ya Mukuru otji ya tungwa. Oruveze ndo ovandu aave rokoha tjinene nondokohero “onene nga tjiyai zuvakere kokure akuhe.” (Esra 3:10-13) Posi yokutja, oviungura vyawo vyokutunga vya uta okupirukirwa tjinene. Omapirukiro nga nomauzeu omengi ngu va muna, ya tjita kutja ve ise oviungura vyokutunga ondjuwo ya Jehova, nu va uta okukatjevera ozondjuwo zawo nomahi wawo womakunino. Ozombura 16 kombunda yanao, tjandje ondjuwo ya Jehova ngunda kai ya manuka okutungwa. Ovakarere va Jehova mba, aave hepa okuzemburukisiwa kutja mave sokukotoka ku Jehova, nu mave sokuisa okutwa ovihepwa vyawo komurungu wotjiungura tje. Jehova aa vanga kutja ve kotoke ku ye, nu ve ute okurikotamena ku ye nokuhinemuma.

3 Mukuru wa hinda omuprofete we Sakarja mombura ndji 520 K.O.Z., kutja ma kazemburukise otjiwaṋa tje epu ndi va kuturirwa okuza koBabilon. Ena ra Sakarja, ndi heya “Jehova wa zemburuka,” mape ya re ve zemburukisa ouatjiri ounanḓengu. Nangarire kutja owo va zemba omuano Jehova me ve yama, Eye ngunda kena pa zemba ovakarere ve. (Lesa Sakarja 1:3, 4.) Eye we ve kwizikira kutja me ve vatere okuzikamisa omerikotameneno wouatjiri rukwao, posi yokutja we ve rakiza oukukutu kutja kenee ve yakura ko, tji ve hina okurikotamena ku ye nomutima auhe. Ngatu tare kutja Jehova we ve tunduuza vi okutoora omikambo, okupitira movirimunikise vya Sakarja, otjitja-6 notjitja-7. Nu eṱe matu rihongere ko tjike ku vyo?

MUKURU MA VERE OMARUNGA

4. Sakarja wa muna ye motjirimunikise tje otjitja-6, nu otjikeṋa tji matji ku nana ombango ohunga nembo emangwa nda tjangwa minda aviyevari? (Tara kotjiperendero 1 pomautiro.)

4 Ekondwa ra Sakarja oritja-5 ri uta notjirimunikise otjihimise. (Lesa Sakarja 5:1, 2.) Sakarja wa muna embo emangwa rozometa 9 koure, nozometa 4 nohinga kouparanga, amari tuka meyuru! Oro ra mangururwa, kutja ri lesewe. Mu ro mwa tjangwa ombuze yombanguriro kominda avihe. (Sak. 5:3) Embo emangwa aruhe aa ri tjangwa munda umwe uriri. Nungwari ombuze ndji ya ri onanḓengu tjinene, nga tji ya tjangwa ominda aviyevari.

Ourunga ngamwa auhe kau yakurwa mokati kOvakriste (Tara koparagrafa 5-7)

5, 6. Ourunga ngamwa auhe Jehova u u vara vi?

5 Lesa Sakarja 5:3, 4Nandarire kutja ovandu avehe ve nomerizirira komurungu wa Jehova, otjiwaṋa tji tji tjinda ena re tji nomerizirira omengi kombanda yanao. Imba mba suvera Mukuru ve tjiwa kutja ourunga ngamwa auhe u “yamburura ena ra Ndjambi.” (Omiano 30:8, 9) Kainatja kutja otjikeṋa tji tje ku hingi okuvaka, poo kutja wa vaka mena rozongaro nḓa ri po, omundu ngu vaka u twa ozonḓero ze komurungu wa Mukuru, nu u yandja ombango tjinene komauini. Eye u vara omatwako wa Mukuru nonḓengu yokehi, nu ka raisa ondengero ku Jehova omuini nena re.

6 Wa munu nao kutja etjangwa ra Sakarja 5:3, 4 ma ri tja: “Osengiro . . . mai hiti mondjuwo yerunga arihe . . . Oyo mai kara mozondjuwo zawo nai ze esa omatundu”? Okutja, Jehova ma yenene okueta ouvi ngamwa auhe wovakarere ve kondjerera, nokuvepangura. Nandarire kutja wa kondjo tjinene pu pe ṱa pi okuhoreka ourunga koporise, komuhona woye pu u ungura, kovanene vombongo, poo kovanene voye, ove ko nakuyenena okuuhoreka ku Mukuru. Eye ma tjiti kutja ourunga ngamwa auhe u ye kondjerera. (Hebr. 4:13) Tjiri otjiṋa otjikovise okukara puna ovandu mbe nouatjiri “oruveze aruhe”!—Hebr. 13:18.

7. Matu yenene vi okuyepa osengiro ndja tjangwa membo emangwa ndaa ri tuka meyuru?

7 Jehova ka yakura ourunga ngamwa auhe. Tjiri ondjozikiro ku eṱe okutjiwa nokuṱakamisa omirari vya Jehova ohunga nongaro yomeritjindiro, nokuhupa momuano mbu hina okueta ohoṋi kena re. Tji twa tjiti nao, kamaatu munu osengiro Jehova ndji ma eta ku imba mbe teyera owina omatwako we.

YENENISA OMAMBO WOYE “EYUVA ARIHE”

8-10. (a) Oruyano otjikeṋa? (b) Oruyano ruṋe Ombara Sidkija ndu i ha yenenisire?

8 Okuzambo ombuze ndja tjangwa membo emangwa, ya yandja erakiza ku imba mbe ‘kora ovizeze mokuyana ena ra Muhona.’ (Sak. 5:4) Oruyano, omambo ngu u hungira okuṋunisa kutja mbi mo hungire ouatjiri, poo omakwizikiro wokutja tjiri mo tjiti otjiṋa tjorive poo ko nakutjita.

9 Okuyana mena ra Jehova tjiri katjiṋa tjomanyando. Ihi matu munu ku imbi mbya tjitwa ku Sidkija, ngwa ri ombara osenina okuhonaparera Jerusalem. Sidkija wa tjita oruyano mena ra Jehova kutja me riwisa kehi yombara ya Babilon. Nungwari katjitire otja pa heya. Kunao Jehova we mu vera nomambo nga: “Tjiri, otja ngu mbi ri Ndjambi Omunamuinyo, ombara ndji mai ṱire mehi ra Babilon, orondu oyo ya teya oruyano rwayo nomazuvasaneno ngu ya tjitire nombara ya Babilon ndje i pa otjihavero tjouhona.”—Esek. 17:16.

10 Ombara Sidkija wa tjita oruyano mena ra Mukuru, nu Mukuru aa undjire ko kutja ma yenenise oruyano rwe ndo. (2 Ekuruh. 36:13) Posi yokutja Sidkija wa teya oruyano rwe ndwi, na kapaha ombatero koEngipte yokukuturwa koBabilon. Nungwari Engipte kaatji yenene okumuvatera.—Esek. 17:11-15, 17, 18.

11, 12. (a) Omakwizikiro yeṋe omananḓengu tjinene ngu matu yenene okutjita? (b) Oruyano rwetu rwokuriyandja ku Jehova maru sokutuhinga okutjita tjike?

11 Jehova wina u zuva tji matu tjiti omakwizikiro. Neye kavara otuyano otjoviṋa vyomanyando. Okutja tji matu vanga okuyakurwa i ye, matu sokuyenenisa otuyano poo omakwizikiro wetu ngu twa tjiti. (Eps. 76:11) Momakwizikiro aehe ngu tu tjita, omakwizikiro omananḓengu tjinene owonga wokuriyandja ku Jehova mongumbiro. Okuriyandja oveni ku Jehova, ku heya okukwizika kutja matu mu karere, kainatja kutja peya ye.

12 Matu yenene vi okuṱiza oruyano rwetu ndwi? Tji matu ṱakama kehi yomarorero, kutja omanene poo omaṱiṱi, ku raisa kutja tu vara oruyano rwetu rwokutanga Jehova “eyuva arihe,” otjotjiṋa otjinanḓengu tjinene. (Eps. 61:8) Okutara kotjihorera, indu omundu poviungura poo poskole tji ma nyanda orombe kuna ove, hapo u ungurisa oruveze ndwi okuraisa kutja u tara “nonyuṋe kozondjira” za Jehova, nu u nakaura ovitjitwa otja imbyo? (Omiano 23:26) Poo tje ri ove erike uriri ngu ri Omuhongonone wa Jehova meṱunḓu reṋu, mo sokutjita vi? Nangarire kutja varwe meṱunḓu kave kondjo okuraisa ovikaṋena vyOukriste, hapo ove u kumba ku Jehova kutja me ku vatere okukara novikaṋena oviwa? Hapo tu kumba ku Tate womeyuru eyuva arihe, okutja okuhepa ku ye kutja we tu eta kehi yomananeno we, nokutja we tu suvera? Tu twapo oruveze rwokulesa Ombeibela eyuva arihe? Eyuva ndi twe riyandja ku Mukuru, twe mu kwizikira kutja matu tjiti oviṋa avihe mbi. Tji tu nonḓuviro ku ye, tu raisa kutja twe mu suvera nu oweṱe ouini we. Omerikotameneno wetu ku Jehova ye sokurira ongaro yehupo retu. Tji matu ṱakamisa omakwizikiro wetu, ku eta ouwa kweṱe oveni. Nu tji twa raisa ouṱakame, matu kara noruyaveze oruwa.—Deut. 10:12, 13.

13. Matu rihongere ko tjike kotjirimunikise tja Sakarja otjitja-6?

13 Otjirimunikise tja Sakarja otjitja-6, tje tu vatere okumuna kutja tji twa suvera Jehova tjiri, kamaatu vaka poo okuyana ovizeze. Wina twa munu kutja Jehova kena pa imbirahi Ovaisrael, nangarire kutja aave tjiti ozondataiziro. Eye aa tjiwa nawa ohunga noṋiṋikizire ndjaave munu mena rokutja va kovererwe i ovanavita. Eye we tupa otjihorera otjiwa tjokuyenenisa omakwizikiro we, nu me tu vatere okuyenenisa inga owetu. Omuano umwe mbwe tu vatera, omokutupa omaundjiro wokutja moruyaveze ropopezu ma isapo ourunde auhe kambanda yehi. Otjirimunikise tja Sakarja tji matu kahungirira ko nai, matji tupe omaundjiro omawa ngo.

JEHOVA MA ISAPO OVARUNDE

14, 15. (a) Sakarja wa muna tjike motjirimunikise tje otjitja-7? (Tara kotjiperendero 2 pomautiro.) (b) Omukazendu ngu ri motjimbamba ma kuramene po tjike, nu ongwaye tja paterwa motjimbamba?

14 Sakarja tja za nokumuna embo emangwa ndaa ri tuka meyuru, eye wa raerwa i omuengeli kutja nga ‘tare.’ Otjirimunikise otjitja-7 tja raisa tjike? Eye wa muna otjimbamba. (Lesa Sakarja 5:5-8.) Otjimbamba hi tja ri “notjikamo tji tja ungurwa pohanga.” Otjikamo tji tja isakewa, Sakarja wa muna kutja motjimbamba “mwa haamene omukazendu.” Omuengeli wa kahurura kutja omukazendu ngu uri motjimbamba ma kuramene po “ourunde.” Ripura uriri kutja Sakarja wa uruma pu pe ṱa pi tja muna omukazendu ngu ma kondjisa okupita motjimbamba! Nungwari omuengeli wa hakahana okuundurira omukazendu ngwi moukoto wotjimbamba na yarurako otjikamo. Nu hapo ihi matji hee tjike?

15 Otjirimunikise hi matji ṋunisa kutja Jehova kamaa roro okuyakura ourunde mokati kovakarere ve. Eye ma tjiti kutja ourunde ngamwa auhe u hakahane okuisapewa. (1 Kor. 5:13) Omuengeli we tupa ongamburiro ndji, indu tja hakahana okuyarura ko otjikamo kotjimbamba.

Jehova wa tjita ozongondjero zokuṱiza omerikotameneno we oukohoke (Tara koparagrafa 16-18)

16. (a) Sakarja wa muna tjike ohunga notjimbamba? (Tara kotjiperendero 3 pomautiro.) (b) Ovakazendu mbu va ri novivava ovinamasa va twara pi otjimbamba?

16 Okuzambo Sakarja wa muna ovakazendu vevari mbaa ri novivava ovinamasa tjimuna vyendongo. (Lesa Sakarja 5:9-11.) Ovakazendu mba tjiri va pangukire komukazendu ngwa ri motjimbamba! Owo va ungurisa ovivava vyawo ovinamasa okutoora otjimbamba mu muna omukazendu ngu kuramena po “ourunde,” nave tuka na tjo. Nu hapo mave tji twara pi? Ourunde mbwi wa kayumbwa “kehi ra Babilon.” Nu ongwaye tji va twara otjimbamba hi kehi ra Babilon?

17, 18. (a) Ongwaye Babilon tji tja ri otjihuro kaa ku sokutwarewa “ourunde”? (b) Matu sokutya okutjita vi ohunga nourunde?

17 KOvaisrael mba hupire moruveze Sakarja tjaa ri ko, Babilon otji tja ri otjihuro otjisemba kaa ku sokutwarewa ovarunde. Sakarja nOvajuda ovakwao, aave yenene okuraisa kutja Babilon tjiri tja ri otjihuro mu mwe urire ourunde momayuva ngo. Mena rokutja ve kurira motjihuro otjirunde hi, mu mwe urire omerikotameneno wovisenginina, owo aave hepa okukondja nomasa kutja ve pirukire ombepo youye wovanavisenginina ndjo. Otjirimunikise hi mape ya tje ve yanḓiparisa, nu tje ve pa ongamburiro yokutja Jehova ma tjiti kutja omerikotameneno omakohoke, aye ha rungasana na inga owoposyo.

18 Posi yokutja, otjirimunikise hi wina tja zemburukisa Ovajuda kutja owo wina mave sokurikotamena ku Jehova momuano omukohoke. Ourunde kamaau roro, nu kamaau sokuyandjerwa mokati kotjiwaṋa tja Jehova. Tji twa zu nokuetwa kondjeverero na korusuvero rwotjira tja Mukuru otjikohoke, tu nomerizirira wokutjita kutja tji kare mongaro ndjo. Hapo tu nonḓero yokuṱiza otjira tja Jehova oukohoke? Motjira tja Jehova kamu sokukara ourunde ngamwa auhe.

OTJIWAṊA OTJIKOHOKE TJI YOZIKA JEHOVA

19. Ovirimunikise vya Sakarja ovihimise vi nomaheero waye kweṱe ndino?

19 Ovirimunikise vya Sakarja otjitja-6 notjitja-7, omarakiza omawa ku imba mbe ritwa movitjitwa vyovizeze. Nu omazemburukisiro wokutja Jehova kayakura ouvi. Ovakarere ve vatjiri, mave sokutonda ourunde nomitima vyawo avihe. Omahungi nga wina omayanḓiparisiro worusuvero okuza ku Tate womeyuru. Tji twa kondjo nomasa kutja tu rire ovandu mbu mave yakurwa nokutjeverwa i Mukuru, kamaatu hepa okumuna osengiro. Nungwari Jehova ma kara nonyuṋe okutusera ondaya. Nandarire kutja ouzeu okuriṱiza oukohoke mouye ourunde mbwi, Jehova ma yenene okutuvatera kutja tu kare nondoṋeno! Nu hapo matu yenene vi okukara nongamburiro kutja omerikotameneno wouatjiri maye karerere? Otjikeṋa tji matji tupe ongamburiro kutja Jehova ma yama otjira tje, otja tji matu yendere oruveze rwondatumisire ondirise? Omapuriro nga maye kazirwa morupa ndu maru kongorere ko.