Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā le Tāua iā te Oe o Vaaiga na Iloa e Sakaria?

O le ā le Tāua iā te Oe o Vaaiga na Iloa e Sakaria?

“Ia foʻi mai iā te aʻu, . . . ona ou foʻi atu lea iā te outou.”​—SAKA. 1:3.

PESE: 89, 86

1-3. (a) O le ā le tulaga o tagata o Ieova ina ua amata ona vavalo Sakaria? (e) Aiseā na talosaga atu ai Ieova i ona tagata ʻia foʻi mai iā te ia’?

O SE tusi tāʻai ua lele, o se fafine o loo nofo i totonu o le efa po o se ato telē, ma fafine e toʻalua ua iai o la apaʻau e pei o apaʻau o le manulele o le kasita ma o loo felelei i le matagi. O nisi nei o vaaiga mataʻina o loo taʻua i le tusi o Sakaria. (Saka. 5:1, 7-9) Aiseā na faailoa atu ai e Ieova nei vaaiga mataʻina i lana perofeta? Na faapeʻī le tulaga o tagata Isaraelu i lenā taimi? O le ā le tāua iā i tatou o vaaiga na iloa e Sakaria?

2 O le 537 T.L.M. o se tasi o tausaga na matuā olioli ai tagata tuuina atu o Ieova. Ina ua mavae le 70 tausaga o faaaunuua i Papelonia, sa faasaʻolotoina i latou. Na matuā naunau i latou e toe foʻi ma toe faafoʻisia le tapuaʻiga moni i Ierusalema. O le 536 T.L.M. na faataatia ai le faavae o le malumalu ma na “alalaga leotetele le nuu, ma ua lagona atu foʻi e oo lava i le mea mamao.” (Esera 3:10-13) Peitaʻi, e leʻi umi ae aliaʻe mai teteega faasaga i le galuega o le malumalu. Na lotovaivai le toʻatele ona o luʻi ma faigatā, o lea na latou tuua ai le fausiaina o le malumalu ae uaʻi atu i le fausiaina o o latou fale ma le faia o faatoʻaga. I le 16 tausaga mulimuli ane ai, e leʻi toe faaauauina lava le fausiaina o le malumalu o Ieova. Sa manaʻomia ona faamanatu i tagata o le Atua, e tatau ona latou toe foʻi iā Ieova nai lo o le faamuamua o o latou lava manaʻoga. Na finagalo Ieova ia latou toe foʻi atu iā te ia, ia lototetele, ma ia tapuaʻi atu ma le lotoatoa.

3 Ina ia fesoasoani i ona tagata ia manatua le māfuaaga na faasaʻoloto ai i latou mai i Papelonia, na auina atu ai e le Atua lana perofeta o Sakaria i le 520 T.L.M. O le uiga o le igoa o Sakaria, “Ua Manatua e Ieova,” na ono faamanatu atu ai se upu moni tāua. E ui na galo i tagata o Ieova ana galuega laveaʻi, ae sa manatua pea i latou e Ieova. (Faitau le Sakaria 1:3, 4.) Sa faamautinoa atu i ai ma le alofa e Ieova o le a ia fesoasoani iā i latou ina ia toe faafoʻisia le tapuaʻiga mamā. Peitaʻi, na ia matuā lapataʻia i latou e na te lē taliaina le tapuaʻiga e faia ma le faalotolotolua. Seʻi o tatou iloilo le vaaiga lona ono ma le lona fitu na iloa e Sakaria, ma vaai pe na faapefea ona uunaʻia ai e Ieova i latou ina ia gaoioi. E lē gata i lea, o ā ni lesona e tatou te aʻoaʻoina mai ai i aso nei?

FAASALAGA A LE ATUA MO LE GAOI

4. O le ā na vaaia e Sakaria i lana vaaiga lona ono, ma o le ā e mataʻina ai le tusia o se feʻau i itu uma e lua o le tusi tāʻai? (Tagaʻi i le ata 1 i luga aʻe o le matua.)

4 O loo amata le Sakaria mataupu e 5 i se vaaiga e uigaese. (Faitau le Sakaria 5:1, 2.) Ua vaaia e Sakaria se tusi tāʻai pe tusa ma le 30 futu (9 m) le umī ae e 15 futu (4.5 m) le lautele, o loo lele. O lenei tusi tāʻai e lē o tāʻaiina, ae o loo fofola o le a faitau. O loo tusia ai se feʻau faafaamasinoga i itu uma e lua. (Saka. 5:3) E masani lava e na o le tasi le itu o se tusi tāʻai e faaaogā. Ae o le faaaogā o itu uma e lua, e manino mai ai e matuā tāua le feʻau o loo tusia ai.

E tatau i Kerisiano ona ʻalofia so o se ituaiga gaoi (Tagaʻi i le palakalafa 5-7)

5, 6. O le ā le silafaga a Ieova i so o se ituaiga gaoi?

5 Faitau le Sakaria 5:3, 4O tagata uma lava e tali atu iā Ieova e tusa ai ma a latou amio, aemaise lava tagata o loo tauaveina lona suafa. O ē e alolofa i le Atua ua latou iloa o so o se ituaiga gaoi lava, e “faalumaina ai le suafa o [lo latou] Atua.” (Faata. 30:8, 9) E tusa lava pe foliga mai e lelei le māfuaaga po o se faamolemolega na gaoi ai, ae ua faamuamua e le tagata gaoi ona faanaunauga matapeʻapeʻa nai lo o le Atua. Ua sili atu foʻi ona tāua iā te ia meafaitino. Ua ia lē amanaʻia le tulafono a le Atua, ma ua manatu faatauvaa iā Ieova ma Lona suafa.

6 Po o e mātauina ua taʻua i le Sakaria 5:3, 4 e faapea, “o le fetuu . . . e ao ona ulu atu i le fale o le tagata gaoi, . . . ma e ao ona tumau i totonu o lona fale ma faatamaʻia ai le fale”? O lona uiga la e leai se mea e mafai ona taofia le faamasinoga a Ieova. E mafai ona sao atu i so o se vaega o loo natia ai ni mea sesē o loo faia e tagata o Ieova. E tusa foʻi pe e mafai ona natia e se tagata gaoi lana gaoioiga mai i leoleo, pule o galuega, toeaina, po o mātua, ae e lē mafai ona lafi o ia mai i le Atua o lē o le a faaalialia so o se ituaiga gaoi. (Epe. 4:13) O se faamanuiaga lo tatou auaufaatasi ma tagata o loo faia le mea sili ina ia faamaoni ai i “mea uma”!​—Epe. 13:18.

7. E mafai faapefea ona tatou sao mai i le fetuu a le tusi tāʻai o loo lele?

7 E inosia e Ieova so o se ituaiga gaoi. E tatou te vāai o se faaeaga le ola e tusa ai ma tapulaa maualuluga tauamio a Ieova, ma tausisi i amioga e lē faalumaina ai lona suafa. O le faia faapea o le a tatou sao ai mai i le faasalaga a Ieova faasaga i ē e solia ma le loto i ai lana tulafono.

OLA E TUSA AI MA A TATOU UPU “I LEA ASO MA LEA ASO”

8-10. (a) O le ā e uiga atu i ai se tautoga? (e) O le ā le tautoga na faia e le tupu o Setekaia e leʻi tausisi i ai?

8 Ua sosoo ai ma le faaoo atu e le tusi tāʻai o loo lele o se lapataʻiga i ē na “tautō pepelo” i le suafa o le Atua. (Saka. 5:4) O le tautoga o se taʻutinoga e faamautinoa atu ai le moni o se mea, po o se folafolaga a se tasi o le a ia faia pe lē faia foʻi se mea.

9 O le tautō i le suafa o Ieova o se mataupu e tāua tele. E tatou te faamaonia lea mai i le mea na tupu iā Setekaia, o le tupu mulimuli na pule i Ierusalema. Na tautō Setekaia iā Ieova o le a ia faamaoni e gauaʻi i le tupu o Papelonia. Peitaʻi, e leʻi tausisi Setekaia i lana tautoga. O le iʻuga, na faailoa atu e Ieova le faasalaga o le a oo iā Setekaia e ala i upu nei: ʻO loo ola aʻu, i le mea ua nofo ai le tupu o lē na tofia le tupu lea na ʻinoʻino i lana tautoga, ma na solia lana feagaiga, o le a oti Setekaia i le nofoaga lava e tasi i Papelonia.’​—Eseki. 17:16.

10 Sa faatalitalia e Ieova o le a ola le tupu o Setekaia e tusa ai ma lana tautoga na faia i le suafa o le Atua. (2 No. 36:13) Nai lo o lea, na talosaga atu Setekaia iā Aikupito ina ia fesoasoani e faasaʻoloto o ia mai i Papelonia. Peitaʻi, na iʻuvale ana taumafaiga.​—Eseki. 17:11-15, 17, 18.

11, 12. (a) O le ā le tautoga e sili ona tāua e tatou te faia? (e) E faapefea i la tatou tautoga o le tuuina atu ona aafia ai o tatou olaga i aso taʻitasi?

11 E faafofoga mai foʻi Ieova i folafolaga e tatou te faia. E matuā tāua iā te ia a tatou tautoga, ma e tatau ona tatou faataunuuina na tautoga ina ia maua ai lona finagalo malie. (Sala. 76:11) O le tautoga e sili ona tāua e tatou te faia, o le tuuina atu lea o i tatou lava iā Ieova. O le tuuina atu, o se tautoga lea iā Ieova o le a tatou auauna atu iā te ia e tusa lava po o ā ni tulaga faigatā e tulaʻi mai.

12 E mafai faapefea ona tatou tausisi i la tatou tautoga o le tuuina atu? O le auala e tatou te tali atu ai i tofotofoga faigatā ma lāiti, e faaalia atu ai e matuā tāua iā i tatou la tatou tautoga e vivii atu iā Ieova “i lea aso ma lea aso.” (Sala. 61:8) O se faaaʻoaʻoga, pe a faatafai mai se tasi iā i tatou i le galuega po o le aʻoga, pe e tatou te teena na faatosinaga ma vāai i ai o se avanoa lenā e faaalia ai lo tatou ʻfiafia i ala’ o Ieova? (Faata. 23:26) Pe afai e lē upu moni tagata o o tatou aiga, pe e tatou te ōle atu mo le fesoasoani a Ieova ina ia tausisi i uiga faa-Kerisiano e tusa pe e lē o faia faapea e isi o le aiga? Pe e tatou te tatalo i aso uma i lo tatou Tamā alofa i le lagi, ma faafetai atu mo lona alofa ma le faaeaga e auauna ai iā te ia? Pe e tatou te faatulaga se taimi e faitau ai i aso taʻitasi le Tusi Paia? Pe e tatou te leʻi folafola atu ea o mea na o le a tatou faia? E tāua lo tatou usiusitaʻi. O lo tatou maelega i le tapuaʻiga e faailoa atu ai e tatou te alolofa iā Ieova ma e moni lo tatou tuuina atu iā te ia. O la tatou tapuaʻiga o se vala autū o o tatou olaga ae e lē na o se mea e tau ina fai. E aogā le faataunuu o la tatou folafolaga auā o lo tatou faamaoni e iʻu ai i le mauaina o se lumanaʻi fiafia.​—Teu. 10:12, 13.

13. O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i le vaaiga lona ono a Sakaria?

13 Ua fesoasoani le vaaiga lona ono a Sakaria e tatou te iloa ai e lē tatau i ē e alolofa iā Ieova ona faia so o se ituaiga gaoi, pe faia ni tautoga pepelo. Ua tatou iloa mai ai foʻi e ui na lē taulau tagata Isaraelu, ae e leʻi fiu ai Ieova iā i latou. Na malamalama Ieova i luʻi na latou fesagaʻia a o siʻomia e o latou fili. Ua faataatia e Ieova se faaaʻoaʻoga mo i tatou e ala i le tausisi i ana folafolaga, ma o le a ia fesoasoani mai ina ia tatou faia foʻi faapea. O se tasi o auala ua ia fesoasoani mai ai, o le aumaia lea o le faamoemoe e faapea ua lē o toe umi ona ia faamutaina lea o mea leaga uma i le lalolagi atoa. Ua faamautinoa mai lenei faamoemoe matagofie i le vaaiga e sosoo ai a Sakaria.

TUUINA LE AMIOLEAGA “I LE MEA E TATAU ONA IAI”

14, 15. (a) O le ā na vaaia e Sakaria i lana vaaiga lona fitu? (Tagaʻi le ata lona 2 i luga aʻe o le matua.) (e) O le ā ua faaata mai e le fafine o loo i totonu o le ato, ma aiseā ua tapuni ai e le agelu le ato?

14 Ina ua uma ona vaaia e Sakaria le tusi tāʻai o loo lele, ona faapea mai lea i ai o le agelu “ia tepa aʻe” ona mata. O le ā le vaaiga lona fitu a Sakaria? Ua ia vaaia se ato telē e taʻua o le “efa” o loo alu atu. (Faitau le Sakaria 5:5-8.) O lenei ato e iai lona “ufi lapotopoto ua faia i le pulu.” Ina ua aveese le ufi o le ato, na vaaia e Sakaria “o loo nofo ai se fafine i totonu.” Ua faamatala e le agelu lenā fafine “o le Amioleaga.” Seʻi faaata le maniti o le tino o Sakaria a o vaai atu o taumafai le fafine e oso ese i fafo mai i le ato o loo taofiofia ai. Peitaʻi, ua vave ona toe lafo e le agelu le fafine i totonu o le ato ma tapuni lona ufi mamafa. O le ā le uiga o lenei vaega o le vaaiga?

15 Ua faamatilatila mai i lenei vaega o le vaaiga, e lē taliaina e Ieova so o se amioleaga e faia e ona tagata. O le a faamautinoa e Ieova e taofia ma vave ona aveesea so o se amioleaga. (1 Kori. 5:13) Ua faamautinoa mai e le agelu lenei mea e ala i le vave ona toe lafo atu o le ufi mamafa e tapuni ai le ato.

Ua faia e Ieova taumafaiga uma ina ia tumau ona mamā le tapuaʻiga paia iā te ia (Tagaʻi i le palakalafa 16-18)

16. (a) O le ā na tupu i le ato o le efa e pei ona vaaia e Sakaria? (Tagaʻi i le ata lona 3 i luga aʻe o le matua.) (e) O fea na ave i ai le ato o le efa e fafine e iai o la apaʻau?

16 Na sosoo ai ma le vaaia e Sakaria o fafine e toʻalua ua iai apaʻau malolosi e pei o apaʻau o le manulele o le kasita. (Faitau le Sakaria 5:9-11.) E matuā ese lava nei fafine mai i le fafine o loo i totonu o le ato. Ua faaaogā e nei fafine o la apaʻau malolosi ina ia sii aʻe ai i luga le ato o loo taofia ai le “Amioleaga.” O fea o le a la ave i ai le fafine amioleaga? Ua la ave o ia i le “laufanua o Senara” po o Papelonia. Ae aiseā ua la ave ai le ato i Papelonia?

17, 18. (a) Aiseā na avea ai Senara ma nofoaga “e tatau ona iai” le “Amioleaga”? (e) O le ā e tatau ona tatou maumauaʻi e fai e tusa ai ma le amioleaga?

17 Na iloa e tagata Isaraelu i aso o Sakaria, o Senara o se nofoaga talafeagai lea e ave i ai le Amioleaga. Na mautinoa e Sakaria ma tagata Iutaia, o Papelonia o se nofoaga na tumu i le amioleaga i o latou aso. Na manaʻomia ona latou tauivi i aso uma ina ia teena le agaga o lenā aai faapaupau, auā na latou ola aʻe i lenā aai na faia ai amioga matagā ma ifo i tupua. E lē taumatea na latou lagona se mapusaga ina ua latou maua lenei vaaiga, auā na faamautinoa atu ai o le a faatumauina e Ieova le mamā o le tapuaʻiga paia iā te ia.

18 Na faamanatu atu foʻi e lenei vaaiga i tagata Iutaia lo latou tiute tauave o le tausisia pea o le mamā o la latou tapuaʻiga. E lē mafai ma o le a lē faatagaina le amioleaga e sao mai ma tumau ona iai i le lotolotoi o tagata o Ieova. Ua aumaia i tatou e Ieova i lana faalapotopotoga mamā lea e tatou te lagona ai lona alofa ma lana puipuiga. O lea la, o lo tatou tiute tauave le tausia pea o le mamā o lana faalapotopotoga. Po o tatou taumafai ia tausia le mamā o le faalapotopotoga a Ieova? E lē taliaina i totonu o lo tatou parataiso faaleagaga so o se ituaiga amioleaga.

E FAAMAMALU E TAGATA MAMĀ IEOVA

19. O le ā e uiga i ai vaaiga mataʻina a Sakaria mo i tatou i aso nei?

19 O le vaaiga lona ono ma le lona fitu a Sakaria, ua avea ma lapataʻiga malosi i ē o loo faaauau ona faia amioga lē faamaoni, ma ua faamanatu mai ai e lē taliaina e Ieova amioga sesē. E tatau i tagata tapuaʻi moni o Ieova ona matuā inoino i le amioleaga. Ua faamautinoa mai ai foʻi pe afai e tatou te tauivi ia faafiafia lo tatou Tamā i le lagi, e na te lē faasalaina i tatou ae o le a ia puipuia ma faamanuia i tatou. O le a tauia a tatou taumafaiga uma ina ia tumau ona mamā i se lalolagi ua tumu i le amioleaga. Ia mautinoa e mafai ona tatou taulau manuia e ala i le fesoasoani a Ieova! Ae e faapefea ona tatou mautinoa o le a tumau ona iai le tapuaʻiga moni i lenei lalolagi ua tumu i mea leaga? E faapefea ona tatou mautinoa o le a puipuia e Ieova lana faalapotopotoga a o lalata mai le puapuaga tele? O le a taliina nei fesili i le mataupu o loo sosoo mai.