1, 2. Što se događalo sa Židovima u Jeruzalemu nakon što je Zaharija dobio sedmu viziju?

NAKON što je dobio sedmu viziju, prorok Zaharija sigurno je imao o čemu razmišljati. Jehova je obećao da će od nepoštenih ljudi tražiti da mu polože račun za svoja zla djela. To je obećanje nesumnjivo ojačalo Zahariju. No nakon toga zapravo se ništa nije promijenilo. Mnogi su i dalje bili nepošteni te su činili zlo, a gradnji Jehovinog hrama još se nije nazirao kraj. Zašto su Židovi tako brzo dignuli ruke od zadatka koji im je Bog povjerio? Jesu li se vratili u svoju domovinu samo zato da bi sebi priuštili bolji život?

² Zaharija je znao da su Židovi koji su se vratili u Jeruzalem pokazali snažnu vjeru u Boga. Ti muškarci i žene “kojima je pravi Bog potaknuo srce” napustili su svoje domove i poslove od kojih su mogli sasvim pristojno živjeti (Ezra 1:2, 3, 5). Otišli su iz zemlje koju su dobro poznavali kako bi se vratili u svoju postojbinu, koju većina njih nikad nije vidjela. Da im nije bilo stalo do toga da ponovno izgrade Jehovin hram, sigurno ne bi krenuli na opasan put dug 1 600 kilometara koji je vodio kroz negostoljubive predjele.

3, 4. S kakvim su se nevoljama suočili Židovi koji su se vratili u Jeruzalem?

 ³ Zamisli samo kako je bilo putovati iz Babilona u Jeruzalem. Na tom su putu Židovi sigurno proveli sate i sate razmišljajući o zemlji u koju idu i o životu koji ih ondje čeka. Od svojih vremešnih sunarodnjaka čuli su kako je Jeruzalem nekad bio lijep i kako je veličanstveno izgledao prijašnji hram (Ezra 3:12). Kako bi se ti osjećao da si putovao s njima i da si nakon mnogo prevaljenih kilometara najzad ugledao Jeruzalem, svoj novi dom? Bi li te steglo oko srca kad bi vidio razrušene građevine obrasle korovom? Bi li se prisjetio masivnih babilonskih zidina kad bi vidio porušen jeruzalemski zid i velike rupe koje zjape na mjestima na kojima su nekad bila vrata i stražarske kule? No Židovi nisu klonuli duhom. Na dugom putu prema domovini već su se osvjedočili da je Jehova uz njih i da ih štiti. Kad su stigli u Jeruzalem, najprije su načinili žrtvenik na mjestu na kojem se nekad nalazio hram te su počeli svakodnevno prinositi žrtve Jehovi (Ezra 3:1, 2). Bili su radosni i jedva su čekali da se uhvate posla. Činilo se da ih ništa ne može obeshrabriti.

⁴ Osim gradnje hrama čekala ih je i obnova gradova u koje su došli živjeti. Trebali su obnoviti kuće te obrađivati zemlju kako bi prehranili sebe i svoje obitelji (Ezra 2:70). Pred njima je bilo jako puno posla. A onda su se na njih okomili neprijatelji i počeli im zadavati nevolje. U početku se Židovi nisu dali pokolebati. No budući da su se 15 godina suočavali s protivljenjem, s vremenom su se obeshrabrili (Ezra 4:1-4). Godine 522. pr. n. e. uslijedio je još jedan težak udarac — perzijski kralj naredio je da se obustave svi građevinski radovi u Jeruzalemu. Izgledalo je da grad nikad neće biti obnovljen (Ezra 4:21-24).

5. Kako je Jehova pomogao svom narodu da ponovno prione na posao?

⁵ Jehova je znao što je potrebno njegovom narodu. U posljednjoj viziji koju je dao proroku Zahariji Židovima je pokazao da ih ljubi i da cijeni sve što su dotad već učinili. Osim toga, obećao im je da će ih štititi budu li ponovno prionuli na posao koji im je povjerio. Zajamčio im je i da će hram biti ponovno izgrađen, rekavši: “Tako će biti ako poslušate glas Jehove, Boga svojega” (Zah. 6:15).

6. (a) Kako započinje Zaharijina osma vizija? (Vidi ilustraciju na početku članka.) (b) Zašto su u kola upregnuti konji različitih boja?

⁶ Posljednja od osam Zaharijinih vizija može nam itekako ojačati vjeru, možda i više nego sve prethodne. (Pročitaj Zahariju 6:1-3.) Zamisli sljedeći prizor: “Između dvije (...) gore bakrene” izlaze četvera kola, koja su vjerojatno opremljena za bitku. U svaka kola upregnuti su konji različite boje. Zbog toga je lako razlikovati one koji upravljaju tim kolima. Zaharija je upitao: “Što je to?” (Zah. 6:4). I mi želimo saznati odgovor na to pitanje jer ta vizija izravno utječe na naš život.

7, 8. (a) Što predočavaju dvije gore? (b) Zašto su gore načinjene od bakra?

⁷ U Bibliji gore ponekad predočavaju kraljevstva, odnosno vlasti. Gore iz Zaharijine vizije slične su dvjema gorama koje su opisane u Danijelovom proročanstvu. Jedna gora predočava Jehovinu vrhovnu i vječnu vlast, a druga predočava Mesijansko Kraljevstvo kojim vlada Isus (Dan. 2:35, 45). Otkako je u jesen 1914. Isus postavljen za kralja, obje te gore imaju naročito važnu  ulogu u ispunjenju Božjeg nauma sa Zemljom.

⁸ Zašto su te gore načinjene od bakra? Kao i zlato, bakar je vrlo cijenjen metal. Jehova je zapovjedio da se taj sjajni metal koristi pri gradnji svetog šatora, a kasnije i hrama u Jeruzalemu (2. Mojs. 27:1-3; 1. Kralj. 7:13-16). Činjenica da su dvije simbolične gore načinjene od bakra podsjeća nas na izvanredne odlike koje krase Jehovinu vrhovnu vlast i vlast Mesijanskog Kraljevstva. Te će vlasti omogućiti svim ljudima da žive u sigurnosti i dobiju mnoge blagoslove.

9. Koga predočavaju kola i oni koji ih voze i kakav su zadatak dobili?

⁹ Vratimo se sada opisu kola. Što predočavaju ta kola i oni koji ih voze? Predočavaju anđele, i to vjerojatno različite skupine anđela. (Pročitaj Zahariju 6:5-8.) Ti anđeli “izlaze s mjesta gdje su stajali pred Gospodarom cijele zemlje” kako bi izvršili jedan važan zadatak. Kakav su to zadatak dobili? Kola i oni koji njima upravljaju poslani su u točno određena područja kako bi ondje štitili Jehovin narod. Naročito ga trebaju štititi od “zemlje sjeverne”, odnosno Babilona. Jehova je svom narodu dao do znanja da nikad više neće dozvoliti da ih Babilon porobi. Zamisli samo koliko je ta vizija utješila Židove koji su u Zaharijino vrijeme gradili hram! Nisu se morali bojati da će ih neprijatelji spriječiti da dovrše posao.

10. Što Zaharijina vizija o kolima jamči nama danas?

¹⁰ Kao što je to činio u Zaharijino vrijeme, Jehova nad vojskama i danas se služi svojim anđelima kako bi štitio i jačao svoj narod (Mal. 3:6; Hebr. 1:7, 14). Otkako je 1919. duhovni Izrael oslobođen simboličnog robovanja Babilonu Velikom, Božji narod nezaustavljivo napreduje unatoč tome što se suočava sa snažnim protivljenjem (Otkr. 18:4). Budući da nas štite anđeli, ne trebamo se bojati da će Jehovina organizacija ikad više robovati krivoj religiji (Psal. 34:7). Naprotiv, možemo biti uvjereni da će Božji sluge diljem svijeta i dalje napredovati te da će uživati u duhovnom blagostanju. Zaharijina vizija pomaže nam razumjeti da smo zaštićeni dok se nalazimo u sjeni dviju gora.

11. Zašto se ne trebamo bojati predstojećeg napada na Božji narod?

¹¹ Uskoro će se političke sile Sotoninog svijeta udružiti s ciljem da zatru Božji narod (Ezek. 38:2, 10-12; Dan. 11:40, 44, 45; Otkr. 19:19). Iz Ezekijelovog proročanstva doznajemo da će njihove vojske navaliti na Božji narod poput oblaka kad pokriju zemlju. Prorok opisuje kako će jašući na konjima silovito krenuti u napad na Jehovine sluge (Ezek. 38:15, 16). * Trebamo li ih se bojati? Nipošto! Na našoj je strani moćna Jehovina vojska. U tom presudnom trenutku koji će nastupiti u vrijeme velike nevolje anđeli Jehove nad vojskama zaštitit će Božji narod i uništiti one koji se protive Jehovinoj vlasti (2. Sol. 1:7, 8). Bit će to nezaboravan dan! No tko će predvoditi Jehovinu nebesku vojsku?

12, 13. (a) Koji je zadatak Zaharija dobio od Jehove? (b) Kako znamo da čovjek koji je nazvan Izdanak predočava Isusa Krista?

¹² Zaharija je dobio osam vizija koje je samo on imao prilike vidjeti. No sada mu je Jehova zapovjedio da učini nešto što su i drugi trebali vidjeti, nešto što će ohrabriti graditelje Božjeg hrama. (Pročitaj Zahariju 6:9-12.) Rekao je Zahariji da uzme dio srebra i zlata koje su donijeli Heldaj, Tobija i Jedaja — trojica Židova koja su se netom vratila iz Babilona — te da od tih priloga načini “raskošnu krunu” (Zah. 6:11). Je li Zaharija tu krunu trebao staviti na glavu upravitelju Zerubabelu, koji je bio pripadnik Judinog plemena i Davidov potomak? Ne, nije. Svi prisutni sigurno su se začudili kad je krunu stavio na glavu velikom svećeniku, Jošui.

¹³ Je li time što mu je na glavu stavljena kruna veliki svećenik Jošua postao kralj? Nije. Naime, Jošua nije potjecao iz Davidove kraljevske loze i stoga nije mogao biti kralj. Njegova je krunidba imala proročansko značenje. Ukazivala je na dolazak nekoga tko će zauvijek biti kralj i svećenik, a zvat će se Izdanak. Biblija jasno pokazuje da Izdanak nije nitko drugi nego Isus Krist (Iza. 11:1; Mat. 2:23, bilješka).

14. Koji zadatak izvršava Isus kao kralj i veliki svećenik?

¹⁴ Kao kralj i veliki svećenik Isus predvodi Jehovinu nebesku vojsku. On daje sve od sebe kako bi Božji narod kao cjelina bio siguran i zaštićen iako živi usred neprijateljski raspoloženog svijeta (Jer. 23:5, 6). U bliskoj budućnosti Krist će poraziti narode te tako podržati Božju vrhovnu vlast i obraniti Jehovin narod (Otkr. 17:12-14; 19:11, 14, 15). No prije nego što izvrši kaznu nad Božjim neprijateljima, Izdanak treba još mnogo toga učiniti.

15, 16. (a) Kako je kršćanska skupština bila obnovljena i pročišćena u suvremeno doba i tko je to učinio? (b) Kakve će okolnosti vladati na Zemlji na kraju Kristove Tisućugodišnje Vladavine?

¹⁵ Pored toga što je postavljen za kralja i velikog svećenika, Isus je dobio zadatak da sagradi “hram Jehovin”. (Pročitaj Zahariju 6:13.) U sklopu tog zadatka Isus je 1919. oslobodio Jehovine sluge robovanja Babilonu Velikom i obnovio kršćansku skupštinu. Isto tako, postavio je “vjernog i razboritog roba” da predvodi djelovanje Jehovinog naroda u zemaljskim dvorištima velikog duhovnog hrama (Mat. 24:45). Isus ujedno pročišćava Božji narod te mu pomaže da služi Jehovi na čist i ispravan način (Mal. 3:1-3).

¹⁶ Tijekom svoje Tisućugodišnje Vladavine Isus i 144 000 onih koji će s njim služiti kao kraljevi i svećenici omogućit će ljudima vjernim Bogu da postanu savršeni. Kad taj zadatak bude izvršen, Zemlja će biti očišćena od sveg zla i na njoj će živjeti samo pravi Božji sluge. Tada će štovanje pravog Boga biti potpuno obnovljeno.

17. Koje je obećanje Jehova dao Židovima i kako je to utjecalo na njih?

¹⁷ Kako je Zaharijina poruka utjecala na Židove onog vremena? Jehova je obećao da će im pomagati i štititi ih kako bi se mogli posvetiti gradnji hrama. Jamstvo da će hram biti dovršen sigurno ih je utješilo i pružilo im divnu nadu. No možda su se pitali kako će obaviti tako ogroman posao kad ih je tako malo. Ono što im je Zaharija sljedeće rekao uklonilo je iz njihovog srca svaki strah i  sumnju. Bog im je preko njega kazao da će im se osim vjernih Božjih slugu poput Heldaja, Tobije i Jedaje pridružiti i mnogi drugi, za koje je rekao: “Doći će i gradit će hram Jehovin.” (Pročitaj Zahariju 6:15.) Uvjereni u Božju podršku, Židovi su bez odlaganja prionuli na posao te su nastavili gradnju usprkos kraljevoj zabrani. Jehova je ubrzo uklonio i tu prepreku koja im se činila ogromnom poput gore. Zabrana je bila ukinuta i tako je hram dovršen 515. pr. n. e. (Ezra 6:22; Zah. 4:6, 7). No riječi koje je Jehova objavio preko svog proroka ukazale su na to da će se u naše vrijeme događati nešto daleko veličanstvenije.

18. Kako se u današnje vrijeme ispunjavaju riječi iz Zaharije 6:15?

¹⁸ U današnje vrijeme milijuni ljudi služe pravom Bogu. Oni od srca daju dragocjenosti kojima raspolažu — kao što su vrijeme, snaga i materijalna sredstva — kako bi podupirali Jehovin veliki duhovni hram (Izr. 3:9). Možemo biti uvjereni da Jehova cijeni našu vjernu podršku. Sjetimo se da su Heldaj, Tobija i Jedaja donijeli zlato i srebro od kojeg je Zaharija načinio krunu. Ta je kruna ostala u hramu “za spomen” na njihov doprinos štovanju pravog Boga (Zah. 6:14). Slično tome naš trud i ljubav koju ulažemo u službu Jehovi nikad neće pasti u zaborav (Hebr. 6:10). Jehova će se uvijek s cijenjenjem sjećati svega što smo učinili u službi njemu.

19. Kako bi Zaharijine vizije trebale utjecati na nas danas?

¹⁹ Sve što su Jehovini sluge postigli u ovim posljednjim danima jasan je dokaz da imaju Jehovin blagoslov i da ih vodi Krist. Mi pripadamo organizaciji koju ništa ne može uzdrmati i koja će vječno postojati. Jehovin naum u vezi s pravom religijom sigurno će se ispuniti. Cijenimo svoju ulogu u Jehovinoj organizaciji i slušajmo “glas Jehove, Boga svojega”. To će nam omogućiti da imamo zaštitu našeg Kralja i Velikog Svećenika te nebeskih vojski. Dajmo sve od sebe kako bismo podupirali štovanje pravog Boga. Budemo li to činili, možemo biti sigurni da će Jehova nad vojskama brižno paziti na nas u vremenu koje je preostalo do kraja ovog starog svijeta, a i u svu vječnost!