Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Turukara nonkata kukupopera

Turukara nonkata kukupopera

“Eyi nayinye ngayi kara po, nsene tomu limburukwa nawa-nawa konompangera daHOMPA Karunga gweni.”—SAK. 6:15.

MARUSUMO: 17, 136

1, 2. Moukaro musinke Vajuda va kere kehagero lyemoneko lyaSakaliya lyauntambali?

NGOMU emoneko lyaSakaliya lyauntambali lya ya hege, muporofete ogo koyili simpe ga hepere kugazadara ko. Jehova kwa mu tumbwidilire asi, age nga ya zonagura po vantu ava ngava rugana yoyidona. Etumbwidiro olyo kwa korangedere Sakaliya. Nye simpe vantu kwa twikilire nonkareso zawo zondona. Ntani sirugana sokutungurura ntembeli kwa si hagekere. Morwasinke Vajuda va hagekere kutungurura ntembeli? Awo kwa tengwire koJerusarema nositambo sokukarugana tupu ya vene ndi?

2 Sakaliya ga yi divire asi Vajuda ava va tundire koBabironi kwa kere nepuro lyenene. Jehova kwa va tumangedere ‘nompepo zendi’ va sige mambo nonongesefa dawo va ze koJerusarema. (Esir. 1:2, 3, 5) Awo kwa sigire sitata esi va yikire nokuza kevango oku sinzi sawo va dilire kumona rumwe. Ngano sirugana sokutungurura ntembeli kapi sa kere nomulyo kwawo, awo ngano kapi va gendere sinano sokusika ponokilometa 1 600 nokupita momaukaro goudigu.

3, 4. Maudigu musinke va ligwanekerere nago Vajuda?

3 Ngapi omu rwa kere rugendo rwawo? Ngomu va gendere, awo kwa gazadarere ko omu ngava ka paruka. Awo va zuvhire omu sitata saJerusarema sa wepe pomuhowo morwa vakurona vawo yiwo va yi va tanterere. (Esir. 3:12) Ngano nove kwa kere morugendo rwawo apa va ka sikire koJerusarema, ngapi ngano wa lizuvhire apa wa mwene sitata oso? Ngano ya ku guvisire pokumona omu ga bomauka makuma ndi? Ove ngano wa hetakanesere sitata saBabironi esi sa kere nomakuma gomawa nositata saJerusarema esi sa zonaukire ndi? Nye Vajuda awo kapi ya va dompesere. Awo va mwene omu Jehova gava poperere morugendo rwawo rwina rosinano sosire. Sininke sokuhova va rugene apa va ka sikire, awo kwa tungire sinzambero makura tava zamba nonzambo dawo dankenye ezuva kwaJehova. (Esir. 3:1, 2) Awo kwa hefe sili ntani kwa monekere ngwendi kwato yokuvhura kuvadompesa.

4 Kugusa ko kutungurura ntembeli, Vajuda va hepere kutungurura sitata sawo. Awo va hepere hena kutunga mambo nokulima mapya gawo ntani nokurera mapata gawo. (Esir. 2:70) Yosili, awo kwa kere noyirugana yoyinzi. Nye konyima nonkore dawo kwa hetekerere ko kuvahagekesa. Nonkore kwa twikilire kuvarwanesa ure wonomvhura 15, eyi kwava ninkisire va dompe. (Esir. 4:1-4) Nomvhura 522 komeho zokuwiza Jesus pevhu, udigu wawo kwa ya ligwederere apa hompa goVaperesiya ga ya hagekesere po sirugana sawo sokutungurura ntembeli moJerusarema. Awo kapi va kere hena nehuguvaro.—Esir. 4:21-24.

5. Yisinke ga rugene Jehova mokuvatera vantu vendi?

5 Jehova ga divire eyi va hepere vantu vendi. Age kwa geve emoneko kwaSakaliya mokuvatera Vajuda va dive asi age gava hara ntani ga haferere elituromo lyawo lyokuhara kumukarera. Kupitira memoneko olyo, age gava tumbwidilire hena asi ngava popera va twikire nosirugana esi ga va pere. Kombinga zokutungurura ntembeli, Jehova kwa va tumbwidilire asi: ‘Eyi nayinye ngayi kara po, nsene tomu limburukwa nawa-nawa konompangera dange.’—Sak. 6:15.

MBUNGA ZOVAENGELI

6. (a) Yisinke va tumbura ketameko lyemoneko lyaSakaliya lyauntantatu? (Tara efano pepenuno 26.) (b) Morwasinke nonkambe da karerere nomaruvara gokulisiga-siga?

6 Emoneko lyaSakaliya lyauntantatu nampo yilyo lya kere po nomulyo unene. (Resa Sakaliya 6:1-3.) Gazadara ko kosihorokwa esi: Sakaliya kwa mwene “turukara tune toyita tuna kutunda pokatji konondundu mbali dongoporo.” Nonkambe edi da kokere turukara oto kwa kere domaruvara gokulisiga-siga. Ayo kwa vaterere mokudimburura varondi woturukara oto. Sakaliya kwa pulire asi: “Yinke nye tuna kutanta?” (Sak. 6:4) Ngwendi Sakaliya nose tuna hara kudiva turukara oto, morwa emoneko olyo kwa tu kundama.

Jehova simpe kuruganesa vaengeli mokupopera nokunkondopeka vantu vendi

7, 8. (a) Yisinke da fanekesa nondundu mbali? (b) Morwasinke va di ruganesera kongoporo?

7 MoBibeli, nondundu kwa fanekesa mauhompa ndi mapangero. Nondundu edi va tumbura mwaSakaliya da lifana nonondundu mbali edi va tumbura mouporofete waNdaniyera. Ndundu zimwe kwa fanekesa upangeli waJehova. Ano zimwe kwa fanekesa Uhompa wouMesiyasa waJesus. (Ndan. 2:35, 45) Kutunda mo-1914 apa Jesus ga tamekere kupangera, nondundu nadinye odo mbali kwa lihameka mokusikisa mo sitambo saKarunga kevhu.

8 Morwasinke nondundu odo va di ruganesere kongoporo? Morwa ngoporo kwa kara nomulyo ngwendi ngorodo. Jehova kwa tanterere vantu vendi va ruganese ngoporo mokutunga nkongoronzugo ano konyima ntembeli moJerusarema. (Ex. 27:1-3; 1 Vah. 7:13-16) Mokumona asi nondundu odo kwa di ruganesere kongoporo, kulikida asi upangeli waJehova noUhompa wouMesiyasa kwa kara nomulyo. Upangeli wawo ngau ka reta mbili nomauwa kovantu navenye.

9. Wolye varondi woturukara ntani situmbukira musinke va kere naso?

9 Yisinke twa fanekesa turukara novarondi vato? Varondi vato kwa fanekesa mbunga zovaengeli. (Resa Sakaliya 6:5-8.) Awo kwa tundire “komeho zaHOMPA gevhu nalinye” mokuyasikisa mo situmbukira somulyo. Situmbukira musinke va va pere? Awo kwava tumine komaruha gokulisiga-siga mokukapopera vantu vaJehova ‘koVababironi.’ Jehova kwa divilisire asi Vababironi kapi hena ngava hepeka vantu vendi. Eyi kwa korangedere ava va tungwilire ntembeli momazuva gaSakaliya. Awo kapi hena va tjilire nonkore dawo.

10. Ehuguvaro musinke atu gwana memoneko lyaSakaliya kuhamena turukara novarondi vato?

10 Naina, Jehova simpe kuruganesa vaengeli vendi mokupopera nokunkondopeka vantu vendi. (Mara. 3:6; Heb. 1:7, 14) Kutundilira momvhura 1919, apa vagwavekwa va mangurukire mo moBabironi zonene, nonkore dawo kwa hetekerere ko kuvahagekesa nye kapi ya di tompokere. (Ehor. 18:4) Ose kugwana epopero lyokutunda kovaengeli. Yipo nye kapisi hepero tu kare nowoma asi mbunga zaJehova kuvhura ngava zi hagekese po. (Epis. 34:7) Nye tu kareni nehuguvaro asi mbunga zendi ngazi twikira kukura. Emoneko lyaSakaliya kutuvatera tu dive asi ose kwa kara mepopero lyaJehova naJesus.

11. Morwasinke natu dilira kutjira pokudiva asi vantu vaKarunga ngava va homokera?

11 Mapangero ntaantani tupu ngaga ka lipakerere kumwe mokuhomokera vakareli vaJehova. (Hes. 38:2, 10-12; Ndan. 11:40, 44, 45; Ehor. 19:19) Uporofete waHesekiyeli kwa singonona kuhamena mapangero ogo asi ago ngaga wizira vakareli vaJehova pononkambe dawo ngwendi kakunguru ana kuvindakana sirongo. (Hes. 38:15, 16) * Kuvhura yi tu tjilise oyo ndi? Hawe. Apa ngayi horoka oyo poudigu wounene, mbunga zovaengeli ngazi wiza mokuyapopera vakareli vaJehova nokuyazonagura po ava ava rwanesa upangeli wendi. (2 Tes. 1:7, 8) Alyo ngali kara ezuva lyenene sili. Nye yilye ogu nga pitisira mbunga ozo zovaengeli?

JEHOVA KWA HOROWORA HOMPA NOMUPRISTELI

12, 13. (a) Yisinke va mu tanterere Sakaliya a rugane? (b) Ngapi tuna yidiva asi mutayi kwa tamba kwaJesus Kristusa?

12 Sakaliya yige gelike ga mwene mamoneko ogo ntantatu. Age ga hepere kukorangeda vantu ava va tungwilire ntembeli zaKarunga. (Resa Sakaliya 6:9-12.) Jehova kwa tanterere Sakaliya a ka simbe sisiliveli nongorodo kwaHelidayi naTobiya naJedaya ava va ka tundire koupika waBabironi yipo a ka yi rugane nkata. (Sak. 6:11) Ngoso nkata ezi kwa kere zaSerubabeli nguuru goMujuda gomoruvharo rwaNdafita ndi? Hawe. Azo kwa zi pere Josuwa ogu ga kere Mupristeli gomunene. Eyi nampo kwa tetukisire sili vantu.

13 Nampili ngomu Josuwa ga kere mupristeli gomunene, age kapi ga kere hompa. Morwa age kapi ga tundililire moruvharo rwahompa Ndafita. Nkata ezi va mu pere kwa fanekesere hompa gwanarunye nomupristeli ogu ga ya monekere komeho. Mupristeli gomunene ogu va ya pere uhompa, kumutumbura asi Mutayi. Matjangwa kulikida nawa-nawa asi mutayi ogo kuna kara Jesus Kristusa.—Jes. 11:1; Mat. 2:23.

14. Sirugana musinke ga kara naso Jesus ngaHompa noMupristeli gomunene?

14 Mokumona asi Jesus yige Hompa noMupristeli gomunene, age kupitisira vaengeli. Age kurugana unene mokuvatera vakareli vaJehova va kare nombili nampili mouzuni ou woudona. (Jer. 23:5, 6) Ano komeho, Kristusa nga ka pitisira vaengeli mokukazonagura po vantu wovadona. Age nga ka yi rugana mokukakwatesa ko upangeli waJehova nokukapopera vantu vendi. (Ehor. 17:12-14; 19:11, 14, 15) Komeho yi ka horoke oyo, Jesus ga kara simpe nosirugana esi ga hepa kusikisa mo momazuva getu.

AGE NGA TUNGA NTEMBELI

15, 16. (a) Sirugana musinke va sikisa mo momazuva getu ntani yilye ga si sikisa mo? (b) Yisinke ngayi ka horoka kehagero lyepangero lyaKristusa lyoNomumvho Eyovi?

15 Jesus kwa mu pere hena situmbukira ‘sokutunga’ ntembeli zaJehova. (Resa Sakaliya 6:13.) Mo-1919 Jesus kwa rugene sirugana oso pokumangurura vakareli wousili moBabironi zonene ntani nokutulisa po mbungakriste. Age hena kwa tulire po “mukareli gokulimburukwa gonondunge” mokupitisira sirugana sokuzuvhisa pevhu. (Mat. 24:45) Jesus kwa kuhura vakareli vaJehova yipo va rugane ukareli wokukuhuka.—Mara. 3:1-3.

16 Kristusa novagwavekwa 144 000 ngava ka pangera Nomumvho Eyovi. Posiruwo oso awo ngava ka vatera vantu navenye va ka sikilire mo. Apa ngava ka sikisa mo sirugana sawo, vakareli wousili vaJehova velike ngava ka tunga po pevhu. Posiruwo oso ukareli wousili yiwo welike ngau ka kara po.

LIHAMEKA MO MOSIRUGANA SOKUTUNGA

17. Mbudi musinke Jehova ga tanterere Vajuda, ntani ngapi omu za va kundamene?

17 Ngapi omu mbudi zaSakaliya za kundamene Vajuda womosiruwo sendi? Jehova kwava tumbwidilire asi ngava vatera va sikise mo sirugana sawo. Etumbwidiro olyo lya va vaterere va twikire kutungurura ntembeli. Mokumona asi awo kwa kere wovasesu tupu, ngapi ngano va vhulire kusikisa mo sirugana oso? Nonkango edi gava tanterere Sakaliya, da va vaterere va dire kukara nosinka. Kugusa ko Helidayi naTobiya naJedaya ava va kwatesere ko mokutungurura ntembeli, Karunga kwava tumbwidilire hena asi vamwe ava va kara koure “ngava wiza va ya kwafe mokutungurura ntembeli.” (Resa Sakaliya 6:15.) Morwa Vajuda va kere nehuguvaro mwaJehova, awo va twikilire nosirugana sawo nampili ngomu va si hagekesere po. Konyima Jehova ga rugene ko yuma mokupulisira sirugana oso, ano ntembeli kwa ya pwire kutungurura nomvhura 515 komeho zokuwiza Jesus pevhu. (Esir. 6:22; Sak. 4:6, 7) Nonkango odo daJehova kwa tamba hena kweyi yina kusikilira mo momazuva getu.

Jehova kapi nga divara nayinye eyi atu mu ruganene (Tara paragarafu 18, 19)

18. Ngapi etjangwa lyaSakaliya 6:15 lina kusikilira mo momazuva getu?

18 Naina, mamiliyona govantu kuna kukarera Jehova. Awo kugava ‘nonzambo donongwa po’ ngwendi siruwo nononkondo dawo ntani yiweka yawo kutundilira komutjima mokukwatesa ko ukareli wousili. (Yis. 3:9) Ngapi natu yidiva asi Jehova kumuhafesa kweyi atu kwatesa ko ukareli wousili? Diworokeni asi Helidayi naTobiya ntani Jedaya kwa geve yiweka yawo kwaSakaliya a ka rugane nkata. Azo kwaya kere “sidiworokeso” kweyi va geve mokukwatesa ko ukareli wousili. (Sak. 6:14) Mokulifana, Jehova kapi nga divara nayinye eyi atu mu ruganene. (Heb. 6:10) Age nkenye apa nga yi diworoka.

19. Ngapi omu mamoneko gaSakaliya aga tu kundama naina?

19 Nayinye eyi atu vhuru kusikisa mo mokukwatesa ko ukareli wousili kulikida asi Jehova yige ana kututungika ntani Jesus yige ana kutupitisira. Ayo kutuhafesa kweyi twa hama kombunga ezi za kara mombili nomouumwe. Sitambo saJehova kuhamena ukareli wousili nga si ka sikilira mo. Yipo nye, hafera kukara kumwe novantu vaJehova ntani ‘nokulimburukwa nawa-nawa nompangera dendi.’ Nsene o yirugana oyo, ove ngo kara mepopero lyaHompa gwetu Jesus novaengeli. Litura mo unene mokukwatesa ko ukareli wousili. Ngomu ono kuyirugana oyo, kara nehuguvaro asi Jehova nga ku popera mouzuni ou woudona ntani nokomeho.

^ para. 11 Komauzera gomanzi, tara “Mapuro gokutunda kovaresi” moRuhungu, 15 Kudumonkuru 2015 pepenuno 27-28.