Ir al contenido

Ir al índice

Ño karreta kʼoa jngo korona xi síkuindaná

Ño karreta kʼoa jngo korona xi síkuindaná

“Kʼoa kuitjoson, kʼiatsa jon xi kuinóʼyalao je Jeobá Nináno” (ZAC. 6:15).

KJOAJNDA 17, 16

1, 2. Kʼianga jetsabe Zacarías je sén xi mañatoni, jósʼin tjío je chjota judío ya Jerusalén.

KʼIANGA jetsabe Zacarías je sén xi mañatoni, nʼio tse jmeni xi tjínnele kisikjaʼaitsjenjin. Nʼiojin kisinʼiojin kʼianga kʼoakitso je Jeobá nga kjoañʼai tsjoále je chjota xi tsín kixi tjíofikao yaole. Tonga je chjota judío alikui kisikʼantjaiya yaole, tosi tonda kui kʼoakisʼin xi chʼaotjín. Xi ijngosani, tojo kje majngojinle je yo̱ngo̱le Jeobá. Ánni nga tiʼa kisikatíoni je xá xi tsakánele Niná. A tokui xá kichoni ʼndele nga ngisa ndasʼin koatio.

2 Je Zacarías koanjinle nga tjínle kjoamakjain je chjota judío xi kichoni Jerusalén. Je Biblia kʼoatso nga je Niná xi kixi xokisʼin nga kisikatío niʼyale kao negosio xi kisʼele je chjota judío ya Babilonia (Esd. 1:2, 3, 5). Kitsjionkon ʼnde jñani nda bexkon kʼoa yaa ki ya ʼnde jñani tsín bexkon. Kʼianga nʼio chjí tsabekon nga sʼe̱ndayanda ijngokʼa je yo̱ngo̱le Niná 1,600 kilómetro kjin kini ndso̱ko̱ ninga nʼio xkón chon ya yandiaa.

3, 4. Jmé kjoa xi jaʼatojin je chjota judío xi kichoni Jerusalén.

3 Jokjitse tsakʼetsoma ya yandiaa, je chjota judío kuijin kisikjaʼaitsjenjin jóchon Jerusalén ya jña kuichokatio. Tsakʼinyale nga naskánakoanchon Jerusalén ngasʼa kʼoa je xi chjotajchíngale koan tsabení jokisʼe je yo̱ngo̱ xi ya kisʼejna (Esd. 3:12). Tsa yalani kitjenkoaa chjota jebi, jókisʼe tokoán tsa tokʼia tsaʼya títjoán Jerusalén. A ba kisʼe tokoán nga tsaʼyaa nga toxkoa̱lesa tjío je naxinandá kʼoa nga jetokijñá. A kui kiningósonkoaa tsokʼoa jokjoanyʼai je xjáo xi kjindai Babilonia kʼoa nga jetoxkoa̱lesa nya je xjáole Jerusalén. Tonga je chjota judío alikui kisikinroajen kon, nga̱ tsabee josʼin kisikuinda kʼoa josʼin tsakasenkao Jeobá nga kinroani Babilonia. Je xi títjon kisʼin nga kicho Jerusalén kuinga jngo sonxta tsakʼénda jña kisʼejna tsakai je yo̱ngo̱, kʼoa nyaon nyaon tsakakále cho̱ je Jeobá ya sonxta jebi (Esd. 3:1, 2). Nʼio tsjoa kisatio kon, kʼoa kʼoasʼin koantsen nga tsín ʼya xi koa̱nle sikinroajen kon.

4 Ali tsa tokuijin je yo̱ngo̱ xi tjínnele kʼoendayanda ijngokʼa je chjota israelita, kʼoati tjínnele kʼoendaya je naxinandále, je niʼyale kʼoa sixá je jñále nga koa̱n so̱koʼale je familiale (Esd. 2:70). Nʼio tse xá kisʼele. Tonga je chjotakontrale koanmele nga tsakʼéchjoa je xá xi tjíosʼín. Nga títjon, je chjota israelita tosi tonda kisixá, tonga 15 nó nga tsakatiochjoa je chjotakontrale kʼoa chaan kinroajen kon (Esd. 4:1-4). Kʼoa kʼianga nó 522 tongini nga nó 1, je rey xi tíbatéxoma Persia, kʼoasʼin tsakʼéne nga tsín tikatamaxáni ya Jerusalén. Nga kʼoakoan, je chjota kʼoajinsʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tikʼia sʼendayani je naxinandá (Esd. 4:21-24).

5. Jméni xi kisʼin Jeobá nga kisinʼiojin je naxinandále.

5 Je Jeobá tsabee jmeni xi koanchjénle je chjota judío. Kuinga ijngo sén tsakakónile Zacarías nga kʼoakitsole nga tsjoake naxinandále kʼoa nga kisasenle jmeni xi kisʼin. Kʼoati kitsole Jeobá nga sikuinda tsa ijngokʼa kʼoasʼin je xá xi kitsjoale. Jé Zacarías kisichjén Jeobá nga i̱ kitsole xi tʼatsʼe nga kʼoendayanda ijngokʼa je yo̱ngo̱: “Kʼoa kuitjoson, kʼiatsa jon xi kuinóʼyalao je Jeobá Nináno” (Zac. 6:15).

JNGO JTÍN ÁNKJE

6. 1) Jméni xi tsabe je Zacarías kʼianga kisakole je sén xi majinni (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi). 2) Ánni nga kjaʼaí kjaʼaísʼin matsensíni je naxín.

6 Je sén xi majinni xi kisakole Zacarías, kuijin xi ngisa sítaja je kjoamakjainná (tʼexkiai Zacarías 6:1-3). * Cha̱niyala jkoaa jmeni xi tsabe Zacarías. Ño karreta xi ya tjíobitjoni jña nya nga jao nindo xi ki̱cha̱ní. Je naxín xi tjíokjenʼndó je karreta kjaʼaí kjaʼaísʼin matsen kʼoa ndi̱toon ʼyale jokjoan xi ngikʼa. Je Zacarías i kitso: “ʼYáni xokjoan, ji nai” (Zac. 6:4). Je sén jebi kʼoati nʼio tse jmeni xi bakóyaná, kʼoa kʼoati mená jchaa jmé xi tsoyanile.

Je Jeobá tojo ánkje tísíchjén ndʼaibi nga tísíkuinda kʼoa nga tíbasenkao naxinandále

7, 8. 1) Jmé xi tsoyanile nga jao nindo xi kisakole Zacarías. 2) Ánni nga ki̱cha̱ní koanndasíni nga jao nindo jebi.

7 Ya Biblia sakʼoaa chjotaxá tsoyanile je nindo. Je xi kisakole Zacarías, mangóson kao nga jao nindo xi nchja̱ni librole Daniel. Nindo jebi kui tsoyanile nga toje Jeobá xi batéxomale ngayeje jme xi tjín kʼoa nga tíjna ngantsjai nichxin. Kʼoa je xi ijngo nindo, kui tsoyanile je Chjotaxále Niná, je xi Jesús séntítjonle (Dan. 2:35, 45). Saʼnda nga nó 1914 nga tsakʼaile xá je Jesús, nga jao nindo jebi, ñatjen tjío kʼoa nʼio chjíle je xá xi tjíosʼín nga katabitjoson josʼin mele Niná i̱ Sonʼnde.

8 Ánni nga ki̱cha̱ní koanndasíni nga jao nindo jebi. Je ki̱cha̱ní kʼoati kji chjíle jokji chjíle je tao̱nsine. Kʼianga kisʼenda je ndʼianajñole Jeobá kʼoa kao yo̱ngo̱le ya Jerusalén ki̱cha̱ní koanchjén (Éx. 27:1-3; 1 Rey. 7:13-16). Kʼianga ki̱cha̱ní koanndani je nindo kui tsoyanile nga ñaki toje Jeobá xi nʼio nda batéxoma kʼoa kao Chjotaxále. Jé xosʼin nga nda koationi je chjotasonʼnde kʼoa nga nʼio tse kjoanichikontʼain sʼe̱le.

9. ʼYáni xi tjíosíxákao je karreta kʼoa jmé xá xi tsakʼaile.

9 Jmé xi tsoyanile je karreta kʼoa kao xi tjíosíxákao. Je xi tjíosíxákao je karreta ánkjení kʼoa tsakui nichxin tsen tsen tjíojtín (tʼexkiai Zacarías 6:5-8). * Tjíobitjoo “nga jekitsʼaile xá ngixko̱n Nainá”. Jmé xá xi tsakʼaile. Yaa Babilonia nikasén nga sikuinda je naxinandále Niná. Je Jeobá kʼoakitso nga tsín tichoʼnda koa̱nni je naxinandále ya Babilonia. Je én jebi nʼiojin kisinʼio kon je chjota xi tjíobʼéndaya je yo̱ngo̱ nga nichxinle Zacarías. Ñaki kʼoatsakatío kon nga tsín koa̱nle chjotakontrale kʼoechjoale je xá xi tjíosʼín.

10. Ánni nga bʼéjngoni tokoán je sén xi kisakole Zacarías tʼatsʼe je karreta kʼoa xi tjíosíxákao.

10 Tojo kisʼin Jeobá nichxinle Zacarías, tojo ánkje tísíchjén ndʼaibi nga tísíkuinda kʼoa nga tíbasenkao je naxinandále (Mal. 3:6; Heb. 1:7, 14). Saʼnda tjen nó 1919, je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi alikui tije Babilonia xi nʼio je tsakánentsjani. Je naxinandále Niná tosi tonda kjimankjínya ninga chjota tjíofitjenngike (Apoc. 18:4). Nga je ánkjele Jeobá tjíosíkuindaná, alikui koa̱n kuijkoán nga̱ tsín tikoa̱nnile nga je koanentsjaná je relijión ndiso (Sal. 34:7). Ñaki kʼoatjín tokoán nga kao kjoatsjoa si̱xálee Jeobá kao ndsʼee xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼianga kui nikjaʼaitsjeen je sén xi kisakole Zacarías, alikui jme xi nokjonlee nga jé Jeobá sikuindaná.

11. Ánni nga tsín kuijkónsíñá kʼianga kʼoetʼale chjotaxá sonʼnde je naxinandále Niná.

11 Je chjotaxá sonʼnde xi je Na̱i kjinentsja, jeme koatiojtín nga koanmele sikjeson je naxinandále Niná (Ezeq. 38:2, 10-12; Dan. 11:40, 44, 45; Apoc. 19:19). Je én xi tongini kinchja̱ Ezequiel kʼoatso nga ñaki jo yojbi sʼin sʼejnajtsa Sonʼnde. Kʼoati tso nga naxín tjíosonle kʼoa nga nʼio jtile nga kʼoetʼale je naxinandále Niná (Ezeq. 38:15, 16). * A kuijkónñá nga kʼoakoa̱n. Mai. Kʼianga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse, jé ánkjele Jeobá kuinyakaoná kʼoa sikjesonní ngatsʼi xi batiochjoale josʼin batéxoma Jeobá (2 Tes. 1:7, 8). Nʼiojin tsjoa sa̱tío tokoán nga kʼia. Tonga ʼyáni xi séntítjonle je ánkjele Jeobá.

JE JEOBÁ TSJOÁLE KORONA JE CHJOTAXÁLE KʼOA XI NAʼMI KAONI

12, 13. 1) Jméni xi tsole Jeobá nga katasʼín je Zacarías. 2) Jósʼin ʼyañá nga je Jesucristo tínchja̱ni je xi “Jtsʼén” ʼmile.

12 Tojé Zacarías xi tsabe je xi jin sén nchja̱ni librole. Xijemani, jmeni xi sʼín Zacarías ngixko̱n naxinandá tjín xi tsoyanile kʼoa kui xi sínʼio kon je chjota xi tjíobʼéndaya je yo̱ngo̱ (tʼexkiai Zacarías 6:9-12). * Je Jeobá kʼoatsole nga katafákao je Heldai, Tobiya kao Jedayá, xi chriansʼa jaʼaini Babilonia, kʼoa nga tao̱nchxoa kao tao̱nsine katasíjéle. Kʼoa je tao̱nchxoa kao tao̱nsine xi tsjoá chjota jebi, jngoo korona sínda Zacarías (Zac. 6:11). ʼYáni xi bʼaile je korona. A jé bʼaile Zorobabel, je xi gobernador sʼin tíjna, xi ya ntje̱le David kao Judá kitjenni. Mai. Je Jeobá kʼoatsole Zacarías nga je Josué katasʼeya jko̱ je xi naʼmitítjon ma. Ñaki tokʼoajin koanle je chjota xi tsabe jebi.

13 A kui xi tsonile jebi nga je Josué xi naʼmitítjon ma xi rey koa̱n. Mai. Nga tsín ya ntje̱le David kitjenni. Kʼianga je bʼaile korona kui tsoyanile jmeni xi koa̱nle jngo rey xi kʼoéjna ngantsjai nichxin kʼoa xi naʼmi koa̱n, je xi “Jtsʼén” ʼmile. ʼYáni xi kʼoasʼin bʼaijaʼaínle. Je Biblia kʼoatso nga je Jesucristo tínchja̱ni (Is. 11:1; Mat. 2:23).

14. Jmé xá xi tísʼín je Jesús nga rey kʼoa nga naʼmi sʼin tíjna.

14 Jé Jesús xi rey sʼin tíjna kʼoa xi naʼmi kaoni, kʼoa jé séntítjonle je ánkjele Jeobá. Nʼio ndasʼin tísítjoson je xále, ánni nga je naxinandále Niná ndasʼin kʼoéjnasíni ninga nʼio tse kjoatsʼen tjín i̱ Sonʼnde (Jer. 23:5, 6). Jenʼio machrianle nga sikinjele je kontrale Niná kʼoa kʼoasʼin tsjoánganʼionile Jeobá nga toje xi bakinle batéxoma kʼoa sitoánntjai je choʼndale Jeobá (Apoc. 17:12-14; 19:11, 14, 15). Tonga nga kjesa kʼoamajin, je Jesús xi “Jtsʼén” ʼmile, nʼio tse xá xi tísʼín.

JÉ KʼOENDA JE YO̱NGO̱

15, 16. 1) ʼYáni xi tíbʼéndaya kʼoa xi tísítsje je jtínle Cristo nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoa jótísʼínnile. 2) Jókoa̱nchon je Sonʼnde kʼianga jekjoetʼa xi jngo jmi nó koatexoma Cristo.

15 Kʼianga rey kʼoa naʼmi jekoan Jesús, kʼoati kui xá tsakʼaile nga je katabʼénda “je yo̱ngo̱le Jeobá” (tʼexkiai Zacarías 6:13). * Kʼiaa nga nó 1919 tsakʼétsʼiakao xá jebi, nga kisikatíondái je naxinandále Niná xi tʼatsʼe Babilonia xi nʼio je kʼoa nga kisʼejna ijngokʼani je jtín xi tsʼe chjotale Cristo. Kʼoati tsakinyánda je “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” nga je katabándiaale je xá xi kjima ya nitsinle je yo̱ngo̱ xi tsín matsen (Mat. 24:45). Je Jesús kʼoati tísítsje je naxinandále Jeobá kʼoa tíbasenkao nga tsje katabʼejna je kjoaʼyaxkón xi bʼaile Jeobá (Mal. 3:1-3).

16 Kʼianga jekoatexoma xi jngo jmi nó je Jesús kao xi 144,000 mani, kuinyakao je chjota xi kixi tjíofitʼale Niná nga chjotatsje koa̱n. Kʼoa ñaki tojé choʼndale Niná koatio kʼianga jekoa̱ntsje je Sonʼnde. Nga kʼia, tojé Jeobá jchaxkón ijngokʼani.

KʼOAINGANʼIOÁ JE XÁ XI KJIMA

17. 1) Jmé xi kitsole Jeobá je chjota judío. 2) Jméni xi kisʼin je chjota judío nga jekinrʼoé je én xi kitso Jeobá.

17 Jósʼin kitsjoanganʼiole je chjota judío je én xi kinchja̱ Zacarías. Je Jeobá kʼoakitsole nga tsín jme xi koa̱nle kʼoa nga je sikuinda ánni nga koanjngonile je yo̱ngo̱ xi tjíobʼénda kʼoa kuijin jebi xi nʼio kitsjoanganʼiole. Tonga, jósʼin koa̱njngonile je xá xi tjíosʼín nga tochoa mani. Je chjota judío alikui tijao kisationi kon kʼoa tsín tikitsokjonni kʼianga tosi tonda kʼoakitsole Zacarías je énle Jeobá. Xi ijngosani, tsakinyakao je Heldai, Tobiya kao Jedayá, kʼoa kʼoati kitsole Niná nga nʼiosa nkjín chjota kuinyakao nga kʼoendaya je yo̱ngo̱ (tʼexkiai Zacarías 6:15). * Ñaki kʼoatsakatío kon chjota judío nga je Jeobá koasenkao. Kuinga tsakʼénda ijngokʼani je yo̱ngo̱ ninga tsakʼejnachjoa je reyle Persia. Jé Niná xokisʼin nga kitsjoaʼnde ijngokʼani je chjota xi tsakatiochjoale. Kʼiaa nga nó 515 tongini nga nó 1 koanjngole je yo̱ngo̱ (Esd. 6:22; Zac. 4:6, 7). Tonga je én xi kitsole Jeobá je Zacarías ngisa tse josʼin tíbitjoson ndʼaibi.

Je Jeobá alikui kʼia sichajin je kjoatsjoacha xi tibakolee (Chótsenlai párrafo 18 kao 19)

18. Jósʼin tíbitjoson ndʼaibi jmeni xi tso Zacarías 6:15.

18 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, miyón mani chjota xi Niná tjíosíxále. Ni̱ma̱le tjíonroajinni nga tjíotsjoá je “tsojmichjí” xi tjínle, jolani je nichxinle, tao̱nle kʼoa kao nganʼiole (Prov. 3:9). Kʼoasʼin tjíotsjoánganʼionile yo̱ngo̱ xi tsín matsen xi tsʼe Niná. Alikui jao tjín tokoán nga nʼio bechjí je Jeobá nga kixi kjimaa kʼoa nga tibʼainganʼiolee. Si̱kjaʼaitsjenjiaan nga je Heldai, Tobiya kao Jedayá, kitsjoaa jmeni xi koanchjén nga koannda je korona. Kʼoa je korona jebi kui kisikjaʼaitsjenjinle je chjota josʼin kitsjoanganʼio tʼatsʼe kjoaʼyaxkón xi kixi (Zac. 6:14). Kʼoatisʼinni, je Jeobá alikui kʼia sichajin jmeni xi tinʼia xi tʼatsʼe kʼoa je kjoatsjoacha xi tibakolee (Heb. 6:10).

19. Jósʼin bʼakaotʼaná je sén xi kisakole Zacarías.

19 Jmeni xi kjima nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, kui bakó nga je Jeobá tísíchikontʼainná kʼoa nga je Cristo tíbándiaale je naxinandále Niná. Xi choʼndale Jeobá maa, yaa tiyojinlee jngo jtín xi tsínkʼia cha̱ngi, xi tsín jme xi koa̱nle kʼoa xi tíjna ngantsjai. Jmeni xi tjínndajinle Jeobá xi tʼatsʼe kjoaʼyaxkón xi kixi, kuitjosonní tojo kitso je Zacarías. Chjí jchatokoán nga i̱ tiyojiaan je naxinandále Jeobá kʼoa kuinóʼyalee jmeni xi tsoná. Kʼiatsa kʼoasʼiaan, jé Jesús koasenkaoná xi Rey kʼoa xi naʼmitítjon sʼin tíjna kʼoa kao ánkje xi tjíosíxákao je karreta. Kʼoénelee yaoná nga kʼoainganʼiolee je kjoaʼyaxkón xi kixi. Koaan kʼoéjngoaa tokoán nga je Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán kʼoasjentjainá je nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi kʼoa kao nichxin xi nroaján.

^ párr. 6 Zacarías 6:1-3: “Kʼoa kiskotsen ijngokʼa kʼoa tsaʼbeña; ño karreta xi ya tjíobitjoni jña nya nga jao nindo, kʼoa je nindo ki̱cha̱níní. Je xi títjon karreta, ní kjoan naxínle kʼoa xi majaoni karreta jma kjoan naxínle. Kʼoa je karreta xi majanni, chxoa kjoan je naxínle, kʼoa karreta xi mañoni, indo kjoan naxínle”.

^ párr. 9 Zacarías 6:5-8: “Je ánkje i kitsona: Jébi nga ño nganʼio xi tsʼe ngʼajmi, xi tjíobitjo nga jekitsʼaile xá ngixko̱n Nainá xi kjinentsja jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼoa je naxín xi jma kjoan yaa norte fi; kʼoa je xi chxoa kjoan yaa jto̱n ndáchikon fi; kʼoa je xi indo kjoan yaa sur fi. Kʼoa je xi indo kjoan, jetjíonda nga kuitjo nga kʼoétsomason sonʼnde. Kʼoa je i kitso: Tangíon, titsomason sonʼnde. Kʼoa tsakʼetsomason sonʼnde. Kinchjana kʼoa kitsona: Koeni, je xi ya norte tjíofi, jé xotjíosʼín nga ya tsakʼejna je nganʼiole Jeobá ya norte”.

^ párr. 11 Kʼoati koa̱nsjaitʼasali xi tʼatsʼe jebi ya jñani “Tjínkʼa xi kjonangi” tso ya Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe 1 sá mayo nó 2015, pájina 29, 30.

^ párr. 12 Zacarías 6:9-12: “Kʼoa je Jeobá tosi tonda tsakjákaona, kʼoa kitso: Tjín xi chjoai xi tsʼe naxinandá, xi tsʼe Heldai, xi tsʼe Tobiya kʼoa xi tsʼe Jedayá; kʼoa tjínneli nga kʼuín kʼoa kuitjásʼain ya niʼyale Josías tile Sofonías kʼoa kao xi ya Babilonia jaʼaini. Kʼoa chjoai tao̱nchxoa kao tao̱nsine kʼoa jngo korona tindai kʼoa ya tʼeyai jko̱ Josué tile Jehozadaq je xi naʼmitítjon ma. Kʼoa tjínneli i̱ kʼuínlai: Kui jebi xi títso Jeobá, xi tsʼe chjotakjoajchán: I tíjna je chjota xi Jtsʼén ʼmi jaʼaínle. Kʼoa yaa ʼndele kʼoejtsʼén, kʼoa kʼoenda je yo̱ngo̱le Jeobá”.

^ párr. 15 Zacarías 6:13: “Kʼoa jé kʼoenda je yo̱ngo̱le Jeobá, sa̱kóle kjoaxkóntokon; tjínnele nga je koatexoma, kʼoa tjínnele naʼmi koa̱n, kʼoa ñaki sʼee kjoanyʼán”.

^ párr. 17 Zacarías 6:15: “Kʼoa je xi kjin tjío kjoaʼaíkʼéndaa je yo̱ngo̱le Jeobá. Kʼoa jon tjínnele jchao nga je Jeobá, xi tsʼe chjotakjoajchán xi tísíkasénna. Kʼoa kuitjoson, kʼiatsa jon xi kuinóʼyalao je Jeobá Nináno”.