Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Puipuia Oe e Kariota ma le Pale

E Puipuia Oe e Kariota ma le Pale

“E oo lenei mea pe afai e tou te matuā faalogo i le siʻufofoga o Ieova lo outou Atua.”​—SAKA. 6:15.

PESE: 61, 22

1, 2. O le ā le tulaga o tagata Iutaia i Ierusalema a o faaiʻu le vaaiga lona fitu a Sakaria?

E TELE mea na mafaufau i ai le perofeta o Sakaria a o faaiʻu lana vaaiga lona fitu. Na faamautinoa mai e Ieova o le a faasalaina tagata lē faamaoni e tusa ai ma a latou amioga leaga. E mautinoa o lenei folafolaga na faamalosia ai Sakaria. Peitaʻi, e leai se suiga na iai auā sa iai pea amioga leaga ma lē faamaoni. E leʻi taitai foʻi ona māeʻa le toe fausiaina o le malumalu o Ieova i Ierusalema. Aiseā na vave ai ona lafoaʻia e tagata Iutaia le galuega na tuuina mai e le Atua iā i latou? Pe na latou toe foʻi i Ierusalema e tau ina ia faataunuu o latou lava manaʻoga?

2 Na iloa e Sakaria o tagata Iutaia na toe foʻi i Ierusalema, o ni tane ma fafine e faatuatua. O i latou o “ē uma na uunaʻia e le Atua moni” ina ia tuua o latou fale saogalemu ma pisinisi. (Esera 1:2, 3, 5) Na o latou tuua se nuu ua masani ai ina ia siitia atu i se nofoaga e latou te leʻi vāai muamua lava i ai. Pe ana faapea e lē tāua le toe fausiaina o le malumalu o Ieova, semanū e latou te lē ō i se faigāmalaga faigatā i le mamao pe tusa ma le 1,000 maila (1,600 km) e ui atu i laueleele lafulafuā.

3, 4. O ā luʻi na fesagaʻi ma tagata Iutaia na toe foʻi i Ierusalema?

3 Na faapeʻī lenā faigāmalaga? A o faimalaga faatasi tagata Iutaia, e lē taumatea na mafaufau i le tele o taimi i lo latou nuu fou. Na latou faalogo e faatatau i le matagofie o le aai o Ierusalema. Sa vāai tagata matutua na latou malaga faatasi i le matagofie o le malumalu na iai. (Esera 3:12) Pe ana faapea sa e faimalaga faatasi ma i latou, o ā ni ou faalogona ina ua amata ona e iloa atu Ierusalema lea o le a avea ma ou nuu fou? Pe e te faanoanoa ina ua e vaaia fale ua faaleagaina ua sosolo ai vao? Po o le a e faatusatusa pā maualuluga o Papelonia i pā o Ierusalema ua malepe i lalo, faapea pūpū tetelē i vaega sa iai faitotoʻa ma ʻolo? E ui i lea, e leʻi lotovaivai ai tagata Iutaia. Na latou tofo i le laveaʻiga a Ieova a o alu la latou faigāmalaga umi. Ina ua taunuu, na muamua lava ona latou faatūina se fata faitaulaga i le vaega na iai muamua le malumalu, ma amata ona latou ofo atu taulaga iā Ieova i aso uma. (Esera 3:1, 2) Na matuā tumu i latou i le maelega ma le fiafia, ma na foliga mai e leai se mea e faavaivaia ai i latou.

4 E lē gata i le galuega o le malumalu, ae sa tatau foʻi i tagata Isaraelu ona toe fausia o latou aai. Sa tatau ona toe fau o latou fale, toe totō a latou faatoʻaga, ma saʻili ni meaʻai mo o latou aiga. (Esera 2:70) Na foliga mai e matuā telē le galuega na manaʻomia ona latou faia. Peitaʻi, e leʻi umi ae aliaʻe mai teteega faigatā. E ui lava sa latou faamalolosi i le amataga, ae na faaauau ona iai teteega mo le 15 tausaga ma na faasolo ina faavaivaia ai i latou. (Esera 4:1-4) Na aliaʻe mai se isi luʻi i le 522 T.L.M. ina ua poloaʻia e le tupu o Peresia ia taofia galuega tau faugāfale i Ierusalema. Sa foliga mai o le a lē toe fausiaina lava lenā aai.​—Esera 4:21-24.

5. Na faapefea ona fesoasoani Ieova i ona tagata ina ua taofia la latou galuega?

5 Sa silafia e Ieova mea na manaʻomia e ona tagata. Na faailoa atu e le Atua se vaaiga faaiʻu iā Sakaria, ina ia faamautinoa atu ai i tagata Iutaia Lona alofa ma le talisapaia o a latou galuega uma. Na ia faamautinoa atu foʻi o le a ia puipuia i latou pe a faaauau ona fai le galuega na tuu atu iā i latou. E tusa ai ma le toe fausiaina o le malumalu, na folafola atu e Ieova e faapea: “E oo lenei mea pe afai e tou te matuā faalogo i le siʻufofoga o Ieova lo outou Atua.”​—Saka. 6:15.

ʻAUTAU O AGELU

6. (a) Na faapefea ona amata le vaaiga lona valu a Sakaria? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.) (e) Aiseā e eseese ai lanu o solofanua?

6 O le vaaiga mulimuli o vaaiga e valu a Sakaria atonu e sili ona faamalosia ai le faatuatua. (Faitau le Sakaria 6:1-3.) Seʻi faaata le vaaiga lenei: Ua ō mai ni kariota se fā ʻmai i le va o mauga ʻapamemea e lua’ ua sauni mo le taua. E eseese lanu o solofanua o loo tosoina nei kariota, ina ia faigofie ai ona iloa le eseesega o ē o loo tiʻetiʻe ai. Ua fesili Sakaria e faapea: “O ā ia mea?” (Saka. 6:4) E tatou te fia iloa foʻi ona e iai le aafiaga o lenei vaaiga iā i tatou.

O loo faaaogā pea e Ieova ana agelu ina ia puipuia ma faamalosia ona tagata

7, 8. (a) O le ā e faaata mai e mauga e lua? (e) Aiseā ua faia aʻe ai nei mauga i ʻapamemea?

7 I le Tusi Paia, o mauga e mafai ona faaata mai ai malo. E talitutusa mauga na vaaia e Sakaria ma mauga e lua lea e faamatala i le valoaga a Tanielu. O le tasi mauga e faaata mai ai le pule silisili ese a Ieova i le aoao o mea lea e tumau e faavavau. A o le isi mauga o loo faaata mai ai le Malo faa-Mesia lea e avea ai Iesu ma Tupu. (Tani. 2:35, 45) Talu mai le taimi na nofotupu ai Iesu i le 1914, na aufaatasi ai nei mauga e lua e faatino se matafaioi faapitoa ina ia faataunuu ai le finagalo o le Atua i le lalolagi.

8 Aiseā ua faia aʻe ai nei mauga i ʻapamemea? E matuā tāua le ʻapamemea e pei lava foʻi o le auro. Na faatonu e Ieova tagata Isaraelu ia faaaogā le ʻapamemea i le fausiaina o le faleʻie paia, ma le malumalu mulimuli ane i Ierusalema. (Eso. 27:1-3; 1 Tu. 7:13-16) O lea la, o le ʻapamemea lea e faia aʻe ai mauga faafaatusa e lua, ua faamanatu mai ai iā i tatou le tulaga e silisili ona lelei o le pule silisili ese a Ieova i le aoao o mea ma le Malo faa-Mesia, ma o le a maua ai e tagata uma le saogalemu ma faamanuiaga.

9. O ai ē o loo tiʻetiʻe i kariota, ma o le ā lo latou tofiga?

9 Seʻi o tatou toe foʻi nei i kariota. O le ā e faaata mai e kariota ma ē o loo tiʻetiʻe ai? O loo faaata mai ai agelu, e foliga mai o ni vaega o agelu. (Faitau le Sakaria 6:5-8.) Ua latou ō mai sa tutū i “luma o le Alii o le lalolagi uma” ma se tofiga faapitoa o le a latou faataunuuina. O le ā lenā tofiga? Ua auina atu kariota ma ē o loo tiʻetiʻe ai ina ia puipuia nisi o vaipanoa. O lo latou tiute tauave o le puipuia lea o tagata o Ieova, aemaise lava mai i le “atunuu i mātū,” po o Papelonia. O le a faamautinoa e Ieova e lē toe faapologaina ona tagata e Papelonia. E mautinoa o lenei vaaiga na matuā faamāfanafanaina ai ē na fausia le malumalu i aso o Sakaria. Sa lē tatau ona latou toe popole pe a faalavelave atu o latou fili.

10. O le ā le faamautinoaga e maua e tagata o le Atua i aso nei, mai i le valoaga a Sakaria i kariota ma ē o loo tiʻetiʻe ai?

10 I aso nei, o loo faaaogā pea e Ieova o ʻau ana agelu ina ia puipuia ma faamalosia ona tagata, e pei foʻi o aso o Sakaria. (Mala. 3:6; Epe. 1:7, 14) Talu mai le 1919 ina ua faasaʻolotoina le Isaraelu faaleagaga mai i le faaaunuua faafaatusa i Papelonia le Aai Tele, ua lē mafai ona toe taofiofia le tuputupu aʻe o le tapuaʻiga moni e ui lava i teteega ogaoga. (Faaa. 18:4) Talu ai o loo puipuia i tatou e agelu, e lē tatau la ona tatou popole e faapea e ono iai se taimi o le a toe faapologaina ai faaleagaga tagata o Ieova. (Sala. 34:7) Nai lo o lea, e tatou te mautinoa o le a faaauau ona olaola faaleagaga auauna a le Atua i le lalolagi aoao. A o tatou manatunatu i le vaaiga a Sakaria, e tatou te mautinoa o loo malupuipuia i tatou e nei mauga e lua.

11. Aiseā e lē tatau ai ona tatou matataʻu pe a osofaʻia tagata o le Atua i le lumanaʻi?

11 Ua lē o toe umi ona aufaatasi lea o malo faapolotiki o le lalolagi a Satani ina ia taumafai e faaumatia tagata o le Atua. (Eseki. 38:2, 10-12; Tani. 11:40, 44, 45; Faaa. 19:19) O loo faamatala i le valoaga a Esekielu o nei malo e pei o ni ao e ufitia ai le laueleele, ma o loo tiʻetiʻe mai ma le matuā feita i solofanua ina ia osofaʻia i tatou. (Eseki. 38:15, 16) * Pe e tatau ona tatou matataʻu iā i latou? E leai! O loo tatou faatasi ma le ʻautau a Ieova. I lenā taimi faigatā a o faagasolo le puapuaga tele, o le a aufaatasi ʻautau o agelu a Ieova ina ia puipuia tagata o le Atua ma faaumatia i latou e tetee i lana pule silisili ese. (2 Tesa. 1:7, 8) Maʻeu se aso ina a mataʻutia! Ae o ai o le a taʻimua i le ʻautau faalelagi a Ieova?

UA FAAPALE E IEOVA SE OSITAULAGA E AVEA MA TUPU

12, 13. (a) O le ā le gaoioiga ua faatonuina Sakaria e fai? (e) E faapefea ona tatou iloa o lē ua taʻua o se Tātupu o loo faaata mai ai Iesu Keriso?

12 E na o Sakaria lava na vaai i nei vaaiga e valu. A o lea ua ia faia se gaoioiga faavaloaga e faalaeiauina ai ē o loo toe fausiaina le malumalu o le Atua. (Faitau le Sakaria 6:9-12.) Ua faatonuina Sakaria ia ao mai siliva ma auro mai iā Heletai, Topia, ma Ietaia, o tagata e toʻatolu faatoʻā taunuu mai i Papelonia, ma ia fai ai “se pale matagofie.” (Saka. 6:11) Pe na faatonu Sakaria ia faapale Serupapelu, o le kovana o le ituaiga o Iuta ma o lē na tupuga mai iā Tavita? E leai. Atonu na faateʻia ē na vaavaai atu a o ia faapaleina le Ositaulaga Sili o Iosua.

13 Pe na avea ai le Ositaulaga Sili o Iosua ma tupu ina ua faapaleina o ia? E leai, auā e leʻi tupuga mai Iosua i le gafa tautupu o Tavita, ma e leʻi agavaa ai o ia e avea ma tupu. O le faapaleina o ia na faaata mai ai le faapaleina o sē o le a avea ma tupu ma ositaulaga e faavavau i le lumanaʻi. O lē o le a avea ma ositaulaga sili ma tupu, e taʻua o ia o se Tātupu. O loo faamatala ma le manino i le Tusi Paia o lenā Tātupu o Iesu Keriso.​—Isa. 11:1; Mata. 2:23. *

14. O le ā le galuega e faia e Iesu i le avea ai ma Tupu ma Ositaulaga Sili?

14 I le avea ai o Iesu ma Tupu ma Ositaulaga Sili, ua taʻimua o ia i le ʻautau faalelagi a Ieova. O lea, e galue ma le filigā o ia ina ia saogalemu tagata o le Atua o se vaega a o latou ola ai i lenei lalolagi ua tumu i le sauā. (Iere. 23:5, 6) I le lumanaʻi lata mai, o le a taʻimua Keriso i le faaumatiaina o faigāmalo ina ia lagolagoina ai le pule silisili ese a le Atua, ma puipuia ai tagata o Ieova. (Faaa. 17:12-14; 19:11, 14, 15) Peitaʻi, a o leʻi faaooina mai lenā faaumatiaga, e iai se galuega tele e ao ona faataunuuina e Iesu, o lē ua taʻua o le Tātupu.

O LE A IA FAUSIA LE MALUMALU

15, 16. (a) O le ā le galuega o le toe faafoʻisiaga ma le faamamāina na faia i aso nei, ma o ai na faia? (e) O le a faapeʻī le lalolagi i le iʻuga o le Pulega a Keriso i le Afe Tausaga?

15 E lē gata ua tofia Iesu e avea ma Tupu ma Ositaulaga Sili, ae ua tofia foʻi o ia e ʻfausia le malumalu o Ieova.’ (Faitau le Sakaria 6:13.) Na faia e Iesu lenei galuega i le 1919 e ala i le faasaʻolotoina o tagata tapuaʻi moni mai iā Papelonia le Aai Tele, ma toe faafoʻisia le faapotopotoga Kerisiano. Na ia tofia foʻi “le pologa faamaoni ma le faautauta,” ina ia taʻimua i le faatonutonuina o le galuega i le lotoā faalelalolagi o le malumalu sili faaleagaga. (Mata. 24:45) Sa pisi foʻi o ia i le faamamāina o tagata o le Atua, ma fesoasoani iā i latou ina ia faia le tapuaʻiga i se auala mamā.​—Mala. 3:1-3.

16 I le Pulega i le Afe Tausaga, o le a fesoasoani Iesu ma le 144,000 o ē o le a avea ma tupu ma ositaulaga faatasi ma ia, ina ia toe faafoʻisia le tulaga lelei atoatoa o tagata faamaoni. Pe a māeʻa lenei galuega, e na o tagata tapuaʻi moni lava o le Atua o le a totoe i le lalolagi ua faamamāina. O le iʻuga, o le a faafoʻisia le tapuaʻiga moni i se tulaga lelei atoatoa!

IA FAIA SO TATOU SAO I LENEI GALUEGA

17. O le ā le faamautinoaga e sosoo ai na avatu e Ieova i tagata Iutaia, ma o le ā le aafiaga o lenā feʻau iā i latou?

17 O le ā se aafiaga o le feʻau a Sakaria i tagata Iutaia i ona aso? Na faamautinoa atu e Ieova o le a puipuia ma faaauau la latou galuega. E lē taumatea na faamalosia o latou loto ina ua faamautinoa atu e Ieova o le a fausia lava le malumalu. Peitaʻi, e faapefea i na o ni nai tagata ona faataunuu lenā galuega tele? Na aveesea lo latou popole ma le lē mautonu e ala i upu na sosoo ai a Sakaria. E lē gata na fesoasoani ane tagata faamaoni e pei o Heletai, Topia, ma Ietaia, ae na taʻua foʻi e le Atua le toʻatele o isi o le a ʻō mai ma fausia le malumalu o Ieova.’ (Faitau le Sakaria 6:15.) Na mautinoa e tagata Iutaia e lagolagoina e Ieova la latou galuega. O lea, na vave ai ona toe amata la latou galuega o le toe fausiaina o le malumalu e ui lava na faasā. E leʻi umi ae aveesea e Ieova faasāsāaga e pei o se mauga mai i le tupu o Peresia, ma na māeʻa le fausiaina o le malumalu i le 515 T.L.M. (Esera 6:22; Saka. 4:6, 7) Peitaʻi, o loo faamatala mai ai foʻi i na fetalaiga a Ieova ni mea e sili atu o loo tutupu i aso nei.

E lē galo iā Ieova le alofa ua tatou faaalia mo ia! (Tagaʻi i le palakalafa e 18, 19)

18. Ua faapefea ona faataunuuina le Sakaria 6:15 i aso nei?

18 I aso nei, e faitau miliona i latou ua auai i le tapuaʻiga moni, ma ua uunaʻia e o latou loto ina ia faaaogā a latou “ʻoa” e aofia ai lo latou taimi, malosi, ma meafaitino, ina ia lagolagoina ai le malumalu sili faaleagaga o Ieova. (Faata. 3:9) E faapefea ona tatou mautinoa e tāua iā Ieova la tatou lagolagosua ma le faamaoni? Ia manatua na avatu e Heletai, Topia, ma Ietaia siliva ma auro mo le pale lea na faia e Sakaria. Sa avea lenā pale e fai ma “faamanatuga” o a latou foaʻi mo le tapuaʻiga moni. (Saka. 6:14) I se tulaga talitutusa, e lē galo iā Ieova la tatou galuega ma le alofa o loo tatou faaalia mo ia. (Epe. 6:10) O le a tumau ona manatua pea e Ieova.

19. O le ā se aafiaga iā i tatou i aso nei o vaaiga a Sakaria?

19 O mea uma ua faataunuuina mo le tapuaʻiga moni i nei aso e gata ai, o faamaoniga manino na o le faamanuia a Ieova ma le taʻitaʻiga a Keriso. Ua avea i tatou ma vaega o se faalapotopotoga e mautū, saogalemu, ma tumau e faavavau. O le a faataunuuina le finagalo o Ieova e faatatau i le tapuaʻiga mamā. Ia faatāua le avea ai o oe ma vaega o tagata o Ieova, ma ia “matuā faalogo i le siʻufofoga o Ieova” lo tatou Atua. O le iʻuga, o le a e tumau ai i le puipuiga a lo tatou Tupu ma le Ositaulaga Sili, faapea agelu o loo tiʻetiʻe i kariota. Ia faia sou sao atoatoa ina ia lagolagoina ai le tapuaʻiga moni. A o e faia faapea, e mafai ona e mautinoa o le a puipuia ma le saogalemu oe e Ieova o ʻau a o faagasolo taimi o totoe o lenei faiga o mea, seʻia oo lava i le faavavau!

^ pala. 11 Mo nisi faamatalaga, tagaʻi i le mataupu “Fesili Mai i le ʻAufaitau” i Le Olomatamata o Me 15, 2015, itu. 29-30.

^ pala. 13 O le upu “Nasareta” e maua mai i le upu Eperu ua faaliliuina i le “tātupu.”