Skip to content

Skip to table of contents

Malu‘i Koe ‘e he Ngaahi Saliote mo ha Kalauni

Malu‘i Koe ‘e he Ngaahi Saliote mo ha Kalauni

“Kapau te mou fanongo ki he le‘o ‘o Sihova ko homou ‘Otuá, te mou ‘ilo leva ko Sihova ‘o e ngaahi kau taú kuó ne fekau‘i mai au kiate kimoutolú.”​—SĀK. 6:15.

HIVA: 17, 136

1, 2. Ko e hā ‘a e tu‘unga ‘o e kau Siu ‘i Selusalemá ‘i he ‘osi ‘a e vīsone hono fitu ‘a Sākalaiá?

‘I HE ‘osi ‘a e vīsone hono fitu ‘a Sākalaiá, na‘e lahi ‘a e me‘a ke ne fakakaukau ki aí. Kuo pau pē na‘á ne ongo‘i mālohi ‘i he tala‘ofa ‘e Sihova te ne tautea‘i ‘a e kakai ta‘efaitotonú. Ka na‘e ‘ikai ha me‘a na‘e liliu mo‘oni. Na‘e kei fai pē ‘e he tokolahi ‘a e ngaahi me‘a fulikivanu mo ta‘efaitotonu, pea na‘e te‘eki ai ke ‘osi ‘a hono toe langa ‘o e temipale ‘i Selusalemá. Ko e hā na‘e li‘aki vave ai ‘e he kau Siú ‘a e ngāue na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate kinautolú? Na‘a nau foki pē ki Selusalemá ke ‘ai ke lelei ange ai ‘enau mo‘uí?

2 Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sākalaia ko e kau Siu na‘a nau toe foki ki Selusalemá ko e kau lotu kia Sihova. Ko kinautolu ia ‘a e fa‘ahinga ‘na‘e ue‘i ‘e he ‘Otua mo‘oní ‘a honau laumālié’ ke nau mavahe mei honau ngaahi ‘apí mo ‘enau ngaahi pisinisi ‘i Pāpiloné. (‘Ēsela 1:2, 3, 5) Na‘a nau mavahe mei ha feitu‘u na‘a nau ‘ilo‘i lelei ‘o hiki ki ha fonua ko e tokolahi taha ‘o kinautolú na‘e te‘eki ai ‘aupito ke nau sio ai. Ko hono toe langa ‘a e temipale ‘o Sihová na‘e mātu‘aki mahu‘inga ki he kau Siu ko iá ‘o nau loto-lelei ai ke fai ha fononga fakatu‘utāmaki ‘i ha kilomita nai ‘e 1,600 (maile ‘e 1,000) ‘i ha fonua tokakovi.

3, 4. Ko e hā ‘a e ngaahi pole na‘e fehangahangai mo e kau Siu na‘e toe fokí?

3 Sioloto atu ki he fononga lōloa mei Pāpilone ki Selusalemá. Na‘e ma‘u ai ‘e he kakaí ‘a e ngaahi houa lahi ke nau fakakaukau mo talanoa ‘o fekau‘aki mo honau ‘api ‘i he kaha‘ú. Na‘e talanoa ai ‘a e fa‘ahinga ta‘umotu‘a angé ki he faka‘ofo‘ofa na‘e ‘i ai ki mu‘a ‘a Selusalema mo e temipalé. (‘Ēsela 3:12) Kapau na‘á ke fononga mo kinautolu, ne mei fēfē ho‘o ongo‘í ‘i ho‘o ‘uluaki sio ki Selusalemá? Na‘á ke mei loto-mamahi ‘i he sio atu ki he toetoenga ‘o e ngaahi falé kuo kāpui ‘e he vaó mo e holofa ‘a e ‘ā ‘o e koló mo e avaava lalahi ‘a e feitu‘u na‘e ‘i ai ki mu‘a ‘a e matapaá mo e ngaahi tauá? Na‘á ke mei fakahoa nai ai ‘a e ngaahi ‘ā holofa ko ení ki he ngaahi fu‘u ‘ā mālohi ‘o Pāpiloné. Ka na‘e ‘ikai ke loto-si‘i ‘a e kau Siú. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ‘i he lolotonga ‘enau fononga lōloá, na‘e tokoni‘i mo malu‘i kinautolu ‘e Sihova. ‘I he‘enau a‘u atu pē ki Selusalemá, na‘a nau langa ha ‘ōlita ‘i he feitu‘u ne ‘i ai ‘a e temipalé pea kamata ke fai ‘a e ngaahi feilaulau kia Sihova ‘i he ‘aho taki taha. (‘Ēsela 3:1, 2) Na‘a nau mātu‘aki faivelenga mo mateuteu ke ngāue. Ne hā ngali he‘ikai ha me‘a ‘e lava ke ne ‘ai kinautolu ke nau loto-si‘i.

4 Fakataha mo hono toe langa ‘a e temipalé, na‘e pau ke toe langa ‘e he kau Siú honau ngaahi koló mo e ngaahi fale. Na‘e fiema‘u ke nau tō ha ngaahi ngoue ke lava ‘o nau tokonaki ha me‘akai ma‘a honau fāmilí. (‘Ēsela 2:70) Ne hā ngali lahi fau ‘a e ngāue na‘e pau ke nau faí. Ne vave ‘a e ha‘u honau ngaahi filí ‘o feinga ke ta‘ofi kinautolú. Na‘e hokohoko atu ‘a e fakafepakí ni ‘i he ta‘u ‘e 15, pea na‘e hoko māmālie ai ‘o loto-si‘i ‘a e kau Siú. (‘Ēsela 4:1-4) Na‘e toe hoko mai ha pole ‘i he ta‘u 522, ‘i he tu‘utu‘uni ‘e he tu‘i Pēsiá ke ta‘ofi ‘a e langa kotoa na‘e fai ‘i Selusalemá. Ne hā ngali he‘ikai ‘aupito ke toe langa ‘a e koló.​—‘Ēsela 4:21-24.

5. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a hono kakaí?

5 Na‘e ‘afio‘i ‘e Sihova na‘e fiema‘u ‘e hono kakaí ‘a e mālohi mo e loto-to‘a. Na‘á ne ‘oange ha vīsone faka‘osi kia Sākalaia ke fakapapau‘i ai ki he kakaí na‘á Ne ‘ofa‘i kinautolu mo fakahounga‘i ‘enau ngaahi feinga ke tauhi kiate iá. Na‘á ne tala‘ofa te ne malu‘i kinautolu kapau te nau foki ‘o fai ‘a e ngāue na‘á ne ‘oange kiate kinautolú. ‘I he fekau‘aki mo hono toe langa ‘a e temipalé, na‘e pehē ‘e Sihova: “Kapau te mou fanongo ki he le‘o ‘o Sihova ko homou ‘Otuá, te mou ‘ilo leva ko Sihova ‘o e ngaahi kau taú kuó ne fekau‘i mai au kiate kimoutolú.”​—Sāk. 6:15.

KAU TAU FAKAE‘ĀNGELO

6. (a) Na‘e anga-fēfē kamata ‘a e vīsone hono valu ‘a Sākalaiá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.) (e) Ko e hā na‘e lanu kehekehe ai ‘a e fanga hōsí?

6 Ko e vīsone fakamuimui taha ‘a Sākalaiá pea ko hono valú ia ko e vīsone fakatupu tui mālohi tahá ia. (Lau ‘a e Sākalaia 6:1-3.) Feinga ke ke sioloto atu ki he me‘a na‘e mamata ki ai ‘a Sākalaiá. “‘I he vaha‘a ‘o ha ongo mo‘unga” na‘e ngaohi mei he kopá na‘e ha‘u mei ai ha fanga hoosi ‘oku nau toho ha saliote ‘e fā. Ko e fanga hōsí na‘a nau lanu kehekehe, ‘a ia na‘e ‘ai ai ke faingofua hono ‘ilo‘i ‘a e fa‘ahinga na‘e heka aí. Na‘e ‘eke ‘e Sākalaia: “Ko e hā ‘a e ngaahi me‘á ni?” (Sāk. 6:4) ‘Oku tau toe fiema‘u foki ke ‘ilo‘i ia, he ko e vīsoné ‘oku ‘i ai hono kaunga kiate kitautolu.

‘Oku kei ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a ‘ene kau ‘āngeló ke nau malu‘i mo fakaivimālohi‘i ‘a hono kakaí

7, 8. (a) Ko e hā ‘oku fakafofonga‘i ‘e he ongo mo‘ungá? (e) Ko e hā na‘e ngaohi ai ‘a e ongo mo‘ungá mei he kopá?

7 ‘I he Tohi Tapú, ‘oku lava ke fakafofonga‘i ai ‘e he ngaahi mo‘ungá ha ngaahi pule‘anga, pe founga-pule. Ko e ongo mo‘unga na‘e mamata ki ai ‘a Sākalaiá ‘oku meimei tatau ia mo e ongo mo‘unga ‘oku tau lau fekau‘aki mo ia ‘i he kikite ‘a Tanielá. Ko e taha ‘o e ongo mo‘unga ko iá ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e tu‘unga-pule fakae‘univeesi mo ta‘engata ‘o Sihová, pea ko e mo‘unga ‘e tahá ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a e Pule‘anga faka-Mīsaiá fakataha mo Sīsū ko hono Tu‘í. (Tan. 2:35, 45) Talu mei he fa‘ahita‘u fakatōlau ‘o e 1914, ‘i he taimi na‘e hoko ai ‘a Sīsū ko e Tu‘í, ko e ongo mo‘ungá ni fakatou‘osi kuó na ‘osi ‘i ai pea ‘oku ‘i ai hona ngafa makehe ‘i hono fakahoko ‘a e taumu‘a ‘a e ‘Otuá ki he māmaní.

8 Ko e hā na‘e ngaohi ai ‘a e ongo mo‘ungá mei he kopá? Ko e kopá ko ha mētale mahu‘inga ‘aupito ia pea ‘oku ngingila. Ko hono mo‘oní, na‘e tala ‘e Sihova ki he kau ‘Isilelí ke nau ngāue‘aki ‘a e kopá ‘i he‘enau langa ‘a e tāpanekalé pea ki mui ai ‘i he‘enau langa ‘a e temipale ‘i Selusalemá. (‘Eki. 27:1-3; 1 Tu‘i 7:13-16) Ko e mo‘oni‘i me‘a ko ia ‘a hono ngaohi ‘a e ongo mo‘ungá ni mei he kopá ‘oku fakamamafa‘i ai ‘a e tu‘unga lelei ‘aupito ‘o e tu‘unga-hau fakaleveleva ‘o Sihová pea mo e Pule‘anga faka-Mīsaiá, ‘a ia ‘e ‘ai ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau ongo‘i malu mo nau ma‘u ai ‘a e ngaahi tāpuaki lahi.

9. Ko hai ‘a e fa‘ahinga ‘oku heka ‘i he ngaahi salioté, pea ko e hā ‘enau ngāué?

9 Ko e hā ‘oku fakafofonga‘i ‘e he ngaahi salioté mo e fa‘ahinga ‘oku heka aí? Ko e fa‘ahinga ‘oku heka aí ko e kau ‘āngelo, ngalingali ko e kulupu kehekehe ‘o e kau ‘āngelo. (Lau ‘a e Sākalaia 6:5-8.) ‘Oku nau ‘alu atu “‘i he ‘ao ‘o e ‘Eiki ‘o e māmaní kotoa” mo ha ngāue makehe. ‘Oku fekau‘i atu ‘a e kau ‘āngeló ki he ngaahi feitu‘u pau ke nau malu‘i ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá, tautefito mei Pāpilone, ‘a e “fonua ‘o e tokelaú.” ‘I he vīsoné ni, na‘e ‘ai ai ‘e Sihova ke ‘ilo‘i ‘e hono kakaí he‘ikai ‘aupito ke nau toe hoko ko e kau pōpula ki Pāpilone. Sioloto atu ki hono fakafiemālie‘i ‘e he me‘á ni ‘a e kau langa ‘o e temipalé ‘i he ‘aho ‘o Sākalaiá! Na‘a nau ‘ilo‘i he‘ikai lava ke ta‘ofi kinautolu ‘e honau ngaahi filí.

10. ‘Oku lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘i he ‘ahó ni ‘e he kikite ‘a Sākalaia fekau‘aki mo e ngaahi salioté mo e fa‘ahinga ‘oku heka aí?

10 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku kei ngāue‘aki pē ‘e Sihova ‘ene kau ‘āngeló ke nau malu‘i mo fakaivimālohi‘i ‘a hono kakaí. (Mal. 3:6; Hep. 1:7, 14) Talu mei he 1919, ‘i hono tuku ange ‘a e kakai ‘a Sihová mei he nofo pōpula fakaefakatātā ki Pāpilone ko e Lahí, kuo feinga mālohi ‘aupito ai ‘a honau ngaahi filí ke ta‘ofi ‘a e tupu mo e mafola ‘a e lotu mo‘oní. (Fkh. 18:4) Ka kuo ‘ikai malava ke nau fai ia. Koe‘uhi ko hono malu‘i ‘e he kau ‘āngeló ‘a e kautaha ‘a Sihová, ‘oku ‘ikai fiema‘u ke tau ilifia na‘a faifai ange pea toe hoko ‘o pōpula ‘a e kakai ‘a Sihová ki he lotu loí. (Saame 34:7) ‘I hono kehé, ‘e hokohoko atu ‘etau fiefia mo femo‘uekina ‘i he‘etau lotu kia Sihová. ‘Oku tokoni‘i kitautolu ‘e he kikite ‘a Sākalaiá ke tau mahino‘i ‘oku tau malu pea ‘oku malu‘i kitautolu ‘e he ongo mo‘ungá.

11. Ko e hā ‘e ‘ikai fiema‘u ai ke tau ilifia ‘i he ‘ohofi ka hoko mai ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá?

11 Kuo vavé ni ‘aupito ke fakatahataha ‘a e ngaahi kongakau fakapolitikale ‘o e māmani ‘o Sētané ‘o nau feinga ke faka‘auha ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá. (‘Isi. 38:2, 10-12; Tan. 11:40, 44, 45; Fkh. 19:19) ‘I he kikite ‘a ‘Isikelí, ‘oku tau sio ai ki hono ‘ufi‘ufi ‘e he ngaahi kongakaú ni ‘a e māmaní ‘o hangē ha ngaahi konga ‘aó. ‘Oku nau heka ‘i he fanga hoosi pea ha‘u tōtōlili ke ‘ohofi ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá. (‘Isi. 38:15, 16) * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) ‘Oku totonu nai ke tau ilifia kiate kinautolu? ‘Ikai! ‘Oku tau kau mo e kau tau ‘a Sihová. Lolotonga ‘a e fu‘u mamahi lahí, ‘e malu‘i ai ‘e he kau ‘āngelo ‘a Sihová ‘a hono kakaí pea faka‘auha ha taha pē ‘oku fakafepaki ki he pule ‘a Sihová. (2 Tes. 1:7, 8) He ‘aho fakalilifu mo‘oni ē ko ia! Ka ko hai ‘e taki ‘i he kau tau fakahēvani ‘a Sihová?

FAKAKALAUNI ‘E SIHOVA ‘ENE TU‘I MO E TAULA‘EIKÍ

12, 13. (a) Ko e hā ‘a e me‘a hono hoko na‘e tala ‘e Sihova kia Sākalaia ke ne faí? (e) ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ko e tangata na‘e ui ko e Hulí ‘okú ne fakafofonga‘i ‘a Sīsū Kalaisi?

12 Ko Sākalaia pē ‘a e toko taha na‘e mamata ki he ngaahi vīsone ko ia ‘e valú. Ka ko hono hokó na‘á ne fai ‘a e me‘a ‘e sio ki ai ‘a e ni‘ihi kehé pea fakalototo‘a‘i ai ‘a e fa‘ahinga na‘a nau toe langa ‘a e temipale ‘o e ‘Otuá. (Lau ‘a e Sākalaia 6:9-12.) Na‘e a‘u mai ha kau tangata ‘e toko tolu mei Pāpilone ko Heletai, Topisa, mo Sitaia. Na‘e tala ‘e Sihova kia Sākalaia ke ne tānaki ‘a e siliva mo e koula mei he kau tangatá ni ‘o ngāue‘aki ia ke ngaohi “ha kalauni lāngilangi‘ia.” (Sāk. 6:11, fakamatala ‘i lalo) Ko e kalauni eni ma‘a Kōvana Seluipēpeli, ‘a ia na‘e mei he matakali ‘o Siutá pea ko ha hako ‘o Tēvita? ‘Ikai. Na‘e tala ‘e Sihova kia Sākalaia ke ne ‘ai ‘a e kalauní ki he ‘ulu ‘o e Taula‘eiki Lahí, ‘a Siosiua. Kuo pau pē na‘e ‘ohovale ‘i he me‘á ni ha taha pē na‘e sio ki ai.

13 Na‘e ‘ai ‘i hono fakakalauni ‘o e Taula‘eiki Lahi ko Siosiuá ke ne hoko ai ko ha tu‘i? ‘Ikai. Ko Siosiuá na‘e ‘ikai ko ha hako ia ‘o Tēvita, ko ia na‘e ‘ikai ai te ne taau ke hoko ko ha tu‘i. Ko hono fakakalauní ko ha fakatātā ia ‘o e me‘a ‘e hoko ki ha tu‘i ta‘engata ‘i he kaha‘ú mo e taula‘eiki, ‘oku ui ko e Huli. ‘Oku fakamatala‘i ‘e he Tohi Tapú ko e Huli ko iá ko Sīsū Kalaisi.​—‘Ai. 11:1; Māt. 2:23, fakamatala ‘i lalo.

14. ‘I hono tu‘unga ko e Tu‘i mo e Taula‘eiki Lahí, ko e hā ‘a e ngāue ‘oku fai ‘e Sīsuú?

14 Ko Sīsuú ‘oku fakatou Tu‘i mo Taula‘eiki Lahi. ‘Okú ne taki ‘a e kau tau ‘o e kau ‘āngelo ‘a Sihová pea ngāue mālohi ke ‘ai ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá ke nau ongo‘i malu ‘i he māmani anga-fakamālohi ko ení. (Sel. 23:5, 6) Kuo vavé ni ‘aupito ke ikuna‘i ‘e Kalaisi ‘a e ngaahi pule‘angá ‘i he‘ene poupou‘i ‘a e pule ‘a e ‘Otuá mo taukapo‘i ‘a e kakai ‘a Sihová. (Fkh. 17:12-14; 19:11, 14, 15) Ka ki mu‘a ‘i he ‘aho ko iá, ko Sīsū, pe ko e Hulí, ‘oku ‘i ai ‘ene ngāue lahi ke fai.

TE NE LANGA ‘A E TEMIPALÉ

15, 16. (a) Kuo anga-fēfē hono fakalelei‘i mo sivi he ‘aho ni ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá, pea ko hai ‘okú ne fai iá? (e) ‘E fēfē ‘a e māmaní ‘i he ngata‘anga ‘o e Pule Ta‘u ‘e Taha Afe ‘a Kalaisí?

15 ‘Ikai ngata pē ‘i he‘ene hoko ko e Tu‘i mo e Taula‘eiki Lahí, na‘e vahe‘i foki kia Sīsū ke ne “langa ‘a e temipale ‘o Sihová.” (Lau ‘a e Sākalaia 6:13.) ‘I he 1919, na‘á ne fai ‘a e ngāue langa ko ení ‘aki hono fakatau‘atāina‘i ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá mei he tākiekina ‘a e lotu loí, ‘a Pāpilone ko e Lahi. Na‘e fakalelei‘i ‘e Sīsū ‘a e fakataha‘angá pea fakanofo ‘a e “tamaio‘eiki anga-tonu mo potó.” Ko e kulupu ko eni ‘o e fanga tokoua paní ‘oku nau tataki ‘a e ngāue mahu‘inga ‘oku fai heni ‘i he konga fakaemāmani ‘o e temipale lahi fakalaumālié. (Māt. 24:45) Kuo toe sivi foki ‘e Sīsū ‘a e kakai ‘a e ‘Otuá, ‘o tokoni‘i kinautolu ke nau lotu ‘i ha founga ma‘a.​—Mal. 3:1-3.

16 Ko Sīsū mo hono kaungātu‘i mo e kaungātaula‘eiki ‘e toko 144,000 te nau pule ‘i ha ta‘u ‘e taha afe. Lolotonga ‘a e taimi ko iá, te nau tokoni‘i ai ‘a e fa‘ahinga faitōnunga ‘o e tangatá ke nau hoko ‘o haohaoa. ‘I he ‘osi ‘a e ngāue ko eni ‘a e ngaahi tu‘i mo e kau taula‘eikí, ko e kau lotu mo‘oni pē ‘a Sihová te nau toe ‘i he māmaní. ‘E faifai pē ‘o fakalelei‘i kakato ‘a e lotu mo‘oní!

KAU ‘I HE NGĀUE LANGÁ

17. Ko e hā ‘a e fakafiemālie na‘e ‘oange hono hoko ‘e Sihova ki he kau Siú, pea na‘e anga-fēfē hono ue‘i kinautolu ‘e he‘ene pōpoakí?

17 Na‘e anga-fēfē hono ue‘i ‘e he pōpoaki ‘a Sākalaiá ‘a e kau Siú ‘i he taimi ko iá? Na‘e tala‘ofa ‘e Sihova te ne tokoni‘i mo malu‘i kinautolu koe‘uhi ke nau lava ‘o ‘osiki hono langa ‘a e temipalé. Na‘e ‘oange ‘e he tala‘ofá ni kiate kinautolu ‘a e ‘amanaki. Ka na‘a nau kei fifili pē nai pe ‘e lava fēfē ke fai ‘e ha kakai mātu‘aki tokosi‘i ha fu‘u ngāue lahi. Ko ia na‘e tala ange ‘e Sākalaia ha me‘a te ne to‘o ‘osi ‘enau manavaheé mo e veiveiuá. Fakataha mo e kakai hangē ko Heletai, Topisa mo Setaia na‘a nau ha‘u ke tokoni‘i kinautolú, na‘e pehē ‘e Sihova ko e toe tokolahi kehe foki “te nau ha‘u ‘o kau ‘i hono langa ‘o e temipale ‘o Sihová.” (Lau ‘a e Sākalaia 6:15.) Na‘e fakapapau‘i ‘e he kau Siú na‘e poupou‘i ‘e Sihova ‘enau ngāué. Na‘e nau foki loto-to‘a ke toe langa ‘a e temipalé, neongo na‘e tapui fakapule‘anga ‘e he tu‘i Pēsiá ‘a e ngāué. Ko e tapui ko ení na‘e hangē ha fu‘u mo‘unga ‘i honau halá, ka na‘e vave hono to‘o ia ‘e Sihová. Faka‘osí, na‘e kakato ‘a e temipalé ‘i he ta‘u 515 ki mu‘a ‘ia Kalaisí. (‘Ēsela 6:22; Sāk. 4:6, 7) Kae kehe, ko e ngaahi lea ko ia ‘a Sihová ‘oku toe fakamatala‘i foki ai ha me‘a lahi mama‘o ange ‘a ia ‘oku hoko he ‘ahó ni.

He‘ikai ‘aupito fakangalo‘i ‘e Sihova ‘a e ‘ofa ‘oku tau fakahāhā kiate iá! (Sio ki he palakalafi 18, 19)

18. ‘Oku anga-fēfē hono fakahoko he ‘ahó ni ‘a e Sākalaia 6:15?

18 ‘I he ‘ahó ni, ‘oku lotu ai ‘a e kakai e laui miliona kia Sihova. ‘Oku nau fiefia ke foaki kiate ia ‘enau “ngaahi me‘a mahu‘ingá,” hangē ko honau taimí, iví, mo e koloa fakamatelié. ‘I he foungá ni, ‘oku nau poupou ai ki he temipale lahi fakalaumālie ‘o Sihová. (Pal. 3:9) Pea ‘e lava ke tau fakapapau‘i ‘oku fakamahu‘inga‘i ‘e Sihova ‘etau poupou mateakí. Manatu‘i na‘e ‘omai ‘e Heletai, Topisa, mo Setaia ‘a e siliva mo e koula pea na‘e ngaohi‘aki ia ‘e Sākalaia ha kalauni. Ko e kalauní na‘e hoko ia “ko ha fakamanatu,” ‘o ‘enau tokoni ki he lotu mo‘oní. (Sāk. 6:14; fakamatala ‘i lalo) He‘ikai ‘aupito fakangalo‘i ‘e Sihova ‘a e ngāue ‘oku tau faí mo e ‘ofa ‘oku tau fakahāhā kiate iá.​—Hep. 6:10.

19. ‘Oku totonu ke ue‘i fēfē kitautolu ‘e he ngaahi vīsone ‘a Sākalaiá?

19 ‘I he ngaahi ‘aho faka‘osi ko ení, kuo malava ai ‘a e kakai ‘a Sihová ‘o fai ha ngāue lahi. Kuo malava ení koe‘uhi ko e tāpuaki ‘a Sihová mo e taki ‘a Kalaisí. ‘Oku tau fiefia ke hoko ko ha konga ‘o ha kautaha ma‘uma‘uluta, malu, mo ta‘engata, pea ‘oku tau ‘ilo‘i ko e taumu‘a ‘a Sihova ki he lotu ma‘á ‘e hoko mo‘oni. Ko ia hounga‘ia ‘i ho tu‘unga ‘i he lotolotonga ‘o e kakai ‘a Sihová, pea “fanongo ki he le‘o ‘o Sihova ko homou ‘Otuá.” ‘E lava leva ai ke malu‘i koe ‘e hotau Tu‘i mo e Taula‘eiki Lahí pea ‘e he kau ‘āngeló. Fai ‘a e me‘a kotoa te ke malavá ke poupou‘i ‘a e lotu mo‘oní. ‘E malu‘i koe ‘e Sihova ‘i he toenga ‘o e fokotu‘utu‘u ko ení​—pea ta‘engata!

^ pal. 11 Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he “Fehu‘i mei he Kau Lautohí” ‘i he Taua Le‘o ‘o Mē 15, 2015, peesi 29-30.