Skip to content

Skip to table of contents

“Dibagu . . . Ia Na Do Baine Tore Isi Lou”

“Dibagu . . . Ia Na Do Baine Tore Isi Lou”

“Turada Lasaro na e mahutamu; a lau ainala, baina ha haoa.”​—⁠IOA. 11:11.

ANE: 54, 51

1. Mareta na e diba taihuna enai be dahaka baine vara? (Rau 3 ai laulau ba itaia.)

IESU turana namona bona ena hahediba hahinena Mareta na e lalohisihisimu. Badina taihuna Lasaro na vada e mase. Ḡau ta ese lalona baine hagoadaia diba, a? Oibe. Iesu ese e hadibaia: “Taihumu na baine toreisi lou.” Ena be una ese Mareta ena lalohisihisi na se kokia vaitani, to ia ese Iesu ena hereva na e abia dae. Mareta na eto: “Dibagu dina gabena ai, toreisi lou dinana ai, ia na do baine tore isi lou.” (Ioa. 11:20-24.) Mareta na e diba una na vaira neganai baine vara. Bena Iesu ese hoa karana ta e karaia. Una dina ai, ia ese Lasaro e hatorea isi lou.

2. Dahaka dainai o uramu Mareta ese e abia dae helarona bavabia dae?

2 Basita laloa Iesu eiava Tamana ese hari ina negai unu bamona hoa karana ta bae karaia ita daidai. To, Mareta heḡereḡerena, o abia daemu vaira neganai emu lalokau tauna ta baine toreisi lou, a? Reana ia na adavamu, sinamu, tamamu, o tubumu lalokauna ta. Eiava natumu ta e mase dainai o lalohisihisimu. O ura dikadikamu ba rosia, ia ida ba herevahereva, bona ba kiri hebou. Ta moalemu, badina Mareta heḡereḡerena, baita gwau dibamu, ‘Na dibamu egu lalokau tauna na baine toreisi lou.’ To, Kristen taudia ta ta ese una helaro e abia daemu badina bae laloa na namo.

3, 4. Edena dalai Iesu ese e karaia karana amo Mareta ena abidadama e hagoadaia?

3 Mareta na Ierusalem badinai e nohova dainai, Galilea hanuana, Nain, badinai Iesu ese vabu ta natuna e hatorea isi lou karana na reana se itaia. To, sivaraina hari reana e kamonai. Iesu ese Iairo natuna kekenina danu e hatorea isi lou. Kekeni ena ruma ai nonoho taudia na “dibadia kekeni na vada e mase.” To, Iesu ese mase kekenina imana e dogoatao bona eto: “Kekeni e, a tore isi.” Bena ia na haraḡa herea e toreisi. (Luka 7:11-17; 8:41, 42, 49-55) Mareta bona Maria na mai dibadia Iesu ese gorere taudia na baine hanamodia diba. Una dainai e lalo bema una negai Iesu na dekediai bema noho, Lasaro na basinema mase. To Iesu turana namona na vada e mase dainai, dahaka baine vara? Mareta na e gwa Lasaro na “dina gabena ai” o vaira neganai baine toreisi lou. Dahaka dainai una e abia dae? Bona dahaka dainai o abia daemu vaira neganai mase taudia, emu lalokau taudia danu, be toreisi loumu?

4 Badi namodia daidiai toreisi lou helarona bavabia dae diba. Unu badi haida baita herevalaimu neganai, Dirava ena Hereva amo bo dibamu ḡaudia dainai bo abia daemu emu lalokau taudia na bo itadia lou dibamu, ena be reana guna una na so laloa.

HELARO E HAGOADAIAMU ḠAUDIA!

5. Dahaka dainai Mareta na e abia dae momokani Lasaro na baine toreisi lou?

5 Mani a laloa, Mareta na se gwa: ‘Na uramu taihugu na baine toreisi lou.’ To e gwa: “Dibagu . . . ia na do baine tore isi lou.” Mareta ese una na e abia dae momokani, badina guna e vara hoa karadia sivaraidia e kamonai. Ia ulatona ai unu sivarai na ena ruma ai eiava sinagoga ai e kamonai. Baibul ai sivarai toi baita lalodiamu.

6. Elia be dahaka hoa karana e karaia, bona Mareta be ede e diba toma?

6 Dirava ese ena peroveta tauna, Elia, na siahu e henia hoa karadia baine kara neganai, toreisi lou ginigunana e vara. Sarefata, Poinikia taonina ta ai, vabu ta ese una peroveta tauna e abia dae. Bena Dirava ese hoa karana ta e karaia, vabu ena parao bona dehoro na asie ore, unu amo ia bona natuna na e mauri. (1 Han. 17:8-16) Gabeai, natuna merona na e gorerea bona e mase. To Elia ese e durua. Elia ese mase tauanina e dogoatao bena e ḡuriḡuri: “Dirava e, ina mero laumana [“ena mauri,” NWT] na ba henia lou.” Bona una na e vara! Dirava ese Elia ena ḡuriḡuri e kamonai, bona una mero e hamauria lou. Una na Baibul ese e herevalaia toreisi lou ginigunana. (1 Hanua Pavapavadia 17:17-24 ba duahi.) Bona Mareta ese unu sivarai na e kamonai.

7, 8. (a) Elisaia be dahaka e kara e lalohisihisi hahinena ta ihagoadana totona? (b) Elisaia ena hoa karana ese e hamomokania Iehova be dahaka baine kara diba?

7 Baibul ese e herevalaia toreisi lou iharuana na, Elia gabuna e abia peroveta tauna Elisaia ese e karaia. Suneme ai, Israel hahinena ta ese Elisaia e abia dae. Dirava ese una peroveta tauna ena amo una hahine bona adavana burukana e hanamodia bona natudia merona ta e vara. Laḡani haida muridiai, natudia na e mase. Mani sinana ena lalohisihisi a laloa. Ia na adavana ena amo gwaumaoro e abi murinai, kilomita 30 heḡereḡerena e laolao bona Karamela Ororona ai Elisaia e davaria. Peroveta tauna ese ena hesiai tauna Gehasi e siaia guna Suneme bainela. To Gehasi ese mase merona na se hamauria lou. Se daudau, mero sinana na Elisaia dekena ela.​—⁠2 Han. 4:8-31.

8 Suneme ai, Elisaia na mase tauanina e hekure daiutuna ai e raka vareai, bena e ḡuriḡuri. Hoa dalanai, mase merona na e mauri lou bona sinana ida e hedavari neganai, sinana na e moale dikadika! (2 Hanua Pavapavadia 4:32-37 ba duahi.) Reana ia ese e gabani hahinena Hana ena ḡuriḡuri herevana e laloa lou. Hana ese Samuel na dubu helaḡa e laohaia neganai, e ḡuriḡuri: “Iehova ese . . . mase taudia edia gabu ai e hakaudia dihomu bona e hakaudia daemu.” (1 Sam. 2:6) Dirava ese Suneme ai mero e hatorea isi lou neganai, e hamomokania Ia na mai ena siahu mase taudia baine hatoredia isi lou.

9. Baibul ese e herevalaia toreisi lou sivaraina ihatoina mani a herevalaia.

9 Elisaia e mase murinai, hoa karana ma ta e vara. Elisaia na laḡani 50 mai kahana peroveta ḡaukarana e karaia, bena “e gorerea” bona “e mase.” Gabeai, ia tauanina na turia kavakava ai ela neganai, inai taudia haida na Israel tanona ai e vareai. Israel taudia haida na mase tauna ta igurina totona e laova ai, unu inai taudia e itadia, bena bae heau totona una mase tauna na Elisaia turiana e guria gurina ai e tahoa dobi. Baibul na e gwa: “Ia na Elisaia turiana ai e dau kau, bena maoromaoro e mauri lou, bona aena ai e gini tore.” (2 Han. 13:14, 20, 21) Unu toreisi lou sivaraidia dainai Mareta na e abia dae momokani, Dirava na mai ena siahu mase taudia baine hamauridia lou. Bona unu sivarai ese oi e durumumu daladia ba lalodia na namo. Namona na bavabia dae momokani Dirava ena siahu na asi hetoana.

APOSETOLO EDIA NEGAI E VARA ḠAUDIA

10. Edena dala ai Petro ese e mase Kristen taihuna ta e durua?

10 Kristen Grik Toretoredia ai danu, Dirava ena gwaukau taudia ese haida e hatoredia isi lou sivaraidia e herevalai. Iesu ese Nain hanuana badinai bona Iairo ena ruma ai e kara toreisi lou sivaraidia amo una ta dibamu. Aposetolo Petro ese Kristen hahinena Doreka (Tabita) e hatorea isi lou. Petro na una mase tauanina e kurea gabuna ela, bona e ḡuriḡuri. Bena e gwa: “Tabita e, a tore isi.” Bena e mauri lou, bona Petro ese “mai maurina ida” Kristen taudia e henidia. Una e vara ḡauna dainai “hutuma ese Lohiabada e abiabiraia.” Idia ese Iesu sivaraina, bona Iehova ese mase taudia baine hatoredia isi lou diba karana na ma haida vairadiai e herevalai.​—⁠Kara 9:36-42.

11. Dokta Luka ese eregabe tauna e sekea neganai dahaka e diba, bona ma haida be dahaka e kara ?

11 Ma haida ese toreisi lou ma ta e itaia. Nega ta, aposetolo Paulo na atai daiutuna ta ai e hebouva​—⁠una na Troa ai, hari e gwauraiamu notwest Turkey. Paulo na e haroro ela bona malo. Eregabe tauna ta ladana, Eutuko, na windo ai helai e kamonaiva. To e mahuta dainai ruma ataina amo e moru tano ai. Reana dokta Luka na ela guna bona Eutuko e sekea neganai, e davaria Eutuko na se bero bona se maserea, to ia na e mase! Paulo na e diho bona mase tauanina e rosia, bena eto: “Ia na doini e maurimu.” E itaia taudia na e hoa dikadika! Idia na e diba una mero na e mauri lou dainai, e moale dikadika.​—⁠Kara 20:7-12.

HELARO KORIKORINA

12, 13. Tame herevalai toreisi lou sivaraidia dainai, ededia henanadai baita lalodia na namo?

12 Tame herevalai sivaraidia ese emu abidadama baine hagoadaia na namo, Mareta heḡereḡerena. Namona na baita abia dae eda Dirava bona Mauri Ihenina Tauna ese mase taudia na baine hatoredia isi lou diba. Iehova ese unu hoa karadia e kara neganai, ena abidadama hesiai taudia, heḡereḡere Elia, Iesu, bona Petro ese na e ita. To, hoa karadia do asie vara negana ai e mase taudia be bae toreisi lou diba, a? Bema Dirava ese mase taudia basinema hatoredia isi lou, abidadama tataudia bona hahinedia ese bema abia dae Dirava ese vaira neganai mase taudia baine hatoredia isi lou, a? Idia be Mareta heḡereḡerena, bema gwau: “Dibagu dina gabena ai, tore-isi-lou dinana ai, [taihugu] na do baine tore isi lou,” a? Dahaka dainai Mareta ese una e abia dae, bona dahaka dainai una bavabia dae danu?

13 Baibul lalonai sivarai momo ese e hahedinaraimu, Iehova e badinaiamu taudia na mai dibadia vaira neganai toreisi lou na baine vara. Mani unu sivarai haida aita herevalai.

14. Abraham ena sivarai amo toreisi lou karana ai dahaka ta dibamu?

14 Dirava ese Abraham e hamaoroa Isaak enai baine karaia ḡauna mani a laloa. Iehova na eto: “Oi natumu bavabia, natumu vara-edeana, o lalokau heniamu merona, Isaak . . . bena . . . boubou ḡauna ai, lahi ese baine ḡolea oho ḡauna ai, ba halaoa.” (Gen. 22:2) Abraham na una haheḡani e kamonai neganai, ena hemami mani a laloa. Iehova na e gwauhamata Abraham garana amo bese iboudiai baine hanamodia. (Gen. 13:14-16; 18:18; Roma 4:17, 18) Danu, Iehova na e gwa una hahenamo na “Isaak ena amo” baine vara. (Gen. 21:12) To una be edena dala ai baine vara, bema Abraham ese Isaak na boubou ḡauna ta heḡereḡerena baine hamasea? Paulo ese lauma helaḡa ena heduru amo e hahedinaraia, Abraham na e abia dae momokani Dirava ese Isaak na baine hatorea isi lou. (Heberu 11:17-19 ba duahi.) Baibul na se gwa, Abraham na e lalo bema Dirava baine kamonai henia, Isaak na reana hora haida, dina ta, eiava wiki ta murinai baine mauri lou. Abraham na asi dibana natuna be edena negai baine toreisi lou. To ia na e abidadama Iehova ese Isaak na baine hatorea isi lou.

15. Iobu be dahaka helaro e abia dae?

15 Iobu danu e abia dae momokani vaira neganai toreisi lou na baine vara. Ia na e diba bema au ta na bae utua oho, reana baine tubu lou bona au matamatana ai bainela. To taunimanima na dia unu bamona. (Iobu 14:7-12; 19:25-27) Bema ta e masemu, ia na sibona gara amo basine toreisi lou diba. (2 Sam. 12:23; Sal. 89:48) To, basita laloa Dirava ese mase taudia na basine hatoredia isi lou dibamu. Iobu na e abia dae Iehova ese ia na be laloataomu. (Iobu 14:13-15 ba duahi.) Iobu na asi dibana edena negai una baine vara. To, e abia dae momokani taunimanima e havaradia Tauna ese baine laloatao bona baine hatorea isi lou diba.

16. Aneru ese peroveta tauna Daniel be dahaka hahegoada herevana e henia?

16 Heberu Revarevadia ai e herevalaia abidadama tauna ma ta na Daniel. Ia na laḡani momo lalodiai Iehova e hesiai henia, bona Ia ese e durua. Nega ta, aneru ta ese Daniel, Dirava ese e ‘lalokau henia badamu’ tauna, e hamaoroa, “maino” baine abia, bona baine “goada.”​—⁠Dan. 9:22, 23; 10:11, 18, 19.

17, 18. Dirava ese Daniel enai dahaka e gwauhamatalaia?

17 Daniel laḡanina na kahirakahira 100 baine abia, bona dia daudau baine mase, una dainai reana ena vaira negana e laloa. Daniel be baine toreisi lou, a? Oibe! Daniel bukana dokonai, Dirava ese e gwauhamata henia: “Emu dala ai ba raka ela bona dokona, bena oi na do ba laḡa ani.” (Dan. 12:13) Daniel na mai dibana mase taudia na e laḡa-animu, bona “mase taudia edia gabu, lalonai na . . . asi lalo-hadai ta, asi lalo-parara ta, bona asi aonega ta.” Daniel na dia daudau una gabu bainela. (Koh. 9:10) To unuseniai basine noho hanaihanaimu. Dirava ese ienai vaira nega namona e gwauhamatalaia.

18 Aneru ese peroveta tauna Daniel ma e hamaoroa: “Doko dinadia ai na vada e gwaurai henimu gabuna ai do ba gini.” Una baine vara dinana o negana na se gwauraia. Daniel na mai dibana ia na baine mase bena baine laḡa-ani. To, ia ese ina hereva, “e gwaurai henimu gabuna ai do ba gini,” e kamonai neganai, e laloparara ia na vaira negana ai baine toreisi lou. Una na nega dokona ai baine vara. Jerusalem Bible ai una gwauhamata na ini e herevalaia toma: “Nega dokona ai oi na bo toreisimu ahumu bavabia totona.”

Mareta heḡereḡerena, toreisi lou helarona bavabia dae momokani (Paragraf 19, 20 ba ita)

19, 20. (a) Tame herevalai ḡaudia ese edena dala ai Mareta ese Iesu ena e gwauraia herevana e hamomokania? (b) Stadi gabena ai dahaka baita herevalaiamu?

19 Mareta na badi maorodia dainai e abia dae momokani taihuna, Lasaro, na “dina gabena ai . . . baine tore isi lou.” Dirava ese Daniel enai e gwauraia gwauhamatana, bona Mareta ese Iesu enai e gwauraia herevana ese hari ina negai Kristen taudia e hagoadadiamu. Toreisi lou na be varamu.

20 Idaunegai e vara ḡaudia ese e hamomokanimu, toreisi lou na baine vara momokani​—⁠mase taudia na bae mauri lou diba. Bona Dirava ena hesiai tataudia bona hahinedia na e abia dae momokani vaira neganai toreisi lou na baine vara. Ena be toreisi lou na idaunegai e gwauhamatalaia, to hahemomokani ḡauna ta ese e hahedinaraiamu una na baine vara, a? Bema oibe, Mareta heḡereḡerena, mai moaleda ida vaira neganai baine vara toreisi louna baita naria. To, edena negai baine vara? Stadi gabena ese una be herevalaiamu.