Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ou te Iloa e Toetū o Ia”

“Ou te Iloa e Toetū o Ia”

“O loo mālōlō la tatou uō . . . ae ou te alu atu e fafagu iā te ia auā o loo moe.”​—IOA. 11:11.

PESE: 142, 129

1. O le ā na mautinoa Mareta o le a tupu i lona tuagane? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.)

SA FAAVAUVAU Mareta le uō mamae ma o le soo o Iesu ona o le maliu o lona tuagane o Lasalo. Pe e iai se mea na mafai ona tuuitiitia ai le faavauvau o Mareta? Ioe, na faamautinoa atu e Iesu iā te ia e faapea: “O le a toetū lou tuagane.” Atonu o na upu e leʻi aveesea atoatoa ai le faanoanoa o Mareta, peitaʻi na ia talia fetalaiga a Iesu. Na ia faapea mai iā Iesu: “Ou te iloa e toetū o ia i le toetū i le aso mulimuli.” (Ioa. 11:20-24) Sa mautinoa e Mareta o le mea lenā o le a tupu i le lumanaʻi. Ae na sosoo ai ma le faia e Iesu o se vavega, ina ua ia toe faatūina mai Lasalo i le aso lava lenā.

2. Aiseā e te manaʻo ai ia e mautinoa e pei o Mareta?

2 E tatou te lē faatalitalia e faia e Iesu ma lona Tamā se vavega faapena mo i tatou i aso nei. E ui i lea, pe e te mautinoa e pei o Mareta e faatatau i le toetū i le lumanaʻi mo sē e pele iā te oe? Atonu ua maliu lau paaga, lou tinā, lou tamā, po o mātua o ou mātua. Atonu foʻi o loo e faavauvau i le maliu o sou alo. O loo e naunau e opo atu, talanoa, ma taliē faatasi ma lenā tagata e pele iā te oe. O le mea e fiafia ai, e iai māfuaaga lelei e mafai ai ona e faapea atu e pei o Mareta: ʻOu te iloa o le a toetū mai lē e pele iā te aʻu.’ Peitaʻi, e lelei iā i tatou o Kerisiano ona iloilo pe aiseā e tāua ai ona iā i tatou lenā mautinoa.

3, 4. Na faapefea ona faamalosia le mautinoa o Mareta ona o vavega e leʻi leva ona faia e Iesu?

3 E foliga mai e leʻi molimauina e Mareta, o lē na nofo e latalata i Ierusalema, le toe faatūina e Iesu o le tama tama a le fafine ua oti lana tane e latalata i Naina i Kalilaia. Atonu sa faalogo i ai Mareta. E faapena le toe faatūina mai e Iesu o le afafine o Iairo. O ē na iai i inā na “latou iloa ua oti le teine.” Peitaʻi, na tago atu Iesu i le lima o le teine ma faapea atu: “Le tamaʻitaʻi e, ina tū ia i luga!” Sa tū loa i luga le teine. (Luka 7:11-17; 8:41, 42, 49-55) Sa iloa e Mareta ma lona uso o Maria e mafai e Iesu ona faamālōlō maʻi. O le māfuaaga lea na la manatu ai pe ana iai i inā Iesu semanū e lē oti Lasalo. Ae o lea ua oti Lasalo le uō pele a Iesu, o le ā la le mea o le a tupu? Ia mātau, na taʻua e Mareta le toetū mai o Lasalo i le lumanaʻi, “i le aso mulimuli.” Aiseā na mautinoa ai Mareta e faatatau i lenā manatu? Aiseā e mafai ai ona e mautinoa o le a iai se toetū i le lumanaʻi e ono aofia ai ma ē e pele iā te oe?

4 E iai māfuaaga lelei e te mautinoa ai i lenei tulaga. A o tatou iloiloina na māfuaaga, e te ono mātauina ai ni mau i le Afioga a le Atua e lē masani ona e faafesootaʻi atu i lou faamoemoe tāua o le toetū.

O MEA NA TUTUPU E FAI MA FAAVAE O LE FAAMOEMOE

5. Aiseā na mautinoa ai Mareta o le a toetū mai Lasalo?

5 Ia mātau, e leʻi faapea mai Mareta: ʻTalosia o le a toetū mai loʻu tuagane.’ Ae na faapea mai o ia: “Ou te iloa e toetū mai o ia.” Sa mautinoa Mareta i le toetū ona o vavega na faalogo i ai, e oo lava i le taimi a o leʻi amata le faiva a Iesu. Sa aʻoaʻoina e Mareta e faatatau i nei vavega a o talavou, i lona aiga ma le sunako. E tolu tala o loo faamauina i le Tusi Paia e mafai ona tatou mafaufau i ai.

6. O le ā le vavega mataʻina na faia e Elia, ma o le ā se aafiaga o lenā vavega iā Mareta?

6 Na tupu le uluaʻi toetū ina ua tuu atu e le Atua le mana i lana perofeta o Elia ina ia faia ai vavega. A o iai i Sarefata, o se aai tū matafaga i Foinie, sa faaalia e se fafine mativa ua oti lana tane le agaga talimālō i le perofeta. O lea na faavavega ai ona saunia e le Atua le falaoamata ma le suāuu ina ia ola ai le fafine ma lana tama. (1 Tu. 17:8-16) Mulimuli ane, na maʻi le tama a le fafine ma oti ai. Sa alu ane Elia ma fesoasoani i le fafine. Na tago atu Elia i le tino oti o le tama ma tatalo e faapea: “Loʻu Atua, faamolemole ia e toe faafoʻisia mai le ola o lenei tamaitiiti.” Na faafofoga le Atua i le tatalo a Elia ma na toetū mai le tama. O le uluaʻi toetū lenā o loo faamauina i le Tusi Paia. (Faitau le 1 Tupu 17:17-24.) E mautinoa sa faalogo Mareta e faatatau i lenei vavega mataʻina.

7, 8. (a) Faamatala le mea na faia e Elisaia ina ia fesoasoani ai i se fafine faavauvau. (e) O le ā ua faamaonia mai i le vavega a Elisaia e faatatau iā Ieova?

7 O le toetū lona lua o loo faamauina i le Tusi Paia, na faia e le perofeta o Elisaia, o lē na suitulaga iā Elia. Sa faaalia e se fafine lauiloa Isaraelu i Sunema le agaga talimālō iā Elisaia. O lenei fafine e leai sana tama ma ua toeaina foʻi lana tane. E pei ona Ia folafola mai e ala i le perofeta, na tauia e le Atua i laʻua i se tama tama. I ni nai tausaga mulimuli ane ai, na oti le tama. Seʻi faaata le matuā faavauvau o lenei tinā. Na tuu atu o ia e lana tane ina ia malaga mo le pe tusa ma le 19 maila (30 km) iā Elisaia i le mauga o Karamelu. Na auina atu e le perofeta lana auauna o Kiasi ina ia muamua iā i laʻua i Sunema. E leʻi mafai e Kiasi ona toe faatūina mai le tama. Mulimuli ane, na taunuu atu le fafine faavauvau faatasi ma Elisaia.​—2 Tu. 4:8-31.

8 Na ulu atu Elisaia i totonu o le fale i Sunema ma tatalo i autafa o le tino o le tama ua oti. O le iʻuga, na faavavega ona toetū mai le tama ma toe faatasi atu i lona tinā. Maʻeu le matuā fiafia o lenei fafine! (Faitau le 2 Tupu 4:32-37.) Atonu sa manatua e le fafine le tatalo a Hana o lē e leʻi fanau i le taimi muamua, ina ua ia tuuina atu Samuelu e auauna i le faleʻie paia e faapea: “O Ieova . . . o Lē e na te aveina ifo i le Tuugamau, o Lē foʻi e na te toe faatūina mai.” (1 Samu. 2:6) E manino mai, na toe faatūina moni mai lava e le Atua le tama i Sunema, ma na faamaonia ai e mafai ona Ia toe faatūina mai ē ua maliliu.

9. Na faapefea ona aofia Elisaia i le toetū lona tolu o loo faamatalaina i le Tusi Paia?

9 E lē o le taimi mulimuli lea na tupu ai se mea mataʻina na aofia ai Elisaia. E silia i le 50 tausaga na auauna ai o ia o se perofeta, ma na maʻi o ia ma maliu ai. Mulimuli ane, na pala le tino o Elisaia ma na toe na o ivi. A o agaʻi atu ni tagata Isaraelu ina ia tanu se tagata oti, na ō ane se ʻau a le fili e osofaʻia le nuu. Ina ua latou vaaia lenā ʻau a le fili, sa latou sosola ese ae lafo le tagata oti i le tuugamau na iai ivi o Elisaia. Ua taʻua e faapea: “Ina ua papaʻi le tagata oti i ponaivi o Elisaia, ona toe ola loa lea o ia ma ua tū i luga.” (2 Tu. 13:14, 20, 21) Seʻi mafaufau i le aafiaga iā Mareta o na tala e faatatau i le toetū! E moni lava e mafai e le mana o le Atua ona toe faatutū mai ē ua maliliu. Ia mafaufau foʻi i le aafiaga o nei tala iā te oe. E tatau ona faamautinoa atu ai iā te oe e lē gata mai le mana o le Atua.

O MEA NA TUTUPU I LE ULUAʻI SENITURI

10. O le ā na tupu i se tuafafine Kerisiano e igoa iā Toreka, ma o le ā na faia e Peteru?

10 O loo iai foʻi i Tusitusiga Paia Eleni tala e faatatau i toetū na faia e sui o le Atua. O se faaaʻoaʻoga, o toetū na faia e Iesu a o latalata i Naina ma a o iai i le fale o Iairo. O se isi faaaʻoaʻoga, o le toetū na faia e le aposetolo o Peteru lea na ia toe faatūina ai le fafine Kerisiano e igoa iā Toreka (Tapita). Sa alu ane Peteru i le mea na iai le tino oti o Toreka ua sauni o le a tanu. A o latalata atu i le tino oti, na tatalo Peteru. Ina ua uma, sa ia faapea atu: “Tapita e, inā tulaʻi ia!” O le taimi lava lenā na toe ola mai ai Toreka ma tuu atu loa o ia e Peteru i uso Kerisiano. O lenā mea na tupu na matuā “talitonu ai le toʻatele i le Alii.” Sa mafai ona latou molimau atu i isi e faatatau i le Alii aemaise le mana o Ieova e toe faatutū mai ē ua maliliu.—Galu. 9:36-42.

11. O le ā na faailoa atu e le fomaʻi o Luka e faatatau i se tama talavou, ma na faapefea ona aafia ai isi?

11 Sa iai foʻi se isi toetū na molimauina e tagata. I se tasi taimi, sa iai le aposetolo o Paulo i se sauniga na faia i se potu pito i luga i Teroa, lea ua iai nei Take i mātū i sisifo. Sa lauga ai Paulo seʻia oo i le vaeluapō. Sa faalogologo ai se tama talavou e igoa iā Eutiko, ma na nofo o ia i le faamalama. Peitaʻi, na moe o ia ma paʻū ai mai i le fogāfale lona tolu. Atonu o Luka na muamua oo iā Eutiko. I le avea ai o Luka ma fomaʻi, na ia faamautinoa atu ua oti Eutiko ae e leʻi tau ina manuʻa pe lē iloa se mea. Na alu ifo i lalo Paulo ma fusi le tama, ona ia fai atu lea o le faasilasilaga mataʻina e faapea: “O loo ola o ia.” E mautinoa na telē se aafiaga o lenei mea i ē na vāaitino i ai! Talu ai na latou vāaitino ua toe faatūina e Paulo se tagata na oti, o lea na “matuā faamāfanafanaina ai i latou.”​—Galu. 20:7-12.

SE FAAMOEMOE MAUTINOA

12, 13. E tusa ai o toetū na talanoaina, o ā fesili e manaʻomia ona tatou iloiloina?

12 O tala na taʻua i luga e tatou te atiaʻe ai le uiga na faaalia e Mareta. Na mautinoa e Mareta e mafai e lo tatou Atua ma o Lē na foaʻiina mai le ola, ona toe faatū mai se tagata ua maliu. O le mea e mataʻina ai, sa iai auauna faamaoni a le Atua e pei o Elia, Iesu, po o Peteru, i taimi o na toetū a o faia e Ieova na vavega. Ae faapefea i latou na maliliu i isi taimi i le talafaasolopito? Pe afai na iai se vaitaimi e leʻi toe faatutūina ai e le Atua ni tagata na maliliu, pe e mafai la ona faatalitalia e tane ma fafine faatuatua o le a toe faatutūina mai e le Atua ē ua maliliu i se taimi i le lumanaʻi? Po o le a pei o latou lagona o Mareta o lē na faapea atu: “Ou te iloa e toetū [loʻu tuagane] i le toetū i le aso mulimuli”? Aiseā na mafai ai ona talitonu Mareta i le toetū i le lumanaʻi, ma aiseā e mafai ai ona e talitonu i lenā toetū?

13 E tele mau i le Afioga a le Atua e faaalia ai sa iloa e auauna faamaoni a Ieova e iai le toetū i le lumanaʻi. Seʻi o tatou iloilo nisi o na mau.

14. O le ā e tatou te aʻoaʻoina e faatatau i le toetū mai i le tala iā Aperaamo?

14 Seʻi mafaufau i le mea na fetalai atu ai le Atua iā Aperaamo e fai iā Isaako, o lona suli ua leva ona faatalitali i ai. Na fetalai Ieova: “Faamolemole, ia ave lou atalii, o lou atalii e toʻatasi, o lē e te alofa faapelepele i ai o Isaako, . . . ma ofo mai ai o ia e fai ma taulaga mū.” (Kene. 22:2) Seʻi manatu i le matuā faateʻia o Aperaamo i lenā faatonuga. Na folafola e Ieova o le a manuia atunuu uma e ala mai i le fanau a Aperaamo. (Kene. 13:14-16; 18:18; Roma 4:17, 18) Na fetalai foʻi Ieova o le a “ala mai iā Isaako” le fanau. (Kene. 21:12) Ae e faapefea ona faataunuu lenei folafolaga pe afai o le a faaoo e Aperaamo le oti iā Isaako e fai ai le taulaga? Na faagaeeina Paulo e taʻua e faapea na talitonu Aperaamo e mafai e le Atua ona toe faatūina mai Isaako. (Faitau le Eperu 11:17-19.) E lē o taʻua i le Tusi Paia na manatu Aperaamo e faapea, pe afai e usiusitaʻi o le a toe faatūina mai Isaako i ni nai itula, se aso, po o se vaiaso mulimuli ane ai. E leʻi iloa e Aperaamo po o afea o le a toe faatūina mai ai lona atalii. Peitaʻi, sa maufaatuatuaina e Aperaamo o le a toe faatūina mai lava e Ieova Isaako.

15. O le ā le faamoemoe sa taʻua e le augātamā o Iopu?

15 Sa taulaʻi atu foʻi le augātamā o Iopu i le toetū i le lumanaʻi. Sa ia iloa afai e tuu i lalo se laau, e mafai ona toe tātupu ma pei o se laau fou. Ae e lē faapena le tagata. (Iopu 14:7-12; 19:25-27) Pe a oti se tagata, e lē mafai ona ia toe faatūina ia lava mai i le tuugamau ma toe ola ai. (2 Samu. 12:23; Sala. 89:48) Peitaʻi, e lē uiga ai e faapea e lē mafai e le Atua ona toe faatū mai se tagata ua oti. Na talitonu Iopu e iai le taimi atofaina a Ieova ina ia manatua ai o ia. (Faitau le Iopu 14:13-15.) E leʻi iloa e Iopu le taimi tonu i le lumanaʻi o le a faia ai faapea e Ieova. E ui i lea, sa ia mautinoa o le a manatua ma toe faatūina mai o ia e Lē na faia tagata.

16. O le ā le faalaeiauga na taʻu atu e se agelu i le perofeta o Tanielu?

16 O Tanielu le isi tane faatuatua o loo taʻua i Tusitusiga Paia Eperu. Sa auauna ma le faamaoni o ia i le Atua mo le tele o tausaga, ma sa fesoasoani Ieova iā te ia. I se tasi taimi, na faalaeiau atu ai se agelu iā Tanielu “le tagata ua faapelepeleina,” ia iā te ia le “filemu” ma ʻia faamalosi.’​—Tani. 9:22, 23; 10:11, 18, 19.

17, 18. O le ā le folafolaga na taʻu atu iā Tanielu e faatatau i lona lumanaʻi?

17 Ua toetoe 100 tausaga o Tanielu ma ua lata ina maliu. Atonu na mafaufau Tanielu i le mea o le a tupu iā te ia. Po o le a toe soifua mai o ia? O le mea moni lenā! I le faaiʻuga o le tusi o Tanielu, ua taʻua ai na faamautinoa atu e le Atua iā te ia e faapea: “A o oe, ia e tumau seʻia oo i le iʻuga ma e te mālōlō.” (Tani. 12:13) Na iloa e lenei tamā matua o Tanielu o loo mālōlō ē ua maliliu ma “e leai se galuega, po o ni fuafuaga, po o le poto, po o le atamai i le Tuugamau,” ma ua lē o toe umi ona alu atu lea o ia i inā. (Fai. 9:10) Peitaʻi, e lē o le iʻuga lenā mo ia. Sa folafola atu e Ieova se faamoemoe mo ia i le lumanaʻi.

18 Na faaauau le feʻau i le perofeta o Tanielu e faapea: “E te tū mai i lou tofi i le iʻuga o aso.” E leʻi taʻuina atu iā Tanielu le taimi o le a tupu ai lenā mea. Na iloa e Tanielu ua lata ina maliu o ia ma mālōlō. Peitaʻi, ina ua faalogo Tanielu i le folafolaga o le a ʻtū mai o ia i lona tofi,’ sa ia mautinoa o le a toetū mai o ia i le lumanaʻi. O le a faataunuuina lenā toetū “i le iʻuga o aso” e ui ua leva ona maliu o ia.

I le pei o Mareta, e mafai ona e mautinoa e faatatau i le toetū (Tagaʻi i le palakalafa e 19, 20)

19, 20. (a) E faapefea i manatu na tatou iloiloina ona fesootaʻi atu i le tali a Mareta na fai atu iā Iesu? (e) O le ā o le a tatou iloiloina i le mataupu o sosoo mai?

19 E manino mai sa iai māfuaaga na mautinoa ai Mareta o le a “toetū mai” lona tuagane faamaoni o Lasalo “i le toetū i le aso mulimuli.” O le folafolaga na taʻu atu iā Tanielu ma le mautinoa o Mareta e pei ona faaalia mai i lana tali atu iā Iesu, e tatau ona mautinoa ai Kerisiano i aso nei o le a iai le toetū i le lumanaʻi.

20 Ua tatou iloa mai i mea moni lava na tutupu i taimi ua mavae, e iai le toetū ma e mafai ona toe faatutūina mai ē ua maliliu. Na faatalitalia e tane ma fafine na auauna i le Atua, o le a iai le toetū i se taimi i le lumanaʻi. Ae pe e iai se faamaoniga e iloa ai e mafai lava ona toe faatūina se tasi e ui ua leva ona folafola mai? Pe afai e iai, o se isi la māfuaaga lenā e tatou te tulimataʻia ai le taimi o le toetū, e pei foʻi o Mareta. Peitaʻi, o afea e tupu ai lenā mea? O le a tatou iloiloina nei vala i le mataupu o loo sosoo mai.