Skip to content

Skip to table of contents

“‘Oku Ou ‘Ilo Te Ne Tu‘u Hake”

“‘Oku Ou ‘Ilo Te Ne Tu‘u Hake”

“Ko hotau kaume‘á kuó ne mohe, ka ko ‘eku ‘alu ‘eni ki ai ke fafangu ia.”​—SIONE 11:11.

HIVA: 54, 51

1. Ko e hā na‘e fakapapau‘i ‘e Mā‘ata ‘e hoko ki hono tuonga‘ané? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

NA‘E mamahi ‘a Mā‘ata, ‘a ia ko ha kaume‘a ofi pea ko ha ākonga ‘a Sīsū. Ko hono tuonga‘ané, ‘a Lāsalosi, kuó ne mate. Na‘e ‘i ai ha me‘a na‘e lava ke ne fakafiemālie‘i ia? ‘Io. Na‘e tala‘ofa ange ‘e Sīsū: “‘E tu‘u hake ho tuonga‘ané.” Ko e mo‘oni, ko e ngaahi lea ko iá na‘e ‘ikai lava ke ne to‘o kotoa ‘a ‘ene loto-mamahí. Neongo ia, na‘e falala ‘a Mā‘ata ki he tala‘ofa ‘a Sīsuú, pea na‘á ne pehē: “‘Oku ou ‘ilo te ne tu‘u hake ‘i he toetu‘u ‘i he ‘aho faka‘osí.” (Sione 11:20-24) Na‘á ne fakapapau‘i ‘e ‘i ai ha toetu‘u ‘i he kaha‘ú. Ka na‘e fakahoko ‘i he taimi ko iá ‘e Sīsū ha mana. Na‘á ne fokotu‘u hake ‘a Lāsalosi ‘i he ‘aho pē ko iá.

2. Ko e hā te ke sai‘ia ai ke ma‘u ‘a e tuipau tatau mo ia na‘e ma‘u ‘e Mā‘atá?

2 ‘Oku ‘ikai ha ‘uhinga ke tau ‘amanekina ai ‘e fokotu‘u hake he taimí ni ‘e Sīsū pe ko ‘ene Tamaí ‘a hotau ngaahi ‘ofa‘anga kuo maté. Ka ‘okú ke fakapapau‘i ‘o hangē pē ko Mā‘atá ‘e toetu‘u ‘i he kaha‘ú ‘a ho ngaahi ‘ofa‘angá? Mahalo kuo mole ‘i he maté ‘a ho husepānití pe uaifí, ko ho‘o fa‘eé, ko ho‘o tamaí, ko ha kui ‘ofeina, pe na‘a mo ha ki‘i tama ‘ofeina. ‘Oku ‘ikai ke ke kei fa‘a tatali ke fā‘ofua, talanoa, mo kata fakataha mo e tokotaha ‘ofeina ko iá. Ko e me‘a fakafiefiá, ‘i he hangē ko Mā‘atá, ‘okú ke ma‘u ‘a e ngaahi ‘uhinga lelei ke pehē ai, ‘‘Oku ou ‘ilo ‘e tu‘u hake ‘a hoku ‘ofa‘angá ‘i he toetu‘ú.’ Neongo ia, ‘oku lelei ki he Kalisitiane taki taha ke ne fakakaukau fekau‘aki mo e ngaahi ‘uhinga ‘oku tau ma‘u ai ‘a e tuipau ko ení.

3, 4. Ko e hā na‘e toki ‘osi fai ‘e Sīsuú, pea na‘e anga-fēfē hono ‘ai ‘e he me‘a ko iá ke mālohi ‘a e tuipau ‘a Mā‘atá?

3 Na‘e nofo ‘a Mā‘ata ofi ki Selusalema, ko ia na‘e ‘ikai nai te ne sio ‘i hono fokotu‘u hake ‘e Sīsū ‘a e foha ‘o ha uitou ofi ki Neini ‘i Kālelí. Kae kehe, ‘oku ngalingali na‘á ne fanongo fekau‘aki mo ia. Pea ‘oku ngalingali na‘á ne fanongo foki na‘e fokotu‘u hake ‘e Sīsū ‘a e ‘ofefine ‘o Siailosí. Ko e tokotaha kotoa pē ‘i he fale ‘o e ta‘ahiné “na‘a nau ‘ilo kuó ne mate.” Neongo ia, na‘e puke ‘e Sīsū ‘a hono nimá peá ne pehē: “Ta‘ahine, tu‘u hake!” Pea na‘á ne tu‘u hake ‘i he taimi pē ko iá. (Luke 7:11-17; 8:41, 42, 49-55) Ko Mā‘ata mo hono tokouá, ‘a Mele, na‘á na ‘ilo‘i ‘oku lava ke fakamo‘ui ‘e Sīsū ‘a e kau puké. Ko ia na‘á na tui kapau na‘e ‘i ai ‘a Sīsū, na‘e ‘ikai mei mate ‘a Lāsalosi. Kae kehe, ko eni kuó ne mate, ko e hā na‘e ‘amanekina ‘e Mā‘atá? Fakatokanga‘i na‘á ne pehē ‘e toe mo‘ui ‘a Lāsalosi ‘i he kaha‘ú, “‘i he ‘aho faka‘osí.” Ko e hā na‘á ne mātu‘aki fakapapau‘i ai iá? Pea ko e hā ‘e lava ai ke ke fakapapau‘i ‘e ‘i ai ha toetu‘u ‘i he kaha‘ú ‘a ia ‘e kau nai ai ho ngaahi ‘ofa‘angá?

4 ‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi ‘uhinga lelei ke tui ai ki he toetu‘ú. Te tau lāulea ki ha ni‘ihi. Ko hono mo‘oní, te ke ma‘u nai ha ngaahi poini ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku ‘ikai te ke fa‘a fakakaukau ki ai ka ‘e lava ke ne ‘ai ke mālohi ho‘o tui te ke toe sio ki ho ngaahi ‘ofa‘angá.

NGAAHI ME‘A NA‘E HOKO ‘OKÚ NE ‘OMAI ‘A E ‘AMANAKI!

5. Ko e hā na‘e fakapapau‘i ai ‘e Mā‘ata ‘e toetu‘u ‘a Lāsalosí?

5 Fakatokanga‘i na‘e ‘ikai ke pehē ‘e Mā‘ata: ‘‘Oku ou ‘amanaki ‘e toetu‘u ‘a hoku tuonga‘ané.’ Na‘á ne pehē: “‘Oku ou ‘ilo te ne tu‘u hake.” Ko e hā na‘e mātu‘aki tuipau ai ‘a Mā‘atá? Koe‘uhi na‘á ne ‘ilo fekau‘aki mo e ngaahi toetu‘u na‘e hoko ‘i he kuohilí. ‘Oku ngalingali na‘á ne ‘ilo fekau‘aki mo ia ‘i ‘api pea ‘i he sinakoké ‘i he‘ene kei si‘í. Te tau sivisivi‘i he taimí ni ‘a e toetu‘u ‘e tolu ‘i he ngaahi toetu‘u ‘oku lave ki ai ‘i he Folofolá.

6. Ko e hā ‘a e mana na‘e ‘ilo mo‘oni ‘a Mā‘ata fekau‘aki mo iá?

6 Na‘e hoko ‘a e ‘uluaki toetu‘ú lolotonga ‘a e taimi na‘e ‘oange ai ‘e he ‘Otuá ki he palōfita ko ‘Ilaisiaá ‘a e mafai ke ne fakahoko ha ngaahi mana. ‘I he tokelau ‘o ‘Isilelí, ‘i ha kolo Finisia ko Salepita, na‘e ‘i ai ha uitou masiva ‘a ia na‘á ne fakahāhā ‘a e anga-talitali kakai ki he palōfitá. Na‘e fakahoko ai ‘e Sihova ha mana. Na‘á ne fakapapau‘i na‘e ‘ikai ke ‘osi ‘a ‘ene mahoa‘á mo e loló koe‘uhi ke hokohoko atu ‘ene mo‘uí mo ‘ene tamá. (1 Tu‘i 17:8-16) Ki mui ai, na‘e puke ‘a ‘ene tamá peá ne mate. Ka na‘e tokoni‘i ia ‘e ‘Ilaisiā. Lolotonga ‘ene ala ki he tamasi‘í, na‘e lotu ‘a ‘Ilaisiā kia Sihova: “‘Otua, tuku mu‘a ke foki mai ‘a e mo‘ui ‘a e ki‘i tamá ni kiate ia.” Pea na‘e hoko! Na‘e fanongo ‘a e ‘Otuá kia ‘Ilaisiā, pea na‘e toe mo‘ui ‘a e ki‘i tamá. Ko e ‘uluaki toetu‘u ia ‘oku hiki ‘i he Tohi Tapú. (Lau ‘a e 1 Tu‘i 17:17-24.) Ko e mo‘oni, na‘e ‘ilo ‘a Mā‘ata fekau‘aki mo e me‘a fakaofo ko ia na‘e hokó.

7, 8. (a) Na‘e anga-fēfē hono fakafiemālie‘i ‘e ‘Ilaisa ha fa‘ē na‘e mamahi? (e) Ko e hā ‘oku fakamo‘oni‘i ‘e he mana ‘a ‘Ilaisá fekau‘aki mo Sihová?

7 Ko e toetu‘u hono ua ‘oku hiki ‘i he Tohi Tapú na‘e fakahoko ia ‘e he palōfita ko ‘Ilaisá. ‘I ha kolo ko Sūnemi, na‘e nofo ai ha fefine ‘Isileli ‘a ia na‘e ‘ikai ha‘ane fānau. Koe‘uhi na‘á ne fakahāhā ‘a e anga-talitali kakai lahi kia ‘Ilaisa, na‘e tāpuaki‘i ‘e Sihova ‘a e fefiné ni mo hono husepāniti ta‘umotu‘á ‘aki ha foha. Kae kehe, ‘i ha ta‘u si‘i ki mui ai, na‘e mate ‘a e tamasi‘í. Sioloto atu ki he ongo‘i mamahi ‘a e fa‘ē ko ení. Na‘á ne loto-mamahi lahi ‘o ne fononga ai ‘i he kilomita ‘e 30 (maile ‘e 19) ki Mo‘unga Kāmeli ‘o kumi ‘a ‘Ilaisa. Na‘e fekau‘i atu ‘e ‘Ilaisa ‘a hono tauhi ko Kēhesí ke mu‘omu‘a ‘iate kinautolu ki Sūnemi ke ne fokotu‘u hake ‘a e tamasi‘í. Ka na‘e ‘ikai lava ‘e Kēhesi ke fakamo‘ui ia. Pea na‘e a‘u atu ki ‘api ‘a e fa‘ē na‘e mamahí mo ‘Ilaisa.​—2 Tu‘i 4:8-31.

8 Na‘e hū atu ‘a ‘Ilaisa ki he fale na‘e ‘i ai ‘a e tamasi‘i kuo maté, pea na‘á ne lotu. Na‘e tali ‘e Sihova ‘a e lotu ‘a ‘Ilaisá peá ne fokotu‘u hake fakaemana ‘a e tamasi‘í. ‘I he sio ‘a e fa‘eé ‘oku mo‘ui ‘a ‘ene tamá, na‘á ne fiefia lahi! (Lau ‘a e 2 Tu‘i 4:32-37.) Mahalo pē na‘á ne manatu‘i ‘a e fakalea ‘o e lotu ‘a ‘Aná. Na‘e ‘ikai lava ke ma‘u ‘e ‘Ana ha tama ka na‘e toki tāpuaki‘i ia ‘e Sihova ‘i hono ‘oange ha‘ane tama, ‘a ia ko Sāmiuela. Na‘e fakahīkihiki‘i leva ai ‘e ‘Ana ‘a Sihova koe‘uhí “‘okú ne ‘ohifo ki he Fa‘itoká, pea ‘okú ne fokotu‘u hake.” (1 Sām. 2:6) ‘I hono fokotu‘u hake ‘a e tamasi‘i ‘i Sūnemí, na‘e fakamo‘oni‘i ai ‘e he ‘Otuá ‘okú ne ma‘u ‘a e malava ke fokotu‘u hake ‘a e maté.

9. Fakamatala‘i ‘a e toetu‘u hono tolu ‘oku hiki ‘i he Tohi Tapú.

9 Ko ha toe me‘a fakaofo ‘e taha na‘e hoko ia ‘i he hili ‘a e mate ‘a ‘Ilaisá. Na‘á ne ngāue ko ha palōfita ‘o laka hake ‘i he ta‘u ‘e 50, pea na‘á ne “puke ‘i ha mahaki ‘a ia na‘e faai atu pē ‘o ne mate” ai. Na‘e mahili atu mei ai ha taimi, pea na‘e toe pē ‘a e ngaahi hui ‘o ‘Ilaisá. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e tanu ai ‘e ha kau ‘Isileli ha tangata. Fakafokifā pē, na‘a nau sio atu ‘oku ha‘u ‘a e filí. Na‘e feinga ‘a e kau ‘Isilelí ke nau hola ‘i he vave taha ‘o ‘enau malavá, ko ia na‘a nau lī ai ‘a e tangata maté ki he fa‘itoka pe fonualoto ‘o ‘Ilaisá. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘I he lave ‘a e tangatá ki he ngaahi hui ‘o ‘Ilaisá, na‘á ne toe mo‘ui peá ne tu‘u hake.” (2 Tu‘i 13:14, 20, 21) Ko e ngaahi talanoa ko ení na‘e fakamo‘oni‘i ai kia Mā‘ata ‘oku ma‘u ‘e he ‘Otuá ‘a e mafai ki he maté. ‘Oku totonu ke ne fakatuipau‘i foki mo koe ko e mafai ‘o e ‘Otuá ‘oku lahi fau, ‘o ta‘efakangatangata.

ME‘A NA‘E HOKO LOLOTONGA ‘A E TAIMI ‘O E KAU ‘APOSITOLÓ

10. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Pita ha tuofefine Kalisitiane ‘a ia na‘e mate?

10 ‘Oku ‘i he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané foki ‘a e ngaahi talanoa ki he fokotu‘u ‘o e maté na‘e fakahoko ‘e he kau sevāniti faitōnunga ‘a e ‘Otuá. Kuo tau ‘osi lave ki he fokotu‘u ‘o e maté na‘e fakahoko ‘e Sīsū ofi ki he kolo ko Neiní pea ‘i he ‘api ‘o Siailosí. ‘I ha taimi ki mui ai, na‘e fokotu‘u hake ai ‘e he ‘apositolo ko Pitá ‘a Toakase, na‘e toe ui ko Tāpaitá. Na‘e ha‘u ‘a Pita ki he loki na‘e ‘i ai hono sinó, ‘o ne lotu, peá ne pehē leva: “Tāpaita, tu‘u hake!” Na‘á ne mo‘ui ‘i he taimi pē ko iá, pea na‘e fakahā ‘e Pita ki he kau Kalisitiane kehe na‘a nau ‘i aí “kuo mo‘ui ‘a Tāpaita.” Ko e me‘a ko eni na‘e hokó na‘e mātu‘aki fakatupu tuipau pea “na‘e hoko ‘a e tokolahi ko e kau tui ki he ‘Eikí” ‘i he kolo ko iá. Ko e kau ākonga fo‘ou ko ení na‘e lava ke nau tala ki he ni‘ihi kehé ‘a e ongoongo lelei fekau‘aki mo Sīsuú pea toe talanoa foki ki he tokotaha kotoa fekau‘aki mo e malava ‘a Sihova ke ne fokotu‘u hake ‘a e maté.​—Ngā. 9:36-42.

11. Ko e hā na‘e fakahaa‘i ‘e he toketā ko Luké fekau‘aki mo ha talavou, pea na‘e maongo fēfē ki he ni‘ihi kehé ‘a e me‘a ko ia na‘e hokó?

11 Na‘e ‘i ai ha kau fakamo‘oni sio tonu ‘i ha toe toetu‘u kehe. ‘I he taimi ‘e taha, na‘e ‘i ha fakataha ai ‘a e ‘apositolo ko Paulá ‘i ha loki ‘i ‘olunga ‘i Taloasi, ‘a ia ko e tokelau-hihifo ia ‘o Toaké ‘i he taimí ni. Na‘e malanga ai ‘a Paula ‘o a‘u ki he tu‘apoó. Na‘e fanongo ki ai ha talavou ko ‘Ūtiko, na‘á ne tangutu ‘i ha matapā-teke. Ka na‘á ne mohe peá ne tō ai ki lalo mei he fungavaka uá. Mahalo pē ko Luke ‘a e ‘uluaki tokotaha na‘e a‘u kia ‘Ūtikó. ‘I hono tu‘unga ko ha toketaá, na‘á ne ‘ilo‘i na‘e ‘ikai ke lavea pe pongia pē ‘a e talavoú. Na‘á ne mate! Na‘e ‘alu hifo foki mo Paula. Na‘á ne fā‘ofua ‘ia ‘Ūtiko peá ne faka‘ohovale‘i ‘a e tokotaha kotoa, ‘i he‘ene pehē: “‘Okú ne mo‘ui.” Na‘e maongo lahi ‘a e mana ko ení ki he fa‘ahinga kotoa na‘a nau sio ‘i he me‘a na‘e hokó. ‘I hono ‘ilo‘i na‘e mate ‘a e talavoú pea toki fokotu‘u haké, na‘e “ta‘ehanotatau ‘a ‘enau fiefiá.”​—Ngā. 20:7-12.

KO HA ‘AMANAKI ALAFALALA‘ANGA

12, 13. Makatu‘unga ‘i he ngaahi toetu‘u kuo tau lāulea ki aí, ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i ‘e lava ke tau ‘eké?

12 Ko e ngaahi toetu‘u na‘a tau lāulea ki aí ‘oku totonu ke ne ‘ai koe ke ke ma‘u ‘a e tuipau tatau mo ia na‘e ma‘u ‘e Mā‘atá. ‘Oku lava ke tau tuipau ko hotau ‘Otuá, ‘a e tokotaha kuó ne foaki mai kiate kitautolu ‘a e mo‘uí, ‘e lava ke ne fokotu‘u hake ha tokotaha kuo mate. ‘Oku fakatupu tokangá he na‘e ‘i ai ha sevāniti faitōnunga ‘a e ‘Otuá, hangē ko ‘Ilaisiā, Sīsū, pe ko Pita ‘i he toetu‘u taki taha ko iá. Pea na‘e hoko ia lolotonga ‘a e taimi na‘e fakahoko ai ‘e Sihova ‘a e ngaahi maná. Ko ia ai, fēfē ‘a e fa‘ahinga kuo nau mate ‘i he ngaahi taimi kehé, ‘a ia na‘e ‘ikai ke fakahoko ai ‘a e ngaahi mana peheé? ‘E lava ke ‘amanekina ‘e he kau tangata mo e kau fefine faitōnungá ‘e fokotu‘u hake ‘e he ‘Otuá ‘a e kau maté ‘i he kaha‘ú? ‘E lava ke nau ma‘u ‘a e tuipau tatau mo ia na‘e ma‘u ‘e Mā‘atá ‘i he‘ene lea fekau‘aki mo hono tuonga‘ané: “‘Oku ou ‘ilo te ne tu‘u hake ‘i he toetu‘u ‘i he ‘aho faka‘osí”? Ko e hā na‘e lava ai ke ne tui ‘e ‘i ai ha toetu‘u ‘i he kaha‘ú, pea ko e hā ‘e lava ai ke ke tui ki aí?

13 Ko e ngaahi fakamatala ‘e ni‘ihi ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku fakahaa‘i ai na‘e ‘ilo‘i ‘e he‘ene kau sevāniti mateakí ‘e ‘i ai ha toetu‘u ‘i he kaha‘ú. Tau lāulea angé ki ha fakamatala ‘e ni‘ihi.

14. Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he talanoa kia ‘Ēpalahamé fekau‘aki mo e toetu‘ú?

14 Fakakaukau angé ki he me‘a na‘e fiema‘u ‘e Sihova ke fai ‘e ‘Ēpalahame kia ‘Aisaké, ‘a e foha na‘á ne tatali fuoloa ki aí. Na‘e folofola ange ‘a Sihova: “Kātaki mu‘a ‘o ‘ave ho fohá, ‘a ho foha pē taha ‘okú ke ‘ofa lahi aí, ‘a ‘Aisake, peá ke fononga ki he fonua ko Molaiá ‘o foaki hake ai ia ko ha feilaulau tutu.” (Sēn. 22:2) ‘Okú ke pehē na‘e fēfē ‘a e ongo‘i ‘a ‘Ēpalahamé ‘i he‘ene fanongo ki he fekau ko ení? Na‘e tala‘ofa ‘e Sihova ‘e tāpuaki‘i ‘a e ngaahi pule‘anga kotoa pē fakafou ‘i he hako ‘o ‘Ēpalahamé. (Sēn. 13:14-16; 18:18; Loma 4:17, 18) Pehē foki, na‘e pehē ‘e Sihova ko e tāpuakí ‘e ha‘u ‘o “fou mai ia ‘ia ‘Aisake.” (Sēn. 21:12) Ka ‘e malava fēfē ke hoko ia kapau na‘e feilaulau ‘aki ‘e ‘Ēpalahame ‘a hono fohá? Na‘e fakamānava‘i ‘a Paula ke ne fakamatala na‘e tui ‘a ‘Ēpalahame ‘oku malava ‘a e ‘Otuá ke ne fokotu‘u hake ‘a ‘Aisake. (Lau ‘a e Hepelū 11:17-19.) Kae kehe, ‘oku ‘ikai ke pehē ‘e he Tohi Tapú na‘e fakakaukau ‘a ‘Ēpalahame ‘e mo‘ui ‘a ‘Aisake ‘i he taimi pē ko iá, ‘i ha ngaahi houa si‘i, ‘i ha ‘aho, pe na‘a mo ha uike nai. Na‘e ‘ikai lava ke ‘ilo ‘e ‘Ēpalahame ‘a e taimi ‘e toetu‘u ai ‘a hono fohá. Ka na‘á ne falala ‘e fokotu‘u hake ‘e Sihova ‘a ‘Aisake.

15. Ko e hā ‘a e ‘amanaki na‘e ma‘u ‘e he tangata faitōnunga ko Siopé?

15 Ko e tangata faitōnunga ko Siopé na‘á ne ‘ilo‘i foki ‘e ‘i ai ha toetu‘u ‘i he kaha‘ú. Na‘á ne ‘ilo‘i kapau ‘e tā hifo ha fu‘u ‘akau, ‘e lava ke toe tupu pea hoko ‘o hangē ko ha fu‘u ‘akau fo‘oú. Ka he‘ikai lava ke hoko ‘a e me‘a ko iá ki ha tangata. (Siope 14:7-12; 19:25-27) Kapau ‘e mate ha tangata, he‘ikai lava ke ne toe fokotu‘u hake pē ‘e ia ‘a ia tonu. (2 Sām. 12:23; Saame 89:48) Ko e mo‘oni, na‘e ‘ikai ‘uhinga iá he‘ikai lava ke fokotu‘u hake ‘e he ‘Otuá ha tokotaha. Ko hono mo‘oní, na‘e tui ‘a Siope ‘e manatu‘i ia ‘e Sihova. (Lau ‘a e Siope 14:13-15.) Na‘e ‘ikai lava ke ‘ilo‘i ‘e Siope ‘a e taimi ‘e hoko ai eni ‘i he kaha‘ú. Neongo ia, na‘e falala ‘a Siope ko e Tokotaha-Fakatupu ‘o e mo‘ui fakaetangatá te ne malava pea te ne manatu‘i ia ‘o ne fokotu‘u hake ia.

16. Ko e hā ‘a e fakalototo‘a na‘e fai ‘e ha ‘āngelo kia Taniela?

16 Fakakaukau ki ha tangata faitōnunga ‘e taha, ‘a Taniela. Ko ha sevāniti mateaki ia ‘a Sihova ‘i he kotoa ‘o ‘ene mo‘uí, pea na‘e tokoni‘i ia ‘e Sihova. ‘I he taimi ‘e taha, na‘e ui ai ‘e ha ‘āngelo ‘a Taniela ko ha ‘tangata mahu‘inga ‘aupito’ peá ne tala ange kiate ia “ke ke ma‘u ‘a e melinó” pea “ke ke loto-to‘a.”​—Tan. 9:22, 23; 10:11, 18, 19.

17, 18. Ko e hā na‘e tala‘ofa ange ‘e Sihova kia Tanielá?

17 ‘I he meimei ta‘u 100 ‘a Tanielá pea ‘i he ofi ki he ngata‘anga ‘o ‘ene mo‘uí, na‘á ne fakakaukau nai pe ko e hā ‘e hoko kiate iá. Na‘e ‘amanekina ‘e Taniela te ne toe mo‘ui? ‘Aupito! ‘I he ngata‘anga ‘o e tohi Tanielá, ‘oku tau lau ai ‘a e tala‘ofa ‘a e ‘Otuá kiate iá: “Ko e me‘a kiate koé, ‘alu atu ke a‘u ki he ngata‘angá. Te ke mālōlō.” (Tan. 12:13) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Taniela ko e kau maté ‘oku nau mālōlō pea ‘oku ‘ikai ha “palani pe ha ‘ilo pe ha poto ‘i he Fa‘itoká,” ‘a ia kuo vavé ni ke ne ‘i aí. (Tml. 9:10) Kae kehe, ‘e ‘ikai ko e ngata‘anga ia kia Tanielá. Na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate ia ha tala‘ofa fisifisimu‘a ki he kaha‘ú.

18 Na‘e pehē ange ‘e he ‘āngelo ‘a Sihová kiate ia: “Te ke tu‘u hake ‘o ma‘u ho ‘inasí ‘i he ngata‘anga ‘o e ngaahi ‘ahó.” Na‘e ‘ikai ke ‘ilo‘i ‘e Taniela ‘a e taimi tofu pē ‘e hoko ai iá. Na‘á ne mahino‘i te ne mate pea te ne mālōlō. Ka ‘i he fanongo ‘a Taniela ki he tala‘ofa, “Te ke tu‘u hake ‘o ma‘u ho ‘inasí,” na‘á ne mahino‘i ai te ne toetu‘u ‘i he kaha‘ú. ‘E hoko ia ‘i ha taimi fuoloa hili ‘ene maté, “‘i he ngata‘anga ‘o e ngaahi ‘ahó.” Pe, fakatatau ki he lau ‘a e Jerusalem Bible: “Te ke toetu‘u hake ‘o ma‘u ho ‘inasí ‘i he ngata‘anga ‘o e taimí.”

‘I he hangē ko Mā‘atá, ‘e lava ke ke tuipau ‘e hoko ‘a e toetu‘ú (Sio ki he palakalafi 19, 20)

19, 20. (a) Ko e hā ‘a e kaunga ‘o e ngaahi me‘a kuo tau lāulea ki aí ki he lea na‘e fai ‘e Mā‘ata kia Sīsuú? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he kupu hono hokó?

19 ‘Oku hā mahino, na‘e ma‘u ‘e Mā‘ata ‘a e ngaahi ‘uhinga lelei ke ne fakapapau‘i ai ko hono tuonga‘ane faitōnungá, ‘a Lāsalosi, te ne “tu‘u hake ‘i he toetu‘u ‘i he ‘aho faka‘osí.” Ko e tala‘ofa ‘a Sihova kia Tanielá, pea pehē ki he tui mālohi ‘a Mā‘ata ki ha toetu‘u ‘i he kaha‘ú, ‘oku totonu ke ne ‘ai kitautolu ke tau tuipau ‘i he ‘ahó ni. ‘E ‘i ai ha toetu‘u.

20 Kuo tau ako fekau‘aki mo e ngaahi toetu‘u mo‘oni na‘e hoko ‘i he kuohilí. ‘Oku fakamo‘oni‘i ‘e he ngaahi me‘á ni ‘e lava ke toe mo‘ui ‘a e kau maté. Kuo tau toe ‘ilo‘i foki ko e kau tangata mo e kau fefine na‘a nau tauhi faitōnunga ki he ‘Otuá na‘a nau ‘amanekina ha toetu‘u ‘i he kaha‘ú. Kae kehe, ‘oku ‘i ai ha fakamo‘oni ‘e lava ke hoko ha toetu‘u ‘i ha taimi fuoloa ‘i he hili hono fai ‘a e tala‘ofá? Kapau ko ia, ‘e ‘omai ‘e he me‘a ko iá ha toe ‘uhinga lahi ange ke tau fakatu‘amelie atu ai ki ha toetu‘u ‘i he kaha‘ú. Ka ‘e hoko ia ‘i he taimi fē? Te tau lāulea ki he ngaahi poini ko ení ‘i he kupu hono hokó.