Ir al contenido

Ir al índice

Tjínna kjoachoya xi tʼatsʼe Niná

Tjínna kjoachoya xi tʼatsʼe Niná

“Je Adán xi jetʼani koan espíritu xi síkʼéjnakon” (1 COR. 15:45).

KJOAJNDA 55, 12

1-3. 1) Jméni xi ngisa nʼio makjainná. 2) Ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).

JÓKUIXOÁN kʼiatsa ʼya xi skónanginá jméni xi ngisa nʼio makjainná. Kʼoajin kuixoán nga je Jeobá kisinda ngayeje xi tjín kʼoa nga je títsjoáná kjoabijnachon. Kʼoa nga makjainná tʼatsʼe Jesucristo nga je kʼienntjainá. Kʼoa tsakui nichxin kʼoati kuixoán nga i̱ Sonʼnde kuiyoaa kʼianga jeʼndenaxó koa̱n. Tonga a kʼoabixoán nga sʼe̱ kjoafaʼáya.

2 Ningalani tjínjngo tokoán nga kuitjátojin tjínkoaan je kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin i̱ Sonʼnde, ʼyañá nga kui je kjoafaʼáya xi ngisa nʼio makjainná. Je pastro Pablo tsakakó nga nʼio chjíle jebi, i kitso: “Tsa tsín kjoafaʼáya xi tsʼe kʼen, Cristo kʼoati ni̱kuijin kinikjaʼáyale”. Kʼiatsa tsínlani jaʼáyale Jesús alikuijin tíbatéxoma kʼoa toxitsjoajin nga kui bakoyaa xi tʼatsʼe Chjotaxále (tʼexkiai 1 Corintios 15:12-19). * Tjínjngoo tokoán nga jaʼáyanile Jesús kʼoa alikui kʼoabixoán jokitso je chjota saduceo, xi tsakinyatítjonle je relijiónle chjota judío nga tsín koankjainle xi tʼatsʼe kjoafaʼáya. Ñá, ʼmiyañá nga sʼe̱ kjoafaʼáya ninga tobesinná je chjota (Mar. 12:18; Hech. 4:2, 3; 17:32; 23:6-8).

3 Je Pablo kʼoakitso nga je “kjoafaʼáyale xi kʼen” yaa tíjnajin “je xi títjon kichotʼayá xi tʼatsʼe Cristo” xi tochoa ñʼai tjín xi faʼaitʼa Biblia (Heb. 6:1, 2). Je Pablo tsakakó nga koankjainle nga sʼe̱ kjoafaʼáya (Hech. 24:10, 15, 24, 25). Ninga kuilani jebi xi ʼmiyaná nga tosʼa chotʼayá je Énle Niná kʼoati nʼio chjíle (Heb. 5:12). Ánni nga nʼio chjísínile.

4. Jótso kʼa je chjota tʼatsʼe kjoafaʼáya.

4 Kʼianga tosʼa chotʼayá je Biblia, bʼexkiañá xi tʼatsʼe kjoafaʼáya xi kisʼe nichxin kjoatse, jolani xi tʼatsʼe Lázaro. Kʼoati ʼyaa nga Abrahán, Job kao Daniel ñaki kʼoatsakatío kon nga kjoaʼáyanile je kʼien nichxin xi nroaján. Tonga tsakui nichxin tjíokʼa xi i̱ kuitso: A tojo koaan koa̱nkjainná nga sʼe̱ kjoafaʼáya ninga jenʼio nkjín siento nó tjínle nga kinokjoa je én jebi. Xi ijngosani, a kʼoatso kjoaixi je Biblia kʼiáni sʼe̱ kjoafaʼáya. Kʼianga jchaa xi tʼatsʼe jebi, ngisaa nʼiosa sʼe̱jna je kjoamakjainná. Kuila kataʼyaa jmeni xi tso je Biblia.

JNGO KJOAFAʼÁYA XI SIENTO NÓ TONGINI KINOKJOA

5. Jméni xi títjon chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

5 Tsakui nichxin tsín ñʼai maná nga kui nikjaʼaitsjeen nga tiʼa kjoaʼáyanile je kʼien (Juan 11:11; Hech. 20:9, 10). Tonga, a koaan koa̱nkjainná nga sʼe̱ kjoafaʼáya ninga jesiento nó tongini kinokjoa nga kʼoakoa̱n. A koaan koa̱nkjainná nga kjoaʼáyanile je chjota ninga tosʼa choatse kʼien kʼoa ninga jenʼio kjoatse kʼien. Ngatsʼiaa makjainná nga kisʼe jngo kjoafaʼáya ninga siento nó tongini kinokjoa nga kʼoakoa̱n. Jñánile. Kʼoa jósʼin mangóson kao kjoafaʼáya xi tichoyalee.

6. Jósʼin kitjoson xi kao Jesús jmeni xi tso Salmo 118.

6 Xi tʼatsʼe kjoafaʼáya jebi yaa faʼaitʼa ya Salmo 118, xi tsakui nichxin je David kiski. Itso je én xi faʼaitʼa: “Jeobá tʼiain kjoanda, chʼa̱sjentjaináijin. [...] Katamachikontʼain je xi tʼatsʼe jaʼaínle Jeobá nroani”. Tsakui nichxin faʼaitsjenná nga kʼoati kitso je chjota xi tsabe Jesús kʼianga jaʼasʼen ya Jerusalén nga 9 sá nisán (Sal. 118:25, 26; Mat. 21:7-9). Tonga, ánni kʼoabixónsíñá nga jngo kjoafaʼáya tínchja̱ni salmo jebi xi nʼio nkjín nó koanskanni kitjoson. Kʼoati kuenta sʼiaan nga i̱ tso je én xi faʼaitʼa: “Je la̱jao̱ xi tsakʼasjengi chjota xi bʼénda ndʼia, kui koan la̱jao̱xi̱ngi̱ xi jko̱ tíjna” (Sal. 118:22).

Je “chjota xi bʼénda ndʼia” tsakʼasjengi je Mesías (Chótsenlai párrafo 7)

7. Jméni xi kisikao chjota judío je Jesús.

7 Je “chjota xi bʼénda ndʼia”, xi tsonile je chjotatítjonle chjota judío, tsakʼasjengi je Jesús. Alikui tokui nga tsín koankjainle nga je Jesús xi Niná kisikasén, kʼoati nʼio nkjín xi kʼoakitso nga katanikʼien (Luc. 23:18-23). Joxi jékjoanni xi kisikʼien je Jesús.

Kʼianga jejaʼáyanile Jesús jé xi “la̱jao̱xi̱ngi̱ xi jko̱ tíjna” koan (Chótsenlai párrafo 8 kao 9)

8. Jókoanni nga “la̱jao̱xi̱ngi̱ xi jko̱ tíjna” koansíni je Jesús.

8 Kʼiatsa kichʼasjengi kʼoa kinikʼien je Jesús, jókoanni nga “la̱jao̱xi̱ngi̱ xi jko̱ tíjna” koanni. * Tokʼianí tsa jaʼáyanile. Tijé kʼoakitsoni kʼianga tsakʼéyanajmí xi tʼatsʼe jngo chjota xi choʼndale kisikasén nga katafinrʼoe je chjota xi tjíosíxá ya jintsojmintjele. Chjota jebi totaon tsabe je xi kichonrʼoe. Kʼoa tochan je ʼndíle kisikasén nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kʼoaʼénle. Tonga je xi tjíosíxá ya jintsojmintjele kisikʼieen nga kicho je ʼndíle chjota jebi. Kʼoatisʼinni, je chjota israelita totaon tsabe je profeta xi Niná kisikasén. Kʼianga jetsakʼéyanajmí Jesús choa̱ jebi, kui kisikʼaxki̱ je én xi faʼaitʼa ya Salmo 118:22 (Luc. 20:9-17). Je pastro Pedro kʼoati kui kisikʼaxki̱ kʼianga tsakjákao je chjotatítjon, chjotajchínga kao chjota skribano xi tsakatiojtín ya Jerusalén. Kitsole: “Je xi tsakjatʼao yá, kʼoa je xi Niná kisikjaʼáyajinnile kʼien”. Xi jekoanni i kitsole: “Jé ní je la̱jao̱ xi kaʼyataon nga jon xi mano chjomitjen niʼya, tonga ndʼaibindai sʼejna títjon ya xi̱ngi̱le” (Hech. 3:15; 4:5-11, TNM; 1 Ped. 2:5-7).

9. Jmé énni xi tongini kinokjoa ya Salmo 118:22.

9 Tojosʼin tiʼyaa, ya Salmo 118:22 siento nó tongini kʼoakitso nga jngo kjoafaʼáya sʼe̱. Kʼoakitso nga chʼa̱sjengi je Mesías kʼoa nga ni̱kʼien, tonga nga kjoaʼáyanile kʼoa nga “la̱jao̱xi̱ngi̱ xi jko̱ tíjna” koa̱n. Kʼianga jejaʼáyanile je Jesús, tojéní xi koa̱n kʼoasjentjainá nga̱ “tsín xi kjaʼaí xi tjío i̱ sonʼndebi xi male bʼasjentjainá” (Hech. 4:12; Efes. 1:20).

10. 1) Jmé én xi tongini kinokjoa ya Salmo 16:10. 2) Ánni kʼoabixónñá nga tsín je David tínchja̱ni salmo jebi.

10 Chótʼayajinla ijngoaa testo xi kʼoati kui nchja̱ni xi tʼatsʼe kjoafaʼáya, tsʼato jngo jmi nó tongini kichji. Jebi sitaja kjoamakjainná nga sʼe̱ kjoafaʼáya ninga jenʼio kjoatse kinokjoa nga kʼoakoa̱n. Ya Salmo 16 itso: “Alikui ya si̱kʼéjnanái ya Tsjó. Alikui kʼoaiʼndai nga nga̱jao̱ skoe̱ xi kixi tífitʼali” (Sal. 16:10). Je én jebi alikui xi tsonile nga tsínkʼia kʼien je David. Je Énle Niná kʼoatso nga je David koanjchíngaa, kʼieen kʼoa yaa kisʼeñe jña kjioñe je chjotajchíngale (1 Rey. 2:1, 10). Tonga ʼyá xi kinchja̱ni Salmo 16:10.

11. Kʼiáni kitsoya Pedro tʼatsʼe ʼyani xi kinchja̱ni Salmo 16:10.

11 Kʼianga jetsʼato jngo jmi nó jaʼato nga kiski én jebi je David, je pastro Pedro kʼiaa kʼoakitso ʼyáni xi tínchja̱ni. Nga jenkjín xomana jaʼato nga kinikʼien kʼoa nga jaʼáyanile Jesús, je Pedro kui kisikʼaxki̱ Salmo 16:10 kʼianga kinchja̱yajinle je chjota xi jmi mani xi judío kao xi tsín judío (Hech. 2:29-32). Je chjota xi kinrʼoele bení nga kʼien je David kʼoa nga kisʼeñe. Kʼoakitso nga “David tongini tsabe, kʼoa kinchja̱ xi tʼatsʼe kjoafaʼáyale Cristo”. Kʼianga jekʼoakitso én jebi je pastro ali ʼya xi jokitso.

12. 1) Jósʼin kitjoson je Salmo 16:10. 2) Jmé xi tsoyaná nga kitjoson je én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe kjoafaʼáya.

12 Kʼianga ngisa sʼe̱jngo kon, je Pedro kui kisikʼaxki̱ jmeni xi kitso David ya Salmo 110:1 (tʼexkiai Hechos 2:33-35). * Josʼin kisichoyale yaa xo̱n Escritura tsakʼangini kʼoa je chjota xi kinrʼoele alikui jao kisatio kon nga je Jesús xi “Nai kʼoa Cristo kisikao” Niná. Ngatsʼi koanjinle nga kʼia kitjoson jmeni xi tso Salmo 16:10 kʼianga jejaʼáyanile je Jesús. Nga koanskanni, je pastro Pablo kʼoatisʼin kisichoyale je chjota judío xi ya Antioquía de Pisidia tsakatio. Chjota jebi ñaki tokʼoakoanle kʼoa kʼoakitso nga kataʼmiyasale (tʼexkiai Hechos 13:32-37, 42). * Jebi kʼoati bakóná nga kitjoson jmeni xi siento nó tongini kʼoakitso je Énle Niná nga kʼoakoa̱n.

KʼIÁNI SʼE̱ KJOAFAʼÁYA

13. Jótso kʼa je chjota tʼatsʼe kjoafaʼáya.

13 Jebi basenkaoná nga tsín jao sʼe tokoán nga kjoaʼáyanile xi jekʼien ninga jesiento nó tongini kinokjoa. Tonga tsakui nichxin i̱ kuitso kʼa: “A kui xi tsonile nga nʼio tse skoya nga skoe ijngokʼa xíngia xi jekʼien. Kʼiáni kjoaʼáyanile xi jekʼien.” Kuenta sʼiaan nga je Jesús kʼoakitsole je pastrole nga tjín jmeni xi tsín je bʼakaole nga skoe̱. I kitsole: “Je Nʼainá toje tojngo tsakʼéjnale yaole kjoatéxoma” (Hech. 1:6, 7; Juan 16:12). Tonga jebi alikui xi tsonile tsa tsín koa̱n sʼe̱jinná kʼiáni sʼe̱ kjoafaʼáya.

14. Jméni xi tsín koanngóson je kjoafaʼáya xi kisʼe nichxin kjoatse kao tsʼe Jesús.

14 Kʼianga kui nikjaʼaitsjeen je kjoafaʼáya xi tongini síkʼaxki̱ ya Biblia basenkaoná nga ngisa nda majinná xi tʼatsʼe jebi. Je kjoafaʼáya xi ngisa nʼio tjínle kjoandosin kui tsʼe Jesús. Kʼiatsa tsínlani jaʼáyale, tsínjinná kjoachoya nga koa̱n jcha ijngokʼá xíngiaa xi jekʼien. Je chjota xi jaʼáyale nga nichxinle Elías kao Eliseo alikui tondiaa tsakatiokon, kʼieen ijngokʼa, kisʼeñe kʼoa koanniʼndee. Tonga je Jesús “jaʼáyajinnile kʼen” kʼoa tsín tikuiyáni nga̱ je “kjoabiya likui tibatéxomasanile nga je”. Je Jesús yaa ngʼajmi tíjna kʼoa kʼoéjna ngantsjai nichxin (Rom. 6:9; Apoc. 1:5, 18; Col. 1:18; 1 Ped. 3:18).

15. Ánni nga je “xi tjonle koan” ʼmisínile Jesús.

15 Je Jesús jo espíritu sʼin jaʼáyanile kʼoa ki ijngokʼani ya ngʼajmi. Jé títjon xi kʼoasʼin jaʼáyale, tonga ali tsa tojejin xi kui kjoafaʼáya kisʼele (Hech. 26:23). Kʼoakitsole je chjotatjenngile nga kʼoati ya ngʼajmi koaikatéxomakao (Luc. 22:28-30). Nga tjoéle kjoanda jebi, títjonkjoanla kuiyá jokoan je Jesús kʼoa nga jo espíritu sʼin kjoaʼáyanile ya ngʼajmi. Je Pablo i kitso: “Cristo jekinikjaʼáyajinnile je xi kʼen. Je xi koan tjonle je xi jekʼen”. Tonga kʼoati kitso nga tjíosa xi kʼoati ya kjoaʼáyanile ya ngʼajmi. Kitso: “Nga jngójngó josʼin bʼakaole, Cristo je xi tjonle koan, skan je xi tsʼe Cristo, kʼia nga kjoaʼaí nga je”. Xi tsonile nga jetíbatéxoma (1 Cor. 15:20, 23).

16. Jméni xi tsoyaná Biblia kʼiáni sʼe̱ kjoafaʼáya ya ngʼajmi.

16 Én jebi kui tsoyaná nga kʼia sʼe̱ kjoafaʼáya ya ngʼajmi kʼianga jetíbatéxoma je Jesús. Jenʼio nkjín nó nga je testigole Jeobá kui Biblia tjíosíchjén nga kʼoatjíotso nga nó 1914 tsakʼétsʼiakaoni nga tsakatéxoma Jesús. Tojo kui nichxin tiyoaa nga jetíbatéxoma je Jesús kʼoa jenʼio chrian tíjna nga kjoetʼa jmeni xi chon sonʼnde.

17, 18. Jméni xi koa̱n kʼale je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi kʼianga jetíbatéxoma Cristo.

17 Je Biblia tsoyasa xi tʼatsʼe kjoafaʼáya xi sʼe̱ ya ngʼajmi. Itso: “Likui menajin nga tsín sʼe̱jinno xi tʼatsʼe xi kjiofe. [...] Kʼia tsa makjainná nga Jesús kʼen, kʼoa jaʼáyanile, kʼoatisʼin makjainná nga Niná sikjinroakao Jesús je xi kjiofe nga tjíokao Jesús [...]. Ñá xi tiyochoán xi tojo tiyoaa saʼnda kjoaʼaí Nainá, ali ñá koangíntítjonlee xi jetsakjayofe. Je soa Nainá kjoaʼaíjenni ngʼajmi nga skíʼndíaxá. [...] Kʼoa je xi kʼen xi tsʼe Cristo kjoaʼáyatítjonle. Kʼia ñá xi tiyochoán, xi tojo tiyoaa, kʼoasʼin koa̱njngoaa tjoémingʼajiaan yojbi kao je, nga koangín chʼa Nainá jinsén. Kʼoasʼin kuiyokoaa ngantsjai Nainá” (1 Tes. 4:13-17).

18 Je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi kʼiaa tsakʼétsʼiakaoni nga jaʼáyale kʼianga jejaʼato choatse nga jetíbatéxoma Jesús. Kʼianga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse kʼiaa koai ya ngʼajmi je xi tjíosa i̱ Sonʼnde. Je Biblia kʼoatso nga tsín nʼio tse kjoáyokʼien. Itso: “Ngatsʼi nía ni̱kʼantjaiyaná, xi ndi̱to̱nndi̱to̱n xi tojngo nikʼajtsoaa xkoaan, kʼia nga je xjao xi fetʼani kjoane” (1 Cor. 15:51, 52; Mat. 24:31).

19. Jñánile “kjoafaʼáya xi ngisa nda” xi sʼe̱ nichxin xi nroaján.

19 Me ngatsʼi je chjotale Cristo xi kixi tjíofitʼale Niná xi tsínkui kjoachoya tjínle nga ya ngʼajmi koai. Kui koyale nga kjoetʼa jmeni xi chon i̱ Sonʼnde. Alikui ʼya xi be kʼiáni kjoetʼa tonga jmeni xi kjima kui bakó nga jenʼio machrianle (1 Tes. 5:1-3). Xijekoa̱nni, kʼiaa sʼe̱ kjoafaʼáya i̱ Sonʼnde. Miyón koa̱n xi kjoaʼáyanile kʼoa i koatio kʼianga jeʼndenaxó koa̱n je Sonʼnde. Chjotatsje koa̱n kʼoa koaan koatio ngantsjai nichxin. Nga kʼoakoa̱n jebi kui “kjoafaʼáya xi ngisa nda” xi sʼe̱, tikʼoajinni xi kisʼe nichxin kjoatse, nga̱ je chjota xi jaʼáyanile kʼien ijngokʼani (Heb. 11:35).

20. Ánni nga tsín jao tjínniná nga ndiaa ndiaa kʼoakoa̱n je kjoafaʼáya xi sʼe̱ nichxin xi nroaján.

20 Je Biblia kʼoatso nga je kjoafaʼáya xi sʼe̱ ya ngʼajmi nga ndiaa ndiaa kjoaʼáyanile (1 Cor. 15:23). Alikui jao tjínná nga kʼoati sʼin ndiaa ndiaa kjoaʼáyanile je xi koatio i̱ Sonʼnde. Tsakui nichxin itso xi chjonangiaa: “Kʼiá kjoaʼáyanile je xi tjíobiya ndʼaibi. A kʼiaa kjoaʼáyanile kʼianga jekʼoetsʼiakao xi jngo jmi nó koatexoma Cristo, nga koa̱n skoéya je xínkjín kao miyole. Kʼoa je chjota xi kixi kitʼale Niná xi jenʼio kjoatse kʼien. A je títjon kjoaʼáyanile nga kuinyakao xi ngikʼa nga jtín sʼin koatio. Kʼoa jókoa̱nni je chjota xi tsín Jeobá kisixále. Kʼiáni kʼoa jñá kjoaʼáyanile”. Ningalani nʼio nkjín jmeni xi chjonangiaa, tonga tsín koa̱n nga tokuila nʼio si̱kjaʼaitsjenjiaan. Ngisaa nda nga chóyaa saʼnda nga kʼoakoa̱n. Nʼiojin tsjoa sa̱tío tokoán kʼianga jchaa jmeni xi sʼin je Jeobá.

21. Jmé kjoachoya xi tjínná.

21 Machjén nga si̱tajasaa je kjoamakjainná xi kao Jeobá. Je Jesús kʼoakitso nga Jeobá sikjaʼáyanile je xi ya tjíojin ya jinkjoafaʼaitsjenle (Juan 5:28, 29; 11:23). Nga kʼoakitso Jesús nga je Abrahán, Isaac kao Jacob tjíokonní, ijngo choa̱ kitsjoa nga je Niná koaanle sikjaʼáyanile xi jekʼien (Luc. 20:37, 38). Ñaki tjíojngo tokoán nga kʼoati bixoán jokitso je Pablo: “Tikoyale xi tʼatsʼe Niná nga kjoaʼáyale xi kʼen” (Hech. 24:15).

^ párr. 2 1 Corintios 15:12-19: “Tonga tsa Cristo kʼoasʼin nokjoayani nga kinikjaʼáyajinnile je xi kʼen, a koaan kʼale nga jon nga kʼuikuitso nga tsín kjoafaʼáya xi tsʼe kʼen. Tsa tsín kjoafaʼáya xi tsʼe kʼen, Cristo kʼoati ni̱kuijin kinikjaʼáyale. Tsa Cristo likui kinikjaʼáyale, toyajinni tsokʼoa xi nokjoayaijin, kʼoati toyajinni xi makjainno. Kʼoati jinjin tjítsen nga testigo ndiso níjin xi tʼatsʼe Niná, nga kʼoasʼin kitsʼaijin énnajin xi tʼatsʼe Niná nga je xi kʼoasʼin kisikjaʼáyale Cristo, jñale xi tsín kisikjaʼáyale, tsa kjoakixi nga je xi kʼen tsín faʼáyale. Tsa je xi kʼen likui nikjaʼáyale, kʼoati Cristo likui kinikjaʼáyanile. Tsa Cristo likui kinikjaʼáyanile, toyajinni xi makjainno, tojo tiyojion jéeno. Kʼoati je xi kitʼale Cristo xi jekʼen, kʼoasʼin kicha. Ñá xi biyochoán i̱ sonʼndebi, tsa tokjoachoyakaokjoa xi tjínná xi totʼatsʼe Cristo, bʼakaoná nga ngisa skoe̱ma̱ná kaoni tsa ngatsʼi chjota”.

^ párr. 8 Je “la̱jao̱xi̱ngi̱ xi jko̱ tíjna” sʼin síkʼaxki̱ ibi, kui je la̱jao̱ xi sʼejnasonngʼa xi bʼénʼio nga jao ngoa je xjáo, kʼoa kui koanchjén nga nʼio kisatio je niʼya. Kʼianga jaʼáyanile je Jesús kʼiaa la̱jao̱xi̱ngi̱ xi jko̱ tíjna koan.

^ párr. 12 Hechos 2:33-35: “Niná kisikinngʼa Jesús, kisikʼéjna ya ngakixile. Jesús kitjoéle je Espíritu Santo xi Nʼainá kitsjoa tsʼoa nga tsjoále. Kʼoasʼin Jesús kisikʼabíson je kjoabi xi ʼyao xi noʼyao ndʼaibi. Je David likui kimi ngʼajmi, tonga je kʼoakitso: Je Nainá kitsole Naina, tijnai ngakixina, saʼnda nga sikʼéjnangia ndso̱kui kontrali”.

^ párr. 12 Hechos 13:32-37, 42: “Kʼoati jinjin kʼoasʼin nokjoayajinlaijin je énnda xi tʼatsʼe je xi Niná kitsjoale tsʼoa je nʼaijchákjinná. Kui xi Niná ñaki kisikitjosonná xi xtile nʼaijchákjinná, nga kisikjaʼáyanile Jesús, josʼin tjítʼa ya salmo xi majaoni: Ji ní ʼndína, ndʼaibi ji xi kʼoasʼin ʼndína xinle. Niná kiskomitjenjinni xi kʼen Jesús, nga tsín kʼia kjuiʼndo yaole. Kʼoakitso: An tsjoano nga jon je kjoanda xi ñaki kʼoatjín xi kitsjoa ndsoʼba tʼatsʼe David. Kui nga kʼoatitso jña tjítʼasa: Likui kʼoaiʼndelai ʼndíli xi tsje nga kjuiʼndo yaole. Kjoakixi, kʼia nga David jekoanchjénle naxinandále kisitjoson josʼin mele Niná, David kisʼefe. Kitjoétjaotʼale nʼaijchíngale, yaole jiʼndo. Tonga likui jiʼndo yaole je xi Niná kiskomitjen. Kʼia nga Pablo kao miyole jitjoni ndʼia sinagoga xi tsʼe chjota judíos, chjota xi li judíojin tsakʼétsʼoale nga tikatatsoyangánile je én je nichxin nikjáya xijngo”.