Skip to content

Skip to table of contents

Inan-aman—Ajuda Ita-nia oan sai matenek “hodi hetan salvasaun”

Inan-aman—Ajuda Ita-nia oan sai matenek “hodi hetan salvasaun”

“Husi kiʼik kedas ó hatene ona buat neʼebé hakerek iha livru santu, neʼebé fó matenek ba ó hodi hetan salvasaun.”—2 TIMÓTEO 3:15.

KNANANUK: 1, 41

1, 2. Tanbasá mak inan-aman balu hanoin barak bainhira sira-nia oan hakarak dedika sira-nia an ba Jeová no hetan batizmu?

TINAN-TINAN, estudante Bíblia rihun ba rihun dedika sira-nia an ba Jeová no hetan batizmu. Barak mak mane no feto joven neʼebé moris mai inan-aman iha ona lia-loos no sira hili duni moris neʼebé diʼak liu hotu. (Salmo [Mazmur] 1:1-3) Se Ita mak inan-aman kristaun ida, karik Ita mós hein ba loron neʼebé atu haree Ita-nia oan hetan batizmu.—Kompara 3 João 4.

2 Maibé, karik neʼe mós halo Ita hanoin barak. Tanba Ita haree ona joven barak neʼebé hetan batizmu, maibé ikusmai duvida fali kona-ba moris tuir Maromak nia morál sira. Balu mós husik ona lia-loos. Tan neʼe, karik Ita bele hanoin barak se Ita-nia oan komesa serbí Jeová, ikusmai sira-nia domin ba lia-loos bele sai malirin fali ka lae. Karik oan neʼe bele sai hanesan ema kristaun iha kongregasaun Éfeso husi apóstolu sira-nia tempu, neʼebé Jesus dehan: “Ó husik ona ó-nia domin uluk nian.” (Apokalipse 2:4) Oinsá mak Ita bele ajuda Ita-nia oan atu iha nafatin domin neʼebé metin no “sai boot hodi hetan salvasaun”? (1 Pedro 2:2) Ita bele aprende buat barak husi Timóteo nia ezemplu.

“Ó HATENE ONA BUAT NEʼEBÉ HAKEREK IHA LIVRU SANTU”

3. (a) Oinsá mak Timóteo sai ema kristaun, no nia halo saida bainhira aprende tiha Kristu nia hanorin sira? (b) Paulo temi buat tolu saida kona-ba Timóteo?

3 Dala primeiru apóstolu Paulo vizita Listra mak iha tinan 47. Karik komesa husi neʼe mak Timóteo neʼebé sei joven hela aprende kona-ba Jesus nia hanorin sira. Nia halo tuir hanorin sira-neʼe no tinan rua liutiha nia komesa laʼo hamutuk ho Paulo. Liutiha tinan 16, Paulo hakerek ba Timóteo hodi dehan: “Kontinua halo tuir buat neʼebé ó aprende ona no buat neʼebé ema ajuda ó atu fiar, hodi hanoin-hetan sé mak hanorin ó buat sira-neʼe no mós katak husi kiʼik kedas ó hatene ona buat neʼebé hakerek iha livru santu [Eskritura Lia-Ebraiku], neʼebé fó matenek ba ó hodi hetan salvasaun liuhusi fiar iha Kristu Jesus.” (2 Timóteo 3:14, 15) Husi Paulo nia liafuan sira, nia dehan katak Timóteo (1) hatene ona buat neʼebé hakerek iha livru santu, (2) fiar metin buat neʼebé nia aprende, no (3) hetan ona matenek hodi hetan salvasaun liuhusi fiar iha Kristu Jesus.

4. Ita uza ona saida deʼit hodi hanorin Ita-nia oan? (Haree foto iha pájina 18.)

4 Nuʼudar inan-aman, Ita hakarak Ita-nia oan atu hatene kona-ba livru santu neʼebé ohin loron inklui Eskritura Lia-Ebraiku no Eskritura Lia-Gregu. Labarik neʼebé sei kiʼik mós bele aprende kona-ba ema ka akontesimentu neʼebé hakerek iha Bíblia. Inan-aman sira bele uza livru, broxura, no vídeo oioin neʼebé Jeová nia organizasaun halo hodi ajuda sira-nia oan. Husi buat sira-neʼe, ida neʼebé mak halo ona ba Ita-nia língua? Loos duni, koñesimentu kona-ba Bíblia mak xave importante ida atu ajuda oan haburas relasaun neʼebé metin ho Jeová.

TIMÓTEO FIAR METIN BUAT NEʼEBÉ NIA APRENDE

5. (a) Timóteo fiar metin kona-ba saida? (b) Oinsá mak ita hatene katak Timóteo fiar metin liafuan diʼak kona-ba Jesus?

5 Latoʼo atu hanorin deʼit ba oan kona-ba ema no akontesimentu neʼebé hakerek iha Bíblia. Hanesan temi tiha ona iha leten, Timóteo mós fiar katak buat neʼebé nia aprende mak loos. Timóteo hatene Eskritura Lia-Ebraiku husi kiʼik kedas. Ikusmai nia fiar metin katak Jesus mak Mesias tanba evidénsia neʼebé nia haree. Timóteo nia fiar neʼebé metin mak book nia hodi hetan batizmu no serbisu hamutuk ho Paulo nuʼudar misionáriu.

6. Oinsá mak Ita bele ajuda oan fiar metin buat neʼebé sira aprende husi Bíblia?

6 Oinsá mak Ita bele ajuda Ita-nia oan atu fiar metin buat neʼebé sira aprende, hanesan Timóteo? Primeiru, hatudu pasiénsia. Presiza tempu naruk atu haburas fiar neʼebé metin. Laʼós tanba Ita iha ona fiar, Ita-nia oan mós sei iha fiar hanesan Ita. Oan ida-idak presiza uza sira-nia “kbiit atu hanoin” hodi haburas fiar kona-ba Bíblia. (Lee Roma 12:1.) Nuʼudar inan-aman, iha buat barak neʼebé Ita bele halo atu ajuda oan hametin sira-nia fiar, liuliu iha tempu neʼebé sira iha pergunta ruma. Mai ita haree toʼok ezemplu ida.

7, 8. (a) Aman ida hatudu pasiénsia iha dalan oinsá bainhira hanorin ninia oan-feto? (b) Oinsá mak Ita mós sente presiza hatudu pasiénsia hodi hanorin Ita-nia oan?

7 Thomas iha oan-feto ida ho idade 11, no dala ruma ninia oan-feto husu pergunta hanesan: “Karik Jeová uza evolusaun mak halo buat sira moris iha rai, loos ka lae?” ka “Tanbasá mak ita la halo atividade ruma iha komunidade, hanesan hola parte iha eleisaun hodi hadiʼa situasaun?” Dala ruma Thomas tenkesér kontrola an atu la haruka ninia oan-feto fiar deʼit. Nia hatene katak, atu ema ida iha fiar neʼebé metin, ema neʼe presiza hatene kona-ba evidénsia oioin neʼebé apoia lia-loos neʼe.

8 Thomas mós hatene katak, importante tebes atu hatudu pasiénsia bainhira hanorin ninia oan-feto. Tuir loloos ita hotu mós tenkesér hatudu pasiénsia. (Koloso 3:12) Thomas rekoñese katak, presiza uza tempu barak no koʼalia hamutuk beibeik atu ajuda ninia oan-feto haburas ninia fiar. Thomas presiza uza buat neʼebé ninia oan-feto aprende husi Bíblia hodi esplika ba nia. Thomas dehan: “Liuliu kona-ba tópiku importante sira, haʼu ho haʼu-nia feen sempre buka-hatene se ami-nia oan-feto fiar duni buat neʼebé nia aprende. Se nia iha pergunta ruma, neʼe diʼak. Tanba se nia mak simu deʼit, neʼe sei halo haʼu hanoin barak.”

9. Oinsá mak Ita bele ajuda oan tau fiar ba Maromak nia Liafuan?

9 Se inan-aman mak hanorin ho pasiénsia, neineik-neineik oan sei komprende kona-ba fiar nia “luan, naruk, aas no kleʼan”. (Éfeso 3:18) Ita bele hanorin oan tuir sira-nia idade no kbiit. Se sira-nia fiar komesa sai metin kona-ba buat neʼebé sira aprende, neʼe sei halo fasil ba sira atu defende sira-nia fiar iha ema seluk nia oin, inklui mós kolega eskola sira. (1 Pedro 3:15) Porezemplu, Ita-nia oan bele uza Bíblia atu esplika kona-ba saida mak akontese ba ema mate ka lae? Nia bele simu Bíblia nia esplikasaun sira ka lae? * Diʼak atu hanoin-hetan katak, Ita presiza hatudu pasiénsia hodi ajuda oan tau fiar ba Maromak nia Liafuan, no halo hanesan neʼe iha folin-boot tebes.—Deuteronômio (Ulangan) 6:6, 7.

10. Saida tan mak importante kona-ba hanorin oan?

10 Ita rasik nia ezemplu mós importante atu ajuda oan haburas fiar. Stephanie neʼebé iha oan-feto naʼin-tolu hatete: “Komesa husi haʼu-nia oan sira sei kiʼik, haʼu sempre husu ba haʼu-nia an, ‘Haʼu koʼalia ba haʼu-nia oan sira ka lae kona-ba tansá haʼu fiar duni katak Jeová iha, katak nia iha domin, no ninia dalan sira sempre loos? Haʼu-nia oan sira bele haree katak haʼu hadomi tebes Jeová ka lae?’ Se haʼu mak la iha fiar neʼebé metin, oinsá mak haʼu-nia oan sira bele fiar?”

SAI MATENEK “HODI HETAN SALVASAUN”

11, 12. Saida mak matenek, no oinsá mak ita hatene katak matenek la haree husi ema nia idade?

11 Ita aprende ona katak Timóteo iha koñesimentu kona-ba eskritura sira, no fiar neʼebé metin. Maibé Paulo nia liafuan signifika saida bainhira nia hatete katak livru santu bele halo Timóteo sai matenek “hodi hetan salvasaun”?

12 Iha Bíblia, matenek inklui “kbiit atu uza koñesimentu no kbiit atu komprende hodi rezolve problema ruma, hasees an husi perigu, kumpre planu ruma, ka fó konsellu ba ema seluk. Neʼe la hanesan duni ho hahalok beik”. (Pemahaman Alkitab, Jilid 1) Bíblia hatete katak “hahalok beik mak metin iha labarik-mane nia laran.” (Provérbios [Amsal] 22:15) Matenek mak sinál neʼebé hatudu sai ema neʼe maduru. Ema neʼebé maduru iha lia-loos haree husi ninia hamtaʼuk ba Jeová no hakarak halo tuir nia, laʼós husi ninia idade.—Lee Salmo (Mazmur) 111:10. *

13. Joven sira presiza halo saida hodi hatudu katak sira iha matenek atu hetan salvasaun?

13 Joven sira neʼebé maduru iha lia-loos la husik sira-nia hakarak rasik ka joven seluk atu book sira halo desizaun. (Éfeso 4:14) Sira uza sira-nia “kbiit atu hanoin” neʼebé hetan ona treinu hodi tetu saida mak diʼak no saida mak aat. (Ebreu 5:14) Tan neʼe sira bele halo desizaun neʼebé matenek maski sira la hamutuk ho inan-aman ka ema boot sira. (Filipe 2:12) Iha matenek hanesan neʼe bele salva moris. (Lee Provérbios [Amsal] 24:14. *) Ita bele halo saida atu ajuda oan haburas matenek hanesan neʼe? Importante tebes ba oan atu hatene katak Ita hafolin Bíblia nia hanorin. Ita presiza hatudu ba sira liuhusi Ita-nia liafuan no hahalok katak Ita koko duni atu moris tuir Bíblia nia matadalan sira.—Roma 2:21-23.

Tanbasá importante ba inan-aman atu kontinua hakaʼas an? (Haree parágrafu 14-18)

14, 15. (a) Joven neʼebé hakarak atu hetan batizmu tenke hanoin kona-ba saida? (b) Oinsá mak Ita bele ajuda oan hodi hanoin didiʼak kona-ba bensaun sira husi halo tuir Maromak nia ukun-fuan?

14 Maibé, atu bele ajuda oan haburas fiar, latoʼo atu hatete deʼit ba sira saida mak loos no saida mak sala. Ita presiza ajuda sira atu hanoin didiʼak kona-ba pergunta hanesan tuirmai neʼe: ‘Tanbasá mak Bíblia bandu atu halo tuir hakarak isin nian? Oinsá mak haʼu bele fiar katak halo tuir morál husi Bíblia sempre diʼak ba haʼu?’—Isaías (Yesaya) 48:17, 18.

15 Se Ita-nia oan hakarak atu hetan batizmu, ajuda nia hodi hanoin didiʼak katak, hetan tiha batizmu nia sei simu responsabilidade sira. Nia sente oinsá kona-ba neʼe? Nia sei hetan benefísiu saida deʼit hodi kaer didiʼak responsabilidade sira-neʼe? Tanbasá la fasil atu kumpre responsabilidade sira-neʼe? Tanbasá mak responsabilidade sira-neʼe sei lori benefísiu barak liu fali susar? (Marcos 10:29, 30) Importante tebes ba oan atu hanoin didiʼak kona-ba buat sira-neʼe antes hetan batizmu. Ajuda nia atu hanoin didiʼak kona-ba halo tuir Jeová sei lori bensaun saida deʼit no la halo tuir sei lori rezultadu aat saida deʼit. Karik halo nuneʼe bele ajuda nia fiar katak moris tuir Bíblia nia morál sempre lori diʼak ba nia.—Deuteronômio (Ulangan) 30:19, 20.

SE JOVEN NEʼEBÉ HETAN ONA BATIZMU IHA DUVIDA

16. Inan-aman bele halo saida se sira-nia oan neʼebé hetan ona batizmu komesa sai fraku iha fiar?

16 Ita bele halo saida se Ita-nia oan komesa iha duvida bainhira hetan tiha batizmu? Porezemplu, karik Ita-nia oan komesa gosta sasán husi mundu neʼe no nia komesa duvida katak halo tuir Bíblia nia prinsípiu mak moris neʼebé diʼak liu hotu. (Salmo [Mazmur] 73:1-3, 12, 13) Se ida-neʼe akontese, koko atu la haksesuk ho Ita-nia oan kona-ba ninia duvida sira, maski oan neʼe sei kiʼik ka joven ona. Hakaʼas an atu ajuda nia hatene katak Ita hadomi nia no hakarak ajuda nia. Halo hanesan neʼe bele ajuda nia atu kontinua serbí Jeová, duké hadook an liután.

17, 18. Se oan joven iha duvida, inan-aman bele halo saida hodi ajuda nia?

17 Joven neʼebé hetan ona batizmu dedika ona ninia an ba Jeová. Nia promete ona atu serbí Jeová no hadomi nia liu fali buat hotu. (Lee Marcos 12:30.) Jeová haree promesa hanesan neʼe sériu tebes, no ita mós tenke sente hanesan neʼe. (Eclesiastes [Pengkhotbah] 5:4, 5) Fó-hanoin ba Ita-nia oan kona-ba neʼe. Maibé ulukliu, lee no estuda buat sira neʼebé Jeová nia organizasaun halo ba inan-aman. Tuirmai, buka tempu neʼebé diʼak no koʼalia didiʼak ba Ita-nia oan katak, nia rasik nia desizaun hodi dedika an ba Jeová no hetan batizmu mak buat neʼebé sériu tebes, maibé nia sei hetan bensaun barak.

18 Porezemplu, Ita bele buka sujestaun diʼak iha apéndise “Pertanyaan Orang Tua” neʼebé hetan husi livru Pertanyaan Kaum Muda—Jawaban yang Praktis, Jilid 1. Livru neʼe fó sujestaun ba inan-aman atu la hanoin kedas katak sira-nia oan joven husik ona lia-loos, maibé tenkesér buka-hatene uluk problema nia hun mak saida. Karik problema mak tanba kolega sira ka tanba nia sente mesamesak. Selae, karik tanba nia sente katak joven seluk diʼak liu nia iha dalan espirituál nian. Apéndise neʼe mós esplika katak, dala ruma laʼós tanba oan la konkorda ho Ita-nia fiar, maibé tanba susar balu neʼebé nia hasoru daudaun. Tuirmai apéndise fó sujestaun balu kona-ba oinsá inan-aman bele ajuda oan neʼebé iha duvida kona-ba lia-loos.

19. Oinsá mak inan-aman bele ajuda sira-nia oan atu sai matenek hodi hetan salvasaun?

19 Nuʼudar inan-aman, Ita iha priviléjiu no responsabilidade neʼebé importante atu haboot oan ho “dixiplina no matadalan neʼebé tuir Jeová nia hakarak”. (Éfeso 6:4) Hanesan ita aprende ona husi leten katak Ita tenke hanorin oan kona-ba saida mak Bíblia hatete no ajuda oan atu tau fiar ba buat neʼebé sira aprende. Bainhira sira sai metin iha fiar, neʼe sei book sira atu dedika an ba Jeová no serbí nia ho laran tomak. Sin, liuhusi Jeová nia Liafuan, ninia espíritu santu, no Ita-nia hakaʼas-an, Ita bele ajuda Ita-nia oan atu sai matenek “hodi hetan salvasaun”.

^ par. 9 Matadalan atu estuda husi livru “Tuir Loloos, Saida mak Bíblia Hanorin?” diʼak tebes atu ajuda joven no ema boot atu komprende no esplika lia-loos husi Bíblia. Ita bele hetan liuhusi jw.org iha língua oioin. Buka iha BÍBLIA NIA HANORIN > AJUDA ATU ESTUDA BÍBLIA.

^ par. 12 Salmo 111:10 Hamtaʼuk Jeová mak hakat primeiru atu hetan matenek. Ema hotu neʼebé halo tuir ninia lei mak iha kbiit atu komprende kleʼan. Nia sei simu hahiʼi ba nafatin.

^ par. 13 Provérbios 24:14 Nuneʼe mós, hatene bá katak matenek mak diʼak ba ó. Se ó hetan matenek, ó-nia futuru sei sai diʼak no ó sei la lakon ó-nia esperansa.