Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Tohi Tapú mo Ho Kaha‘ú

Ko e Tohi Tapú mo Ho Kaha‘ú

SIOLOTO ATU ‘okú ke luelue ‘i ha fo‘i hala fakapo‘uli ‘i ha efiafi ‘e taha. Neongo kuo fuoloa e tō ‘a e la‘aá, ‘oku ‘ikai te ke ongo‘i ‘okú ke hē, he ‘oku ‘i ho nimá ha kasa kakaha. ‘I ho‘o hulu‘i ia ki laló, ‘okú ke sio lelei ai ki he me‘a ‘oku ‘i mu‘a ‘iate koé. Pea ‘i ho‘o hulu‘i ia ki mu‘á, ‘oku maamangia ia ‘o ne fakamaama ho halá ‘o a‘u ki he mama‘ó.

‘I ha founga ‘e ni‘ihi, ‘oku hangē ai ‘a e Tohi Tapú ko ha kasa pehē. Hangē ko ia na‘a tau lāulea ki ai ‘i he ngaahi kupu ki mu‘á, ko e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke fekuki ai mo e me‘a ‘oku ‘i mu‘a ‘iate kitautolú​—‘a e ngaahi palopalema faka‘aho ‘oku tau fehangahangai mo ia ‘i he māmani ta‘epau ko ení. Ka ‘oku toe ‘omai ‘e he Tohi Tapú ‘a e me‘a lahi ange. ‘Okú ne toe ‘omai ha vakai mā‘ala‘ala ki he kaha‘ú, ‘o ‘ai kitautolu ke tau sio mo muimui ‘i he hala ‘oku taki atu ki he fiefia mo e fiemālie ta‘engatá. (Saame 119:105) ‘I he founga fē?

Tau lāulea angé ki he founga ‘e ua ‘oku ‘omai ai ‘e he Tohi Tapú ha ‘amanaki ‘aonga ki he kaha‘ú: 1 ‘Okú ne tokoni‘i kitautolu ke ma‘u ha taumu‘a ‘i he mo‘uí, mo e 2 ‘okú ne ako‘i kitautolu ki he founga ke fokotu‘u ai ha kaume‘a ta‘engata mo hotau Tokotaha-Fakatupú.

1 TAUMU‘A ‘I HE MO‘UÍ

‘Oku ‘omai ‘e he Tohi Tapú ha fale‘i falala‘anga ke fekuki ai mo ‘etau ngaahi palopalemá, ‘o mahulu ange ia ‘i ha tohi tokoni fakatāutaha pē. ‘I he ‘ikai faka‘ai‘ai kitautolu ke tokangataha pē ki he ngaahi hoha‘a fakafo‘ituituí, ‘oku ako‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú ke tau vakai hifo kiate kitautolu ‘oku tau ‘i ha tu‘unga ‘oku toe lahi angé. Ko e toki taimi ia ‘oku ma‘u ai ‘e he‘etau mo‘uí ha ‘uhinga mo‘oní.

Tau fakatātā‘aki ‘a e tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ko ení: “‘Oku ‘i ai ‘a e fiefia lahi ange ‘i he foaki atú ‘i he ma‘u maí.” (Ngāue 20:35) ‘Oku lava ke ke fakakaukau atu ki ha taimi na‘á ke tokoni‘i ai ha taha na‘á ne fiema‘u ha tokoni fakamatelie? Pe mahalo nai na‘á ke foaki atu koe ‘aki ho‘o fanongo tokanga ‘i he taimi ‘oku hua‘i atu ai ‘e ha kaume‘a ‘a hono lotó? ‘Ikai na‘á ke ongo‘i fiemālie lahi ‘i hono tokoni‘i ‘a e tokotahá ‘i he ‘aho ko iá?

‘Oku tau ma‘u ‘a e fiefia lahi tahá ‘i he taimi ‘oku tau foaki ai ‘o ‘ikai ‘amanekina ke ma‘u mai ha me‘á. Na‘e pehē ‘e ha tokotaha-fa‘utohi: “‘Oku meimei ko e me‘a ia ‘oku hoko mo‘oní ko ho‘o fai ha foakí ‘okú ke ma‘u ai ‘a e me‘a lahi ange ia ‘i he me‘a kuó ke foakí​—kapau ‘okú ke foaki mo ‘ikai fakakaukau ki hano totongi mai.” Neongo ia, ‘i he‘etau foaki atu kitautolú​—tautefito ki he fa‘ahinga he‘ikai lava ke nau fai ha totongi maí—​‘oku tau ma‘u ha totongi. ‘Oku tau hoko ai ‘o ‘i ha tu‘unga ‘oku toe lahi ange. Ko hono mo‘oní, ‘oku tau ngāue fakataha ai mo e Tokotaha-Fakatupú tonu, ‘a ia ‘okú ne vakai ki he ngaahi ngāue anga-‘ofa peheé ko ha nō ‘oku ‘oatu kiate ia. (Palōveepi 19:17) ‘Okú ne fakamahu‘inga‘i lahi ‘a e me‘a ‘oku tau fai ki he fa‘ahinga ma‘ulaló, pea ‘okú ne tala‘ofa mai te ne totongi fakafoki lahi faufaua mai kiate kitautolu ‘aki ‘a e mo‘ui ta‘engata ‘i ha māmani palataisi​—ko hono mo‘oní ko ha ‘amanaki fisifisimu‘a ki he kaha‘ú!​—Saame 37:29; Luke 14:12-14. *

Hiliō he me‘a kotoa, ‘oku ako‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú ‘oku malava ke tau ma‘u ‘a e ‘amanaki mo‘oni ki he mo‘uí ‘i he lotu ki he ‘Otua mo‘oní, ko Sihova. ‘Oku fakalototo‘a‘i mai ‘e he‘ene Folofolá ke tau ‘oange kiate ia ‘a e fakahīkihiki, fakalāngilangi, mo e talangofua ‘okú ne taau mo iá. (Tangata Malanga 12:13; Fakahā 4:11) ‘I he‘etau fai iá, ‘oku tau fakahoko ai ‘a e me‘a ‘oku fakaofo ke fakakaukau atu ki ai: ‘Oku tau langa‘i ai ‘a e ongo‘i ‘a hotau Tokotaha-Fakatupú ‘i ha founga lelei. Ko e mo‘oni ‘okú ne enginaki mai: “Ke ke hoko ‘o poto, peá ke ‘ai ke fiefia hoku lotó.” (Palōveepi 27:11) Fakakaukau angé​—‘i he taimi ‘oku tau fai ai ha fili fakapotopoto ‘o makatu‘unga ‘i he ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘i he Tohi Tapú, ‘oku tau fakafiefia‘i ai ‘a e loto ‘o ‘etau Tamai ‘ofa fakahēvaní. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhi ‘okú ne tokanga mai kiate kitautolu pea ‘okú ne finangalo ke tau ma‘u ‘aonga ‘i he‘etau muimui ki he‘ene tatakí. (‘Aisea 48:17, 18) Ko hono mo‘oní, ko e hā ha taumu‘a ‘e lava ke tau ma‘u ‘oku lahi ange ia ‘i he‘etau lotu ki he Hau ‘o e ‘univēsí pea mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakafiefia‘i ai hono lotó?

2 KAUME‘A MO HOTAU TOKOTAHA FAKATUPÚ

‘Oku toe ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú ke tau fokotu‘u ha kaume‘a mo hotau Tokotaha-Fakatupú. “‘Unu‘unu ofi ki he ‘Otuá,” ko e lau ia ‘a e Tohi Tapú, “pea te ne ‘unu‘unu ofi mai kiate kimoutolu.” (Sēmisi 4:8) ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku tau veiveiua nai pe ‘oku malava mo‘oni ke hoko ‘o kaume‘a mo e Tokotaha-Fakatupu māfimafi-aoniú. Ka ‘oku fakapapau‘i mai ‘e he Tohi Tapú kapau te tau “kumi ki he ‘Otuá,” te tau “ma‘u mo‘oni ia,” he “‘oku ‘ikai te ne mama‘o mei ha taha ‘o kitautolu.” (Ngāue 17:27) Ko e fale‘i ‘a e Tohi Tapú ke hoko ko ha kaume‘a ‘o e ‘Otuá ‘oku mātu‘aki ‘aonga ia ki hotau kaha‘ú. ‘I he founga fē?

Fakakaukau angé: Ka tau feinga‘aki hotau lelei tahá he‘ikai ha taha ‘o kitautolu te ne lava ke ne fakahaofi ia mei he fili faka‘osi​—ko e maté. (1 Kolinitō 15:26) Kae kehe, ‘oku ta‘engata ‘a e ‘Otuá. He‘ikai ‘aupito te ne mate, pea ‘okú ne finangalo ke mo‘ui ta‘engata foki mo hono ngaahi kaume‘á. ‘I hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi lea ma‘ama‘a kae faka‘ofo‘ofá ni, ‘oku fakahaa‘i mai ai ‘e he Tohi Tapú ‘a e finangalo ‘o Sihova ki he fa‘ahinga ‘oku kumi kiate iá: “‘Ofa ke ke fiefia ‘i he mo‘uí ‘o ta‘engata.”​—Saame 22:26.

‘E lava fēfē ke ke fokotu‘u ha kaume‘a ta‘engata pehē mo e ‘Otuá? Hanganaki ako fekau‘aki mo ia fakafou ‘i he ngaahi peesi ‘o ‘ene Folofolá, ko e Tohi Tapú. (Sione 17:3; 2 Tīmote 3:16) Kumi ki he‘ene tokoní ke ke mahino‘i ‘a e Tohi Tapú. ‘Oku fakapapau‘i mai ‘e he Tohi Tapú kapau te tau loto-mo‘oni ‘o “hanganaki kole ki he ‘Otuá” ki ha poto, te ne foaki mai ia kiate kitautolu. * (Sēmisi 1:5) Faka‘osí, feinga ke ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘okú ke akó, ‘ai ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ke hoko fakatou‘osi “ko ha tūhulu ki [ho] va‘é, mo ha maama ki [ho] halá”​—he taimí ni pea faai atu ki ‘itāniti.​—Saame 119:105.

^ pal. 8 Ki ha fakamatala lahi ange ‘o fekau‘aki mo e tala‘ofa ‘a e ‘Otuá ki ha mo‘ui ta‘engata ‘i Palataisí, sio ki he vahe 3 ‘o e tohi Ko e Hā ‘Oku Lava ke Ako‘i Mai ‘e he Tohi Tapú? ko e pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

^ pal. 13 ‘Oku tu‘uaki ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ha ako Tohi Tapu ta‘etotongi ‘e lava ke tokoni‘i ai koe ke tupulaki ho‘o mahino‘i ‘a e Tohi Tapú. Ke ‘ilo fekau‘aki mo e ako ko ‘ení, kātaki sio ‘i he vitiō Ko e Hā ‘Oku Fai ‘i ha Ako Tohi Tapu? ‘E lava ke ke ma‘u ia ‘aki ho‘o ‘alu ki he jw.org, lomi‘i ‘a e kī ki he Fekumi, pea hū ki he kaveingá.

‘Oku ta‘engata ‘a e ‘Otuá, pea ‘okú ne finangalo ke mo‘ui ta‘engata foki mo hono ngaahi kaume‘á