Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Kupumba yokomeho

Kupumba yokomeho

Wa lipura rumwe kuhamena omu ngazi ka kara meho zoge nezi zepata lyoge ndi? Ngomu kara nongawo ndi nohepwe ndi woruguwo ndi woruhafo? Ngo paruka siruwo sosire, ndi ngo fa usimbu? Monomvhura dononzi, vantu kwa lipura mapuro aga.

Valirongi wovanzi kukondja mokudiva kuhamena eyi ngayi horoka komeho. Yimwe eyi ava pumbu kusika mo nye yimwe kapi ayi siki mo, ano yimwe kuguvisa. Pasihonena, momvhura 1912 vamwe kwa temwinine nonkango daGuglielmo Marconi mutoti goradio edi ga pumbire asi: “Morwa kukara po noradio yita ngayi sesupa.” Ntani mugara gumwe nga rugana mokampani zokukwateka nomusika, ogu ga ya hagekere momvhura 1962 kwa tente asi vasiki woyikitara kapi ngava divikwa hena.

Wovanzi kwa hara kudiva kuhamena meho kupitira momamoneko. Vamwe kupapara mauzera kovalirongi wonombungururu novapumbi ndi kupitira momakurante nomonosaitunga yipo va dive eyi ngayi va horokera komeho. Vamwe kuza koyimbanda eyi ayi pumbu pokuruganesa tukarata ndi nonomora ndi tunzira twa kara monda zosikandeko somuntu.

Posiruwo sanare vamwe ngava pura vapumbi ndi vapristeli mokuvapulira ko koyikarunga yawo kuhamena meho. Pasihonena Hompa Croesus gwaLyidia kwa tumine mauhwi gomulyo kovapumbi womosirongo saDelphi naGereka yipo va mu tantere nsene kuvhura nga ka funde hompa Koresi gwaPeresiya ndi hawe. Vapumbi kwa tanterere Croesus asi nga ka zonagura po “epangero lyenene” nsene a rwisa Koresi. Makura Croesus yipo ga kere nehuguvaro asi ta ka funda, ta katuka a ka rwise Koresi nye kapi ya ka mu tompokere.

Nonkango edi va mu tanterere vapumbi kwa kere domawoko-woko nampili ngomu da monekere ngwendi usili. Croesus kwa ligwanekerere noyitundwamo yoyidona morwa kupurakena konombudi depuko. Ngoso ava ava huguvara movapumbi naina kuvatompoka ndi?