Ochan ta banti te bintik yichʼoje

Baan ta sleojiʼbal

Jpisiltik ya jkʼan ya jnaʼtik te bin ya xkʼot ta pasele

Jpisiltik ya jkʼan ya jnaʼtik te bin ya xkʼot ta pasele

¿Aybal ajojkʼoybeyoj aba te binwan yilel ya xkʼot te akuxlejal ta pajel chaʼbej sok te afamiliae? ¿Jaʼbal te ya x-ayin bayal abiluk sok te kʼux aʼiybil ya awaʼiy abaike? ¿O jaʼbal te maʼyuk bin ya x-ayin awuʼunike sok te atukel ya awaʼiy abaike? ¿Jaʼbal te bayal jaʼbil ya xkuxinexe o jaʼbal te komnax te akuxlejalike? Ayix bayal ta mil jaʼbil te jich sjojkʼoybeyoj sbaik te ants winiketike.

Te pʼijil winiketik ta kʼajkʼal ini ya yalik te bintik ya xkʼot ta pasel ta pajel chaʼbeje, te banti ya yilbeyik skʼoplal-abi jaʼ ta swenta te bintik yak ta kʼoel ta pasel ta swolol Balumilale. Manchukme bayal kʼoemik ta pasel te bintik ya yalike aynix te maʼuke. Jich bitʼil te bin la yal te Guglielmo Marconi ta jaʼbil 1912 te jaʼ la schiknajtes jun sistema yuʼun telegrafía inalámbrico: «Te kʼalal bin-ora maba ya yichʼix tuuntesel-a te cableetike yame xlaj skʼoplal te guerrae». Sok jtul winik te swentainej-a te empresa Decca Record, la spʼaj te grupo Beatles ta jaʼbil 1962 yuʼun la skuy te maʼyuk machʼa ya xbajt smulanix te kʼayojiletik te ya yichʼ tijel sok guitarrae.

Pero ay ants winiketik ya sleik koltayel ta espiritismo ta swenta snaʼel te bintik ya xkʼot ta pasel ta pajel chaʼbeje. Ay machʼatik ya xbajtik sok te astrologoetike, jaʼ yuʼun te horóscopos ay ya yichʼ tael ta revistaetik sok ta periodicoetik. Ay yantik ya xbajtik sok te jnaʼojeletik te ya yalik te ya snaʼik te bintik ya xkʼot ta pasel ta swenta te cartaetik yuʼun tarot, numeroetik o te srayaul te stan jkʼabtike.

Te bin ya spasik te ants winiketik ta namey ta swenta snaʼel te bin ya xkʼot ta pasele, jaʼ te ya sleik koltayel ta stojol te oráculos, jaʼik te machʼatik ya skʼasesbeyik skʼop te dios yuʼunike. Jich la spas yaʼiyel te Creso te ajwalil ta Lidia. Te kʼalal mato xbajt ta yakʼbeyel guerra-a te Ciro yuʼun Persia, la stikunbey lekil majtaniletik te oráculo yuʼun Delfos (Grecia) ta swenta snaʼel te machʼa ya xjuʼ yuʼun te guerrae. Te bin albote jaʼlaj te ya slajin jun «mukʼul nación» teme ya xbajt yakʼbey guerra te Ciroe. Jich yuʼun te Creso bajt ta yakʼel guerra, melel la skuy te ya yaʼiy tsalawe, pero te nación la yichʼ lajinele jaʼ te yuʼune.

Te oráculo ma jamaluk la yal te machʼanix ta schebalik ya xjuʼ yuʼun tsalaw-ae, pero te bin smelelile jaʼ te aynanix machʼa ya stsalawan-ae. Jich yuʼun maʼyuk skʼoplal kʼot te bin la yale. Kʼax toyol la stoj kʼoem te bin la yichʼ albeyel te Cresoe, jaʼnax la sle slajel-a. Ta kʼajkʼal ini, ¿jaʼbal lekxan kʼoemik ta lokʼel-a te ants winiketik te bayal bintik ya stuuntesik ta swenta snaʼel te bin ya xkʼot ta pasele?