Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Valirongi wonombungururu noyimbanda—Va diva yokomeho ndi?

Valirongi wonombungururu noyimbanda—Va diva yokomeho ndi?

VALIRONGI WONOMBUNGURURU

Valirongi wonombungururu kwa yi pura asi nombungururu nokwedi nonoplaneta dimwe kulikida eyi ngayi horokera nkenye muntu apa pevhu. Awo kutanta asi noplaneta odo kugenda di tunde pevango lyado nsene vana hampuruka mukeke nokulikida meho zomukeke ogo.

Nampili ngomu epuliro eli lya tamekere nare mositata saBabironi, nye simpe lina divikwa unene nanaina. Apa va rugene ekonakono momvhura 2012 moAmerika kuhamena epuliro eli, vamwe kwa tente asi ‘vapumbi novalirongi wonombungururu kuvhura kupumba nawa-nawa yokomeho.’ Ayo sili kukwatesa ko unsitwe ndi? Hawe. Morwasinke?

  • Nombungururu nonoplaneta kapi da kara nononkondo edi nadi kundama vantu ngwendi moomu ava yi uyunga valirongi wonombungururu.

  • Yimbanda yina vhuka, makura kuvhura kukundama nkenye gumwe.

  • Kuliza nomu va yi pulire nare, valirongi wonombungururu simpe kugazara asi noplaneta yido adi likunduruka kevhu. Nye ado kulikunduruka kezuva.

  • Eyi ava pumbu valirongi wonombungururu nkenye apa kapi ayi lifana.

Vantu kutanta asi yidiviso yonombungururu kugava mauzera kuhamena yikara yomuntu. Nye kutanta usili vantu ava va reta mezuva limwe kapi va lifana moyikara yawo, eyi kulikida asi ezuva lyehampuruko lyomuntu kwato eyi ali tanta. Mevango lyokutara tupu vantu moomu va kara, valirongi wonombungururu kuhetakanesa yikara yovantu ko yininke eyi ayi dili kutanta yuma. Magano aga kureta tupu elitondororo.

YIMBANDA

Kutunda kwanare, vantu kupura magano koyimbanda. Vamwe ngava papara eyi aga tanta maura goyikorama naga govantu ndi monkedi omu asi ndjomona sikondomboro nondya daso. Ntani vamwe ngava ruganesa yihako yotiye ndi kofi mokuzanekeda. Naina vantu kuruganesa yininke ngwendi katemba ndi nzimbu ndi ntarero mokuzanekeda yipo va dive eyi ngayi horokera muntu komeho. Nye yimbanda ya diva nawa-nawa eyi ngayi horoka komeho ndi? Hawe. Tanko tu yi konakone si.

Ngesi tatu ka konakona eyi ayi horoka. Tu tante asi yimbanda yivali tayi ruganesa nzimbu mokuzanekeda. Pasihonena, nsene muntu a za koyimbanda oyo va ka mu zanekede eyi ngayi mu horokera komeho, nkenye simbanda nasi ka mu pa elimbururo lyokulisiga. Eyi kulikida asi yimbanda kulirwanesa yene nayene.

Sitambo sawo sokuhara tupu kupapara mapuko movantu. Vapatanesi kwa tanta asi nzimbu nontarero nomema nonombinga kwato eyi ayi rugana. Nye simbanda age kudemenena unene konkareso zomuntu kapisi konzimbu ndi kontarero ndi komema. Pasihonena, yimbanda yokukotoka kupuragera muntu mapuro nokunomena nawa omu ana kulimburura, yipo yi gwaneneko mauzera. Makura tayi ruganesa mauzera ogo yi tantere muntu ogo asi udigu musinke ana kara nawo, age ga hana kuyidimburura asi kuna yi gwana komalimbururo gendi. Ayo kugwana yimaliwa yoyinzi kovantu ava va pura moyimbanda.

EYI ZA UYUNGA KO BIBELI

Eyi ava rugana valirongi wonombungururu noyimbanda kulikida ngwendi asi meho zetu va zi tokora nare. Nye ayo usili ndi? Bibeli kutanta asi kuvhura tu tokore eyi natu pura ndi eyi natu rugana, ano eyi atu tokora kukundama meho zetu.—Josuwa 24:15.

Vakareli vaKarunga va kara nokonda zeyi ava nyokere po valirongi wonombungururu noyimbanda, morwa Karunga nga ka gusa po vantu vangoso. Bibeli kutanta asi: “Nokuswakererera si . . . ndi asi mu sigilire vantu veni va hame koyininke eyi yoyirogesa neyi yomaunganga neyi yomazanekedo ndi yomaupure. Walye omu va tarerere va pure kovadimu. HOMPA Karunga gweni kwa nyenga vantu navenye ava ava rugana yininke yoyidona ngesi.”—Deuteronomium 18:10-12.