Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

¿Wan maʼ xbʼobʼ ya jnatik ja kʼintanel ja jas oj ekʼuki?

¿Wan maʼ xbʼobʼ ya jnatik ja kʼintanel ja jas oj ekʼuki?

KʼINTANEL BʼA KʼANALIK

Ja tikʼe kʼintanel it tey chʼikan ja kʼanalik, ja Luna sok ja planetaʼik bʼa wa x-alxi jani yamanyuj ja sakʼanil ja ixuk winiki. Ja spensare ja kʼintanumik it, jani ja bʼa tey ja tsome kʼanalik ja yajni wa xpojki jun yal alats jachni oj sjeʼ ja smodo soka jastal oj wajyuj ja bʼa sakʼanili.

Ama ja tikʼe kʼintanel it ti eljan bʼa poko Babilonia, ja bʼa jtyempotiki jel naʼubʼal sbʼaj. Jun paklaxel kʼulaxi ja bʼa 2012 bʼa Estados Unidos ya chiknajuk june bʼa oxtike ixuk winik wa skʼuʼane ja kʼintanel it juni «tikʼe ciencia», sok jun 10% yala juni «ciencia». ¿Pe jach maʼ? Miyuk. La kiltik jas yuj.

  • Ja kʼanalik sok ja planetaʼik mey yiʼoje jun tikʼe ipal bʼa wa xbʼobʼ skoltay ja ixuk winik jastal wa xyalawe ja kʼintanumik bʼa kʼanalik.

  • Tʼusan mi spetsanil ja jastik wa xyalawe chikan maʼ wa xbʼobʼ ekʼ sbʼaj.

  • Ja jas wa xyalawe ja kʼintanumik bʼa kʼanalik ti eleljan bʼa jun poko skʼuʼajel bʼa wa x-alxi ja planetaʼik wan sututuk bʼa sjoyanal ja Luʼumi, yajni ja smeranili, yeʼn ja Luʼum wan sututuk bʼa sjoyanal ja Kʼaʼuji.

  • Ja jas wa x-aljiyabʼ june yuj tuktukil kʼintanumik mi junukxta.

  • Ja kʼintanumik bʼa kʼanalik wa spilawe bʼa 12 modo ja signoʼik bʼa Zodiaco ma horóscopo, ja jastalni kʼakʼu pojkel june. Pe yuja jitsanxa jabʼil ekʼeli, ja Luʼumi nijkita ja bʼa slugar wa xtax ajyi, ja yajtabʼik wa xkoʼ sbʼaj jujune ja signoʼik bʼa Zodiaco mixa slaja sbʼaj soka tsome kʼanalik sleʼawe sbʼiʼileʼi.

Wa xkʼuʼaxi ja signoʼik bʼa Zodiaco wa xyala jastal ja smodo june, pe ja stukili jani ja matik pojkele bʼa junxta kʼakʼuji mi junukxta ja smodoʼe. Ja yajtabʼ wa xpojki june mi xyalakabʼtik jastal oj sjeʼ ja smodo. Ja kʼintanumik bʼa kʼanalik mi snaʼawe sbʼaj jastal mero kʼotel ja smodo jun ixuk winik, pes kechan wa skʼenaye yuja jastik yabʼalil wa xyilawe ja bʼa kʼanaliki. ¿Anke mi lekuk ja pensar it?

TUK KʼINTANEL

Man najate, ja ixuk winik wa sjobʼoweyi ja kʼintanumiki. Jujuntik wa xyalawe wanbʼi xbʼobʼ naxuk ja jas oj ekʼuki yajel makunuk ja jastik yiʼoj yoj slukum ja ixuk winik ma ja chanteʼik, ma ja modo wa stulu ja ixim ja gallo. Tuk wanbʼi snaʼawe soka jastal senya wa xkan ja bʼa yal yeʼtal wa xkʼulaxi ja té ma ja bʼa kajpeʼi. Ja bʼa jtyempotiki, wa xyawe makunuk tuk modoʼik, jastal kartaʼik bʼa yiljel ja swerte, ja bola de cristal ma spitjel chikʼ. Pe ¿wan maʼ xbʼobʼ jip jkʼujoltik ja bʼa jastik it? Miyuk, mini tʼusila. La kiltik jas yuj.

La kiltik jas yuj mi slaja sbʼaj. Ja jastik wa xyalawe oj ekʼ sbʼaj june ama xyawe makunuk tuktukil modo bʼa kʼintanel ma junxta mi slaja sbʼaj. Jun sjejel, ta jun ixuk ma winik sjobʼoyi chabʼ kʼintanum sbʼaja jas oj ekʼ sbʼaji, sok ja yeʼnle «skʼumaneyi» ja junxta kartaʼik, wa xmajlaxi ke junxta ja sjakʼjel oj ajukyi, pe bʼa jitsan ekʼele mi jach wa x-ekʼi.

Ja yamkʼabʼalik wa xyawe makunuk sok ja jas wa xyalawe mi xnaxi ta meran. Ayni matik wa xyalawe ja kʼintanumik kechan wa xyilawe ja jastal oj sjeʼ ja smodo june, sok ja kartaʼik, ja bolaʼik bʼa cristal kechanta wa snupin ja lugari. Jun sjejel, jujuntik kʼintanum bʼa chapane lek wa xyaʼawe tuktukil sjobʼjelik sok kʼelan jakan wa x-ajyiye soka jas oj yal-e. Soka jastal xcholota ja maʼ wan sjobʼjeli, tixa wa xcholo ja kʼintanum bʼa lajansok yeʼnani skʼintay. Yajni yata skʼuʼuke lek, tixa wa xyawe el jitsan takʼin.

¿JAS WA XYALA JA BIBLIA?

Ja kʼintanel bʼa kʼanalik soka tuk kʼintanel tini chʼikan ja bʼa skʼuʼajel bʼa tsʼijbʼunubʼalxa ay ja jsakʼaniltiki. ¿Pe jach maʼ? Ja Biblia wa xyala keʼn wa stsaʼatik ja skʼuʼajel oj ajyukujtiki sok jas oj jkʼuluktiki, sok ja jas wa xtsaʼatik skʼulajel ojni yijan jlekilaltik ma miyuk (Josué 24:15).

Cha ayni yiʼoje pilan rason yuja mi xchʼika sbʼaje ja bʼa kʼintanelik ja matik wa skʼanawe aʼiljuke lek yuja Dyos: ja yeʼn wa xyijnay ja jastik it. Ja Biblia wa xyala: «Mokni ajyuk mini june bʼa weʼnlex [...] akʼintanuk, mini maʼ a-skʼul magia, mini maʼ a-sleʼ senyaʼik bʼa ay jas oj ekʼuk, mini brujoʼik, mini maʼ a-syajbʼes sok magia ja tuki, mini maʼ a-sjobʼ yi jun kʼintanum ma jun maʼ wa snaʼa ja jas oj ekʼuki sok mini maʼ a-sjobʼ yi ja chamwiniki. Yujni spetsanil ja maʼ wa skʼulan ja jastik junuk it kistalni kʼotel bʼa Jyoba» a (Deuteronomio 18:10-12).

a Ja it jani ja sbʼiʼil ja Dyos ‹Mas Niwan bʼa spetsanil ja luʼumkʼinali› (Salmo 83:18).