Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Ekuma tali koleke okuwanifwa komaxunganeko

Ekuma tali koleke okuwanifwa komaxunganeko

PONDINGANDINGA YAROMA SHAITALY OPE NA EKUMA OLO LA FANEKWA OSHEENDO SHEFINDANO, OLO HALI NANE OVATALELIPO VA DJA KOILONGO I LILI NOKU LILI. OLA TUNGWA NELALAKANO LOKUFIMANEKIFA OMUPANGELI UMWE WAROMA, TITUS, OO A LI A LENGWA MUROMA.

Ekuma olo la tungilwa Titus, ola fanekwa omafano avali manene oo taa ulike oshiningwanima sha tongomana mondjokonona. Nonande vahapu inave shi didilika, ekuma olo oli na ekwatafano nOmbiibeli. Otali koleke filufilu okuwanifwa komaxunganeko Ombiibeli.

OSHILANDO SHA TOKOLELWA EHANAUNO

Pehovelo lefelemudo lotete O.P, ouhamba waRoma, oo wa li wa tanda ko Britain nosho yo Gaul (osho paife hashi ifanwa France) fiyo okuEgipti, owa li u na ehepuluko nombili inene. Ndele opa li oshitukulwalongo shokokule, Judea, osho sha li sha nyika ouxwapindi mouhamba waRoma.

O-Encyclopedia of Ancient Rome oya ti: “Shi na sha noitukulwalongo inini oyo ya li i tonde epangelo laRoma, Judea oye a li e na outondwe wa shiya ko. Ovajuda kava li hava tu va fife novapangeli vavo ovanailongo ovo va li vehe na ko nasha neenghulunghedi davo, nOvaroma kava li have lididimikile ounashibofa wOvajuda.” Ovajuda vahapu ova li va teelela messias wopapolotika e uye e va mangulule kovatondadi vavo Ovaroma nokweeta ombili muIsrael. Ndele mo 33 O.P., Jesus Kristus okwa li a xunganeka kutya Jerusalem otashi ka hanaunwa po.

Jesus okwa ti: “Omafiku otae ke uya, ovatondi voye tave ku fele omikangha ndele tave ku dingilile, ndele otave ku fininike keembinga adishe, ndele tave ku ngumauna po fiyo okomikangha, novamwoye vomwoove, vo itava fii po emanya la londekwa kulikwao.”Lukas 19:43, 44.

Nopehe na omalimbililo, eendjovo odo daJesus oda li da kumwifa ovahongwa vaye. Konima yomafiku avali, ovahongwa vaye fimbo vali tava tale kotembeli yomuJerusalem, ova ti: “Omuhongi, tala omamanya oo nomatungilo aa apa e fike.” Omamanya amwe otembeli otaku tiwa kutya okwa li e na oule womukokomoko u dulife peemeta 11, omutamo weemeta 5 noule wopombada weemeta 3. Ndele nande ongaho, Jesus okwe va nyamukula a ti: “Omafiku tae uya mwaai mwe i tala apa itapa fiwa nande emanya la tenhekwa kulikwao inali ngumunwa po.”Markus 13:1; Lukas 21:6.

Natango Jesus okwe va lombwela a ti: “Ngeenge tamu mono Jerusalem sha kondekwa komatanga ovakwaita, opo nee shiiveni ehanauno laJerusalem ola fika popepi; opo nee ava vomuJudea nava fadukile keemhunda naava ve li moshilando nava dje mo, naava tava hangika komikunda vaha ye musho.” (Lukas 21:20, 21) Eendjovo odo daJesus oda li ngoo da wanifwa po?

OSHILANDO SHA HANAUNWA PO

Natango konima yomido omilongo nhatu nanhatu, Judea osha twikila nounashibofa washo. Ndele mo 66 O.P, Gessius Florus, oo a li omukwanepangelo woshitukulwalongo shaRoma, Judea, okwa li a kufa ko keenghono oimaliwa yomotembeli, nOvajuda ova li va lya meenyandi omolwoshinima osho. Divadiva, ovakwaita Ovajuda ova li va mbobolokela muJerusalem nokudipaa ovakwaita vaRoma vomoshitukulwa, nokwiingida kutya ova manguluka ko kuRoma.

Konima yeemwedi nhatu, Cestius Gallus okwa li e uya kuJerusalem novakwaita ve dulife po 30 000 opo ngeno a xulife po ounashibofa wOvajuda. Diva Ovaroma ova li va ponokela moshilando, nokukendabala okumbonyona po ekuma lotembeli. Ohaluka, ova shuna nopehe na etomheno la yela. Ovajuda ovanashibofa ova li va hafa nova li tava te ovakwaita vaRoma. Eshi olwoodi olo la oka, Ovakriste ovo va li muJerusalem ova li va dulika kelondwelo laJesus mokuya onhapo keemhunda odo da li koushilo womulonga waJordan. — Mateus 24:15, 16.

Omudo wa shikula ko, Ovaroma ova li va ninga vali oshikonga shokuponokela Judea mewiliko londjai Vespasian nomona waye, Titus. Ndele ombadilila, ohamba Nero oya fya mo 68 O.P., nomolwaasho Vespasian okwa li e na okushuna kuRoma a ka ninge ohamba. Onghee okwa li a fiya po omona waye, Titus, novakwaita 60 000 lwaapo, a kwatele komesho oshikonga osho.

MuJuni 70 O.P., Titus okwa li a yandja elombwelo opo ovakwaita va ke po omiti moitukulwa yokomikandi yaJudea, ndele tave di hongo noku di fela omukangha womukakena weekilometa 7 lwaapo, wa dingilila Jerusalem. MuSeptemba, Ovaroma ova li va tinha nokuxwika po oshilando notembeli yasho nokungumauna po omamanya asho ngaashi naanaa Jesus a xunganeka. (Lukas 19:43, 44) Patengeneko limwe, “ovanhu 250 000 fiyo 500 000 ova kanifila eemwenyo davo muJerusalem nomoitukulwa ikwao yoshilongo.”

OSHEENDO SHEFINDANO

Mo 71 O.P., Titus okwa li a shuna kuItaly nokwa li a hambelelwa nehafo linene kovakwashiwana vaRoma. Oshilando ashishe osha li she uya kosheendo shefindano shinene osho inashi monika mo nande onale moshilandopangelo shaRoma.

Eemhunga dovanhu oda li da kuminwa ouhapu woixuulwa oyo ya li tai ulikwa momapandavanda aRoma. Oda li tadi tale nonghumwe eeshikepa odo da kwatwa ko, noinima oyo ya li tai ulike nghee olwoodi la luwa nosho yo omaliko oo a tinhwa motembeli yaJerusalem.

Mo 79 O.P., Titus okwa li a pingena po xe, Vespasian, e li ohamba. Ndele konima ashike yomido mbali, Titus okwa fya ombadilila. Opo nee okwa li a pingenwa po komumwaina, Domitian. Domitian okwa li a tunga divadiva ekuma lokufimanekifa Titus omolwefindano laye.

NGHEE VAMWE VA TALA KO EKUMA OLO

Ekuma olo la tungilwa Titus li li muRoma

Kunena, ovanhu omayovi omafele, ovo hava ka talela po omudo keshe kuRoma, ohava kala va fuuka kekuma olo la tungilwa Titus. Vamwe ove li tala ko onga oshilonga osho tashi holola ounghulungu wokutunga, vamwe ohali va dimbulukifa eenghonopangelo douhamba waRoma, ofimbo vamwe ve li tala ko li li oumbangi u na sha nehanauno laJerusalem notembeli yasho.

Ndele kovaleshi vOmbiibeli ovanekeka, ekuma olo otali yandje oumbangi wa kola u na sha nokuwanifwa komaxunganeko Ombiibeli nonokutya Ombiibeli oya nwefwa mo kuKalunga nomaxunganeko ayo oku shii okulineekelwa. — 2 Petrus 1:19-21.