Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Etungo eli ali kwatesa ko uporofete ou wa sika mo

Etungo eli ali kwatesa ko uporofete ou wa sika mo

MOROMA MWA KARA ETUNGO ELI VA DIKA MOKUHAMBERERA EPENDA LYAWO, WOVANZI MOUZUNI MUDIMA KUKADINGURA ETUNGO ELI. ALYO KWA LI DIKA MOKUFUMADEKA MUPANGELI GWAROMA TITUS.

Etungo eli lyaTitus kwa kara nomafano gavali aga ga likida eyi ya horokere. Kapisi vantu wovanzi va yi diva eyi, alyo kwa kara nomauzera aga ga kara moBibeli: Etungo eli lyaTitus kugava umbangi kuhamena uporofete womoBibeli ou wa sika mo.

MBUDI ZONDONA KUHAMENA SITATA

Nomvhura 1 000 da ka pita, epangero lyaRoma kwa pangerere hena Britaniya naGaul (vana kutumbura naina asi Fransa) dogoro koEgipite. Nye Varoma kwa nyengere sirongo saJudeya.

Buke zimwe zoVaroma kwa tanta asi: “Yirongo yimwe eyi ngava pangere Varoma kwa nyengere epangero lyoVaroma ngwendi moomu va li nyengere Vajuda. Vajuda kapi ngava hafere vapagani ava va dilire kuhara nompo dawo, ano eyi kwa ninkisire Varoma va tare Vajuda asi varwanesi.” Sinzi soVajuda kwa huguvarere asi Mesiyasa nga ya hagekesa po epangero lyoVaroma nokuretera Vaisraeli mpora. Nye momvhura 33, Jesus Kristusa kwa uyungire asi Jerusarema kuna kuzindindira ezonauko lyenene.

Jesus kwa tente asi: “Mazuva ngaga wiza, apa ngava sima vanyengi woge ekero, li ku kunduruke, awo ngava ku umbilikide, tava ku sitilikidire mo. Awo ngava ku myonena novana woge pevhu; moge kapi ngava siga mo emanya lina kara kekwawo.”Rukasa 19:43, 44.

Nonkango edi kwa piyaganekere varongwa vendi. Konyima zomazuva gavali, awo kwa mu tanterere asi: “Murongi, ko tara tupu aga mamanya nonzugo kounene!” Yosili, mamanya aga va tungisire ntembeli kwa kere gomanene sili, monaure nometa 11, monompatji nometa 5, ano momusika nometa 3. Makura Jesus yipo ga va limbwilire asi: “Nayinye eyi muna kumona ngesi, ngaga wiza mazuva, nemanya si lyeeli ngali kara kontunda zekwawo, eli ngava dira kuzungurura.”Marukusa 13:1; Rukasa 21:6.

Jesus kwa gwederere ko asi: “Nsene ngomu mona Jesusarema vana zi kundurukida vakwayita, diveni asi ehanauko lyazo pepi lina kara. Makura ava va kara moJudeya ngava dukire konondundu. Ano ava va kara mositata, ngava pwaga mo, ano ava va kara konomukunda va ha wiza mo.” (Rukasa 21:20, 21) Eyi ga uyungire Jesus ya ya sikire mo ndi?

EHANAUKO LYOSITATA

Nomvhura 33 da pitire po, nye Vajuda simpe ha va nyengera kukara mepangero lyoVaroma. Ano momvhura 66, mupangeli goVaroma Gessius Florus kwa ka kwete emona lyomontembeli, eyi kwa handukisire unene Vajuda. Konyima Vajuda kwa zire mositata saJerusarema nokukadipaga mbunga zovakwayita woVaroma ava va tungire moJerusarema nokudivisa asi vana manguruka mo mepangero lyoVaroma.

Konyima zomakwedi gatatu vakwayita woVaroma wokusika po 30 000 ava ga pitisilire Cestius Gallus kwa zire koJerusarema mokukazonagura po Vajuda. Awo kwa hwililire mositata nokubamagura ekuma eli lya kundurukidire ntembeli. Konyima tava tengura. Makura vakwayita woVajuda tava tokora kuvasikura. Eyi ya pere mpito Vakriste ava va limburukwire kerondoro lyaJesus va tjwayukire konondundu, mesinya mwina lyomukuro gwaJorodana.—Mateusa 24:15, 16.

Konyima zomvhura zimwe, Varoma yipo va tulisire po hena ewapaiko lyokukahomona Judeya, mepitisiro lyaVespasian namunendi Titus. Apa ga fire mupangeli Nero momvhura 68 yipo Vespasian ga tengwire koRoma a ka guse Uhompa, ano ewapaiko lyokukahomona Judeya kwa li sigilire munendi Titus kumwe novakwayita 60 000.

Momvhura 70 mwaPembagona, mupangeli Titus kwa tumine vakwayita vendi va ka tete yitji moJudeya eyi va ruganesere mokudika rugumbo royitji yokutwepa. Ano mwaSitarara, Varoma kwa hwikire sitata nokuzonagura po ntembeli, ngamoomu ga yi uyungire Jesus. (Rukasa 19:43, 44) Ayo kwa yi ngungunyikira asi ‘harufa zemiliyona lyovantu kwa va dipagere moJerusarema nomonodoropa dimwe domoJudeya.

EFUNDO LYENENE

Momvhura 71, Titus kwa tengwire koItalia, ano Varoma kwa ka mu tambwire noruhafo rorunene. Vantu navenye womositata kwa mu hambererere morwa ga ka fundire, eli kwa kere efundo limwe lyenene lya horokere posiruwo sina.

Vantu kwa haferere maungawo aga ga ka kwete. Age kwa ka kwete yikepa, noyirwiso yovakwayita yomomema ntani nayimwe hena yoyinzi eyi ga gusire montembeli koJerusarema.

Titus yige ga kweme oguhwe mouhompa momvhura 79. Nye konyima zonomvhura mbali ta fu nomfa dohararasi. Mumbyendi yige ga pinganene mo mouhompa nokumudikira etungo pokumufumadeka nokudiworoka efundo lyenene eli ga fundire.

ETUNGO OLYO NAINA

Etungo eli kuligwana moRoma

Naina, vantu wovanzi kuza va ka dingure etungo eli nkenye mvhura moRoma. Vamwe kulitara ngetungo tupu lyomafano gomawa, ano vamwe kulitara ngetungo lyokugava mfumwa kepangero lyoVaroma, ntani vamwe asi alyo etungo lyokuvadiworokesa ezonauko lyaJerusarema nontembeli zazo.

Ava ava konakona nawa Bibeli kutara etungo lyaTitus asi mulyo unene. Etungo eli kugava umbangi wokuhuguvara nokupameka asi mauporofete goBibeli kusika mo ntani asi kwa tunda kwaKarunga.—2 Peturusa 1:19-21.