Xikita nochi

Tlen kiualika

Omochi se profecía uan amo ikaj kimati

Omochi se profecía uan amo ikaj kimati

OMPA ROMA (ITALIA) OKICHIJCHIUILIJKEJ SE TEPAMITL TLEN KIPIA SE ARCO TEKIUA TITO PORQUE OKITLASOJTLAYAJ UAN MIAKEJ YAUIJ KITATIUIJ.

Nin Arco de Tito kineskayotia ome tlamantli miak ipati tlen yiuejkika opanok. Axkan amo miakej kimatij nin tepamitl mouika iuan tlen kijtoa Biblia. Nin tepamitl kajki porque omochi se profecía tlen kijtoa Biblia uan amo ikaj kimati.

OMOIJTO TLEN KIPANOSKIA SE ALTEPETL

Itech xiuitl 30, altepetl Roma okinauatiaya Britania uan Galia (Francia) hasta Egipto uan nonmej altepemej kuali okatkaj uan amo itlaj okinpoloaya. Pero se altepetsintli itoka Judea amo okitlakamatiaya Roma.

Encyclopedia of Ancient Rome, okijto: “Nochtin okseki altepemej kuali omouikayaj iuan tekiuajkej pero altepetl Judea amo. Judíos okualaniayaj porque akinmej otlanauatiayaj oualayaj itech okseki altepemej uan ninmej tekiuajkej amo okipatioitayaj tlen okichiuayaj. Uan tekiuajkej amo kinxikoskiaj judíos”. Miakej okichiayaj ma uiki se mesías ma kinpaleuiki, ijkon ayakmo kinnauatiskiaj romanos uan kuali yetoskia nochi altepetl Israel. Pero itech xiuitl 33, Jesucristo okijto Jerusalén kipojpoloskiaj.

Jesús okijto: “Porke witseh tonatijmeh, ijkuak mokokolikniwah kichijchiwaskeh se tepamitl non ika mitsyawaloskeh, sentetl mitsmojmotlaskeh iwa mitspojpoloskeh. Kinmiktiskeh non motech chantitokeh, iwa amo kikawaskeh nion se tetl ipan ok se tetl” (Lucas 19:43, 44).

Tlen okijto Jesús okintlajtlachialti imachtijkauan. Uiptlatika ijkuak okitakej teokali tlen okatka Jerusalén, se imachtijka okijto: “¡Tlamachti, xikoninmita ninteh wejweyi temeh, iwa kuajkualteh n kalmeh!”. Miakej kijtoaj tetl tlen ika ochijchitoka teokali okipiayaj kanaj once metros ueyak, cinco metros patlauak uan eyi metro uejkapan. Pero Jesús okinnankili: “Wits tonati ijkuak nochi ni tlan nomejwah nonkitlajtlatokeh kixijxitiniskeh, iwa amo mokawas nion se tetl ikpak ok se” (Marcos 13:1; Lucas 21:6).

Satepan Jesús okijto: “’Ijkuak nonkinmitaskeh n soldadojteh yokiyayawalojkeh n Jerusalén, ijkuakó kuali xikmatikah ya kixijxitiniskeh. Ijkuakó, akimeh yetoskeh Judea, macholokah kan tepemeh; iwa akimeh yetoskeh Jerusalén noiwa makisakah, iwa akimeh yetoskeh intlala amo mamokopakah Jerusalén” (Lucas 21:20, 21). ¿Omochi tlen okijto Jesús?

OKIPOJPOLOJKEJ ALTEPETL

Kanaj treinta y tres xiuitl, judíos okixikojkej ma kinnauatikan romanos. Pero itech xiuitl 66, Gesio Floro okichteki tomin itech teokali. Ika non opejki mokualaniaj. Ijkuakon, judíos tlen okinmixnamikiayaj tekiuajkej okalakej Jerusalén, okinmiktijkej soldados romanos uan okijtojkej ayakmo kimokauiliskiaj ma kinnauati altepetl Roma.

Eyi metstli satepan, kanaj treinta mil soldados romanos tlen okinyekanayaj Cestio Galo, omoteuitoj iuan judíos tlen okinmixnamikiayaj. Romanos okalakej itech altepetl uan okikoyonijkej tepamitl tlen okipiaya teokali. Satepan oyajkej uan amo momati tleka. Uan judíos tlen oteixnamikiayaj okintokakej. Akinmej okichiuayaj ken Cristo uelis yaskiaj itech tepeyo uan kanin okatka aueyatl Jordán ijkon ken okinmilui Jesús (Mateo 24:15, 16).

Se xiuitl satepan, Roma oksepa okijto kinteuiskia judíos uan Vespasiano uan Tito okinyekanayaj soldados. Pero itech xiuitl 68 omikik tekiua Nerón, ik non, Vespasiano omokuepki Roma para tlanauatiskia uan Tito omoka ompa Judea para kinyekanaskia sesenta mil soldados.

Pero itech junio xiuitl 70, Tito okinnauati soldados ma kuajtekikan ompa Judea uan kuajmej okinyakaxinkej para ma yetokan yakauitstikej uan ika nonmej kuajmej okiyaualojkej Jerusalén kanaj siete kilómetros. San eyi metstli romanos okitlakixtilijkej uan okitlatijkej teokali uan nochi altepetl. Opanok ken okijto Jesús uan amo omoka nion se tetl (Lucas 19:43, 44). Ixtlamatkej kijtoaj “kanaj 250,000 (doscientos cincuenta mil) noso 500,000 (quinientos mil) omikej ompa Jerusalén uan itech nochi altepetl”.

SE UEYI TEKIUA OTLATLANKI

Itech xiuitl 71, Tito omokuepki Roma uan kuali okiselijkej. Miakej okiselitoj uan oyolpakiayaj uan amo keman ijkon omotaya.

Miakej omotlajtlachialtiayaj porque okitakej ijkuak okipanoltijtiayaj nochi tlen okikixtitoj Jerusalén. Noijki okinpanoltiayaj barcos uan carros tlen ika omoteuitoj uan nochi tlen okikixtitoj Jerusalén.

Itech xiuitl 79, ijkuak omikik Vespasiano, Tito omochi tekiua pero ome xiuitl satepan noijki omikik. Uan Domiciano tlen okatka ikni Tito omochi tekiua uan ye okichijchi tepamitl tlen okiteititiaya otlatlanki Tito.

TEPAMITL TLEN KIPIA SE ARCO

Arco de Tito tlen kajki Roma

Sejse xiuitl miakej yauij kitatiuij tepamitl tlen okichijchiuilijkej Tito uan sapanoa kintlajtlachialtia. Sekimej kitaj nin tepamitl ken se arte, oksekimej kijtoaj kiteititia ken otlanauatiayaj romanos uan oksekimej kijtoaj kineskayotia ijkuak okitlatijkej teokali uan nochi altepetl Jerusalén.

Pero akin momachtia Biblia nin tepamitl kipia miak ipati. Nin tepamitl kiteititia nochi profecías mochiuaj porque toTajtsin Dios okijto ma kinmijkuilokan (2 Pedro 1:19-21).