Skip to content

Skip to table of contents

Ko ha Fakamoʻoni Fakalongolongo ki he Tonu Mātē ʻa e Kikité

Ko ha Fakamoʻoni Fakalongolongo ki he Tonu Mātē ʻa e Kikité

ʻI HE UHOUHONGA ʻO LOMA, ʻI ʻĪTALÍ, ʻOKU TUʻU AI HA MATAPĀ FAKAʻĀLESO ʻO E IKUNA ʻOKÚ NE TOHOAKIʻI ʻA E KAU FOLAU ʻEVEʻEVA MEI HE KOTOA ʻO E MĀMANÍ. KO E MATAPAÁ NI KO E FAKALĀNGILANGI IA KI HE TAHA ʻO E KAU ʻEMIPOLA ʻOFEINA ʻO LOMÁ, KO TAITUSI.

Ko e Matapā Fakaʻāleso ʻo Taitusí ʻoku ʻi ai ha ongo tā-tongitongi lalahi ʻokú ne fakahaaʻi ha meʻa fakahisitōlia ʻiloa naʻe hoko. Neongo ia, ko e meʻa ʻoku ʻikai loko ʻiloá, ko e fehokotaki fisifisimuʻa ʻa e matapaá ni mo e Tohi Tapú​—ko e Matapā Fakaʻāleso ʻo Taitusí ʻokú ne ʻomai ha fakamoʻoni fakalongolongo ki he fakaofo ʻo e tonu mātē ʻa e kikite ʻa e Tohi Tapú.

KO HA KOLO NAʻE FAKAHALAIAʻI

ʻI he kamataʻanga ʻo e ʻuluaki senituli T.S., naʻe mafola mai ʻa e ʻEmipaea Lomá mei Pilitānia mo Kolu (Falanisē he taimí ni) ki ʻIsipite, pea naʻe maʻu ʻe he vahefonuá ni ha tuʻunga maʻumaʻuluta mo lakalakaimonū taʻehanotatau. Ka naʻe ʻi ai ha feituʻu mavahe naʻe hoko ko ha tupuʻanga ʻo e puputuʻu maʻu pē ki Loma​—ko e vahefonua taʻemanonga ko Siuteá.

ʻOku pehē ʻe he Encyclopedia of Ancient Rome: “Ko e ngaahi feituʻu ʻe niʻihi ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Lomá naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he mātuʻaki taʻefiemālie pehē, ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi, hangē ko Siuteá. Naʻe fakaliliʻa ʻa e kau Siú ʻi he kau taki muli naʻe ʻikai te nau tokanga ange ki heʻenau ngaahi tala tukufakaholó, pea naʻe ongoʻi ʻe he kau Lomá ʻoku hoko ʻa e taʻeʻunua ʻa e kau Siú ʻo ʻikai ala makātakiʻi.” Naʻe ʻamanaki ʻa e kau Siu tokolahi ʻe ʻi ai ha mīsaia fakapolitikale te ne kapusi ʻa e kau Loma loto-tāufehiʻá pea toe fakafoki mai ha kuonga koula ki ʻIsileli. Ka ʻi he 33 T.S., naʻe talaki ai ʻe Sīsū Kalaisi ʻe fehangahangai ʻa Selusalema mo ha tuʻutāmaki.

Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻE hoko mai kiate koe ʻa e ngaahi ʻaho ʻa ia ʻe ʻaaʻi fakakolotau ai koe ʻe ho ngaahi filí ʻaki ha ngaahi ʻakau mata māsila pea te nau ʻātakaiʻi mo ʻākoloʻi koe mei he tapa kotoa. Te nau laiki koe mo hoʻo fānau ʻoku ʻiate koé ki he kelekelé, pea ʻiate koé, ʻe ʻikai te nau tuku ha foʻi maka ke kei hili ʻi ha foʻi maka.”​—Luke 19:43, 44.

ʻOku hā mahino naʻe fakapuputuʻu ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú ki heʻene kau ākongá. ʻI he ʻaho ʻe ua ki mui ai, ʻi he vakai atu ki he temipale ʻi Selusalmá, naʻe kalanga ʻa e taha ʻo kinautolu: “Faiako, vakai atu, he fakaʻofoʻofa ē ko e ngaahi maká mo e ngaahi langá!” Ko hono moʻoní, ko e ngaahi fuʻu maka ʻe niʻihi ʻi he temipalé naʻe laka hake he mita ʻe 11 (fute ʻe 36) hono lōloá, mita ʻe 5 (fute ʻe 16) hono fālahí, pea mita ʻe 3 (fute ʻe 10) hono māʻolungá! Ka naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Ko e ngaahi meʻa ko eni ʻoku mou sio ki aí, ʻe hoko mai ʻa e ngaahi ʻaho ʻa ia ʻe ʻikai tuku ha foʻi maka ke kei hili ʻi ha foʻi maka ʻo taʻelaku ki lalo.”​—Maʻake 13:1; Luke 21:6.

Naʻe toe tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu: “ʻI hoʻomou sio kuo ʻātakaiʻi ʻa Selusalema ʻe he kau taú, mou ʻilo leva kuo ofi hono fakaʻauhá. Tuku leva ki he faʻahinga ʻi Siuteá ke nau kamata hola ki he ngaahi moʻungá, tuku ki he faʻahinga ʻi loto Selusalemá ke nau mavahe mei ai, pea tuku ki he faʻahinga ʻi he ngaahi feituʻu ʻutá ke ʻoua te nau hū ki ai.” (Luke 21:20, 21) Naʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsuú?

MATE ʻA HA KOLO

Hili atu ʻa e taʻu ʻe tolutolu naʻe kei fehiʻa pē ʻa Siutea ʻi heʻene ʻi he malumalu ʻo e ʻioke ʻa Lomá. Ka ʻi he 66 T.S., naʻe toʻo ai ʻe he ʻōfisa Loma ʻo Siuteá, ʻe Gessius Florus, ha paʻanga mei he tukuʻanga koloa toputapu ʻi he temipalé, ʻo ʻikai kei ala kātakiʻi ai ʻe he kau Siu loto-tōlilí. Tuai-e-kemo, ne hū atu e kau tau Siú ki Selusalema ʻo tāmateʻi ʻa e ʻapitanga sōtia Loma ʻi aí, pea fanongonongo ʻenau tauʻatāina mei Lomá.

ʻI ha māhina nai ʻe tolu mei ai, naʻe laka hake he kau sōtia Loma ʻe toko 30,000, naʻe taki ʻe Sesitiuse Kaliuse, ʻo nau hū atu ki Selusalema ke fakaʻauha ʻa e kau angatuʻú. Naʻe hū fakavave atu ʻa e kau Lomá ki he koló ʻo nau keli ke holo ʻa e ʻā ki tuʻa ʻo e temipalé. Hili iá, naʻa nau holomui, ʻo ʻikai ha ʻuhinga mahino ki ai. Naʻe fiefia ʻa e kau angatuʻu Siú pea nau tulimui fakavave atu. ʻI he mavahe atu ʻa e ongo faʻahi fakakautaú ni, naʻe talangofua ʻa e kau Kalisitiané ki he fakatokanga ʻa Sīsuú, ʻo nau hola ki he ngaahi moʻunga mamaʻo atu mei he Vaitafe Sioataní.​—Mātiu 24:15, 16.

ʻI he taʻu hono hokó, naʻe toe fakafoʻou ai ʻe Loma ʻene feingatau ki Siuteá, ʻo taki ʻe Seniale Vesipasieni mo hono fohá, ko Taitusi. Kae kehe, ʻi he hili pē ʻa e mate ʻa ʻEmipola Nelo ʻi he 68 T.S., naʻe foki ʻa Vesipasieni ki Loma ke maʻu ʻa e taloní, ʻo tuku ai ʻa e feingataú ki hono fohá, kia Taitusi, mo ha kau sōtia ʻe toko 60, 000 nai.

ʻI Sune ʻi he 70 T.S., naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Taitusi ki heʻene kau sōtiá ke nau tā ʻa e ʻuluʻakau ʻi he tafafonua ʻo Siuteá, ʻa ia naʻe ngāueʻaki ia ki hono langa ha ʻā ʻakau mata māsila takatakai ki Selusalma ʻa ia naʻe kilomita ʻe 7 (maile ʻe 4.5) hono lōloá. ʻI Sepitema leva, ne hamu fakamālohi ai ʻe he kau Lomá ʻa e koló ʻo tutu fakataha mo hono temipalé pea holoki tahataha mo e ngaahi maká, ʻo hangē tofu pē ko ia ne tomuʻa tala ʻe Sīsū ki muʻá. (Luke 19:43, 44) Fakatatau ki ha savea fakakuongamuʻa, “naʻe ʻi he vahaʻa ʻo e kuata ki he vaeua miliona ʻa e kakai naʻa nau mate ʻi Selusalema pea mo e toenga ʻo e fonuá.”

KO HA IKUNA FAKAʻEMIPAEA

ʻI he 71 T.S., naʻe foki ai ʻa Taitusi ki ʻĪtali ki ha fuʻu talitali mei he kakai ʻo Lomá. Naʻe kātoangaʻi ʻe he fuʻu koló kotoa ʻa e taha ʻo e ngaahi laka fakatē lahi taha ʻo e ikuná kuo faifai ange pea fai ʻi he kolomuʻá.

Naʻe ofoofo ʻa e fuʻu kakaí ʻi he fuʻu laka taʻefakatataua ʻi he ngaahi hala ʻo Lomá. Naʻa nau mātuʻaki fiefia ʻi he sio ki he ngaahi vaka naʻe hamú, ngaahi fuʻu folouti naʻá ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi konga mei he tau naʻe faí, mo e ngaahi meʻa naʻe faʻao fakamālohi mei he temipale ʻo Selusalemá.

Naʻe fetongi ʻe Taitusi ʻene tamai ko Vesipasiení ʻi he tuʻunga ko e ʻemipolá ʻi he 79 T.S. Ka ʻi he taʻu pē ʻe ua mei ai, ne mate fakafokifā ʻa Taitusi. Naʻe hoko hake leva hono tokouá, ko Tomitiani, ʻo maʻu ʻa e taloní peá ne fokotuʻu leva ha matapā fakaʻāleso ʻo e ikuna ko hono fakalāngilangiʻi ʻo Taitusi.

KO E MATAPĀ FAKAʻĀLESÓ HE ʻAHÓ NI

Ko e Matapā Fakaʻāleso ʻo Taitusí ʻi Loma he ʻahó ni

ʻI he ʻahó ni ʻoku mātuʻaki manakoa ʻa e Matapā Fakaʻāleso ʻo Taitusí ʻe he kakai ʻe laui mano ʻoku ʻaʻahi ʻi he taʻu taki taha ki he Kolo Tālā ʻo Lomá. ʻOku vakai ʻa e niʻihi ki he matapā fakaʻālesó ni ko ha foʻi ngāue ʻaati mataotao, pea ko e niʻihi ko ha fakalāngilangi ki he mafai fakaʻemipaea ʻo Lomá, ka ki he niʻihi ko ha fakamanatu ʻo e tō ʻa Selusalema mo hono temipalé.

Kae kehe, ko e faʻahinga ʻoku nau lau fakalelei ʻa e Tohi Tapú, ʻoku nau vakai ki he Matapā Fakaʻāleso ʻo Taitusí ʻoku ʻi ai hono mahuʻinga ʻoku toe lahi ange. Ko ha fakamoʻoni fakalongolongo ia ʻokú ne fakapapauʻi ʻa e falalaʻanga mo e tonu mātē ʻa e ngaahi kikite ʻa e Tohi Tapú mo fakapapauʻi mai ko e fakamānavaʻi ia ʻe he ʻOtuá.​—2 Pita 1:19-21.