Skip to content

Skip to table of contents

Ocina Cimue ca Tungiwa Osimbu ci Lekisa Okuti Ocitumasuku Cembimbiliya ca Suapo

Ocina Cimue ca Tungiwa Osimbu ci Lekisa Okuti Ocitumasuku Cembimbiliya ca Suapo

KO ITALIA, VOKATI KO ROMA, KULI OLUMBALA LUMUE LU KOMOHĨSA AKOMBE VO KOLOFEKA VIOSI. OLUMBALA LUACO LUA TUNGIWA OCO KU SAMBILIYIWE OMBIALI YIMUE YA SOLIWA YO KO ROMA YI TUKUIWA HATI, TITO.

Volumbala lua Tito mua sonehiwa ovina vivali viulandu umue wa kũlĩhĩwa calua wa pita voluali. Ocina cimue omanu valua ka va kũlĩhĩle ceci okuti, olumbala luaco lu kuete elitokeko lulandu Wembimbiliya. Olumbala lua Tito, uvangi umue u lekisa okuti ocitumasuku Cembimbiliya ca suapo.

OLUPALE LUMUE LUA PISIWA

Kefetikilo liocita catete K.K., va Roma va vialele oku u pisa ko Grã-Bretanya, ko Gália (okuti cilo o Fransa) toke Kegito. Ovikanjo viosi via vialiwile lusoma waco, via kuatele ombembua kuenda ekalo liwa. Pole, ocikanjo cimue ca kala ocipãla okuti co Yudea, ca kokela ovitangi vialua ofeka yo Roma.

Elivulu limue lio ko Roma yosimbu liti: “Pokati kovikanjo via vialiwile lo Roma via kũlĩhĩwile lesuvu lialua ndeci o Yudea. Va Yudea va suvukile calua va Roma omo okuti ka va sumbilile ovihilahila viavo. Va Roma va enda oku tata lãvi va Yudea momo va kala vakuesino.” Va Yudea valua, va lavokaile okuti usongui umue o va popela ku va Roma loku nena ombembua kuenda ekalo liwa ku va Isareli. Pole, kunyamo 33 K.K., Yesu Kristu wa imba owanji wokuti o Yerusalãi ya laikele oku nyõliwa.

Yesu wa popia hati: “Ku ku iyilila oloneke okuti ovanyali vove va ku kapela oviti via songoloka kuenje va ku ñuala ocingonja loku ku sitika kolonele viosi. Ovo va ku kupuila posi ove lomãla vove kuenda ka va ku sila ewe kilu liewe.”Luka 19:43, 44.

Citava okuti olondonge ka via kuatele elomboko liwa liolondaka via Yesu. Momo noke yoloneke vivali eci va mola onembele yo Yerusalãi umue pokati kavo wa popia hati: “Olongisi, tala ovawe a-a-a fina ndeti kuenda olonjo evi!” Ocili okuti ovawe amue onembele a kuatele 11 kolometulu vusõvi, olometulu 5 voku sanjavala kuenda olometulu 3 voku lepa! Pole, Yesu wa popia hati: “Ovina evi vu lete ndeti cilo, kuiya oloneke okuti ka ku siala ewe lalimue kilu liewe okuti ka li nyõliwa.”Mar. 13:1; Luka 21:6.

Yesu wa popiavo hati: “Eci vu mola okuti o Yerusalãi ya ñualiwa lasualali, limbuki okuti enyõleho liayo li kasi ocipepi. Vana va kasi vo Yudea va tilile kolomunda, vana va kasi pokati kalio va tundemo kuenda vana va kasi kovapia ka va ka iñilemo.” (Luka 21:20, 21) Anga hẽ olondaka via Yesu via tẽlisiwa?

ESULILO LIOLUPALE LUMUE

Pa pitile ale akũi atatu latatu kanyamo kuenda va Yudea handi, va suvukile oku vialiwa la va Roma. Pole, ovina vieya oku pongoloka eci Géssio Floro ombiali ya va Roma ko Yudea a nyana ovikuata vi kola vionembele kunyamo 66 K.K. Kuenje noke yotembo yimue, olohoka via va Yudea via iñila vo Yerusalãi, via ponda asualali va va Roma va kalamo kuenda va eca esapulo liokuti ka va yongola vali oku vialiwa la va Roma.

Noke yolosãi vitatu, ci pitãhala 30.000 kasualali va va Roma, va songuiwa la Céstio Galo, va iñila vo Yerusalãi oco va imũle usuanji waco. Va Roma va iñila vo Yerusalãi lonjanga kuenda va kupula ovimbaka viosamua yonembele. Noke, va tiukila ndaño ka va kuatele esunga lalimue. Va Yudea vakuesino va kuata esanju lialua kuenje va fetika oku landula va Roma loku enda ocipãla lolupale. Kuenje Akristão va sanda oku pokola kelungulo lia Yesu kuenda va tilila kolomunda via kala kesinya Liolui Yordão.—Mat. 24:15, 16.

Vunyamo wa kuamamo, va Roma va tiuka oco va yake la va Yudea. Onjanja eyi kesongo Vespasiano lomõlaye Tito, ovo va songuila olohoka viaco. Pole, eci mbiali Nero a fa kunyamo 68 K.K., Vespasiano wa tiukila ko Roma oco a linge ombiali yokaliye. Tito wa piñainya pomangu yaye leci ci soka 60.000 kasualali.

Kosãi Yevambi yunyamo 70 K.K., Tito wa handeleka olohoka viaye oco vi tete oviti via ñualele o Yudea. Kuenje va tunga lavio olumbo lumue luoviti via songoloka kolonẽle viosi vio Yerusalãi vocinãla ci soka 7 kolokilometulu. Kosãi Yenyenye Linene yunyamo waco, va Roma va punda loku timĩha olupale kuenda onembele. Ovo ka va sile ewe kilu liewe, ndomo Yesu a ci popele. (Luka 19:43, 44) Ndomo ca lekisiwa vulandu umue, “kua fa omanu valua vo Yerusalãi kuenda kolonepa vikuavo viofeka.”

EYULO LIA VA ROMA

Kunyamo 71 K.K., Tito wa tiukila ko Italia. Eci a pitĩla va Roma vosi va linga ocipito. Omanu vosi volupale va liongolola oco va linge ocipito ceyulo ca velapo ovipito viosi via lingiwa ale vombala yo Roma.

Poku ñuala ñuala kuaco volokololo vio Roma, omanu va komõha calua omo liukuasi wa tambuiwa. Omanu vosi va komõha poku mola olonavio via tambuiwa lakãlu a kemãla a kuete oviluvialuvia viuyaki wa lingiwa lo Yerusalãi kuenda ovikuata via nyaniwa vonembele.

Tito wa linga ombiali pomangu ya isiaye Vespasiano kunyamo 79 K.K. Pole noke lianyamo avali, Tito wa fa ocipikipiki. Kuenje manjaye Domiciano wa piñainya pomangu yaye. Oco va sambiliye Tito omo lieyulo liaye, Domiciano wa tuma oku tunga olumbala lumue lueyulo.

OLUMBALA LUA TITO KOLONEKE VILO

Olumbala lua Tito ko Roma

Koloneke vilo, omanu valua va nyula o Roma, va likolisilako oco va mõle Olumbala lua Tito. Komanu vamue, olumbala luaco upange umue u komohĩsa, komanu vakuavo weca esivayo kuviali wa va Roma. Omanu vamue va tenda Olumbala lua Tito ndeyambo lio Yerusalãi lonembele yayo.

Pole ku vana va sole oku lilongisa Embimbiliya, Olumbala lua Tito lu kuete elomboloko linene. Kokuavo ocina caco ca tungiwa osimbu ci lekisa okuti ovitumasuku Viembimbiliya via suapo, vi tẽlisiwa ndaño kovina vitito kuenda via tunda ku Suku.—2 Pet. 1:19-21.