Ir al contenido

Ir al índice

Chjénngilee nga kisitjoson kʼoa nga kisʼele kjoamakjain je Noé, Daniel kao Job

Chjénngilee nga kisitjoson kʼoa nga kisʼele kjoamakjain je Noé, Daniel kao Job

“Noé, Daniel kao Job, tojé kuinje̱ngile yaole nga̱ chjotakixiní” (EZEQ. 14:14).

KJOAJNDA 89, 119

1, 2. 1) Ánni nga koasenkaoniná je choa̱le Noé, Daniel kao tsʼe Job. 2) Jmé kjoa tífaʼatojin je Ezequiel kʼianga kiski je testo xi yʼangini kjoaʼmiya jebi.

A CHʼIN tíbʼetʼali, a ñʼai kjimali je tao̱n, a chjotaa fitjenngikeli, axo kjaʼaísa kjoa tibitjatojin. A sakʼoaa tsín tsjoa sʼe tokuin nga kʼoanʼiai je xále Niná. Kʼiatsa jaon, koasenkaoli je choa̱le Noé, Daniel kao tsʼe Job. Je chjota jebi kʼoati kui kjoa jaʼatojin je kjoa xi bitjatojiaan ndʼaibi. Kʼoa saʼnda xkón sʼin tsakatio sakʼoa. Ninga kʼoalani, kixi kitʼale ngantsjai je Jeobá, kʼoa je Jeobá kʼoatso nga jngo choa̱ tsakatío nga kisʼele kjoamakjain kʼoa nga kisitjoson (tʼexkiai Ezequiel 14:12-14). *

2 Je Ezequiel kʼiaa kiski testo xi yʼangini kjoaʼmiya jebi ya Babilonia nga nó 612 tongini nga nó 1, * aon nó tongini nga kinikjeson naxinandá Jerusalén kʼianga nó 607 tongini nga nó 1 (Ezeq. 1:1; 8:1). To choaa koanni je chjota xi kixi koan kʼoa xi kisitjoson joni Noé, Daniel kʼoa kao Job, kʼoa kinjengile yaole (Ezeq. 9:1-5). Tobʼelañá, je Jeremías, Baruc, Ébed-mélec kʼoa kao chjota recabita.

3. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Kʼianga jekjoeson sonʼnde tsʼen jebi, tojé kuinje̱ngile yaole je xi kixi skoe̱kon je Jeobá joni Noé, Daniel kao Job (Apoc. 7:9, 14). Kuinga kui chótʼayajinsíñá ánni nga jo choa̱ sʼin síchjénsíni Niná. Kʼianga chótʼayajiaan tʼatsʼe nga jngó jngó chjota jebi, kui títjon jchaa jmé kjoa xi jaʼatojin, kʼoa xijekoa̱n, kui chótʼayajiaan jósʼin koa̱n chjénngiaa je kjoamakjainle kʼoa josʼin kisitjoson.

JE NOÉ KISʼELE KJOAMAKJAIN KʼOA KISITJOSON XI TSʼATO 900 NÓ

4, 5. 1) Jmé kjoa xi jaʼatojin je Noé. 2) Ánni nga nʼio chjísínile nga kiskale je Noé.

4 Je kjoa xi jaʼatojin. Kʼianga nichxinle Enoc, xi pajchále koanni je nʼaile Noé, je chjota tsʼeen koan, kʼoa saʼnda “kinchja kontrale” je Jeobá (Jud. 14, 15). Sa tse sa tsee kjoatsʼen kisʼe. Kʼianga nichxinle Noé “to kjoatsʼenle chjota kisʼejnakitse i̱ sonʼnde”. Je ánkje tsʼen i sonʼnde jaʼai kʼoa chjotaa kisikʼóya yaole, chixankao je yánchjín, kʼoa nʼio tsʼen koan je xti xi kisʼele (Gén. 6:2-4, 11, 12). Tonga je Noé alikui kʼoakisʼin. Ya Biblia kʼoatso nga “kisokole kjoanda ngixko̱n Jeobá”, nga “chjotakixi koan”, “likui kʼoakisʼin jokisʼin je chjota xi tsakatio nichxin nga tsakʼejna”, kʼoa “yaa tsakʼamjekao Niná xi kixi” (Gén. 6:8, 9).

5 Jmé xi tsoyaná jebi xi tʼatsʼe Noé. Xi títjon, kuila si̱kjaʼaitsjenjiaan jókji tse kisixále Jeobá nga kjesa faʼaijin Jtsínʼio. Alikui sʼa 70 kʼoa tsa 80 nó, me 600 nó nga kisixále Jeobá (Gén. 7:11). Kʼoa xi ijngosani, kʼianga nichxinle Noé alikui kisʼe jngo jtín xi koan kitsjoanganʼiole, tojosʼin tiyoaa ñá ndʼaibi. Saʼnda tsínjin kitsjoanganʼiole je xi ñaki ndsʼe̱ koanni. *

6. Jósʼin tsakakó je Noé nga kisʼele kjoanʼiojin.

6 Je Noé ali tsa tokuijin tsakʼéjngoni kon nga nda chjota koan, kao kjoanʼiojin kinchja̱ni nga kisʼele kjoamakjain xi tʼatsʼe Jeobá. Kuinga “xi kinchja̱ya xi kjoakixi” ʼminile ya Biblia (2 Ped. 2:5). Je pastro Pablo itso xi kiski: “Tokui nga kʼoasʼin koankjainle Noé, tsakakó nga tsakinle kjoañʼai chjotasonʼnde” (Heb. 11:7). Alikui jao tjínná nga tsaʼyasin je Noé, nga chjota tsakatiochjoale, kʼoa tsakui nichxin saʼnda xkón tsakʼejna je kjoabijnachonle. Tonga je Noé alikui chjota kitsokjonle (Prov. 29:25). Tosaa nʼiojin koan. Nga̱ je Jeobá tsjoále kjoanʼiojin je choʼndale xi kixi fitʼale.

7. Jmé kjoa xi jaʼatojin je Noé kʼianga tsakʼénda je arca.

7 Kʼianga jetsʼato 500 nó tísíxále Niná je Noé, je Jeobá kʼoakitsole nga jngo arca katasínda nga koa̱n kuitjontjai je chjota kao cho̱ (Gén. 5:32; 6:14). Ñʼaijin koanle je Noé nga kʼoatsakʼinle nga jngo arca xi nʼioje kji sinda. Kʼoa xi ijngosani, ngisajin tiskoe̱sinngáni je chjota. Tonga kisʼele kjoamakjain kʼoa kisitjoson. “Ñaki kʼoakjoán kisʼin” jokitsole je Jeobá (Gén. 6:22).

8. Jósʼin tsakakó Noé nga je Niná kisinʼiotʼa yaole nga je tsjoále jmeni xi koa̱nchjénle.

8 Je Noé kʼoati tjínnele tsakajngiʼa je chjoónle kʼoa kao xtile. Tonga likuijin choa ñʼai koanle. Kʼianga kjesa faʼaijin je Jtsínʼio, je chjota tsee kjoama̱ tsakʼéngi nga tsakʼéntje je tsojmi xi kiskine. Kʼoa je Noé kʼoati kisʼin (Gén. 5:28, 29). Ninga kʼoalani, alikui kui nʼio kisikjáojin, tosaa ngisa kui kitsjoale kjoandosin nga Niná kisixále. Ninga kʼia je xi 40 kʼoa tsa 50 nó koanjngonile je arca, kui xále Niná ngisa kitsjoale kjoandosin. Kʼoa tosi tonda kʼoakisʼin je xi 350 nó tsakʼejnasa nga jejaʼai je Jtsínʼio (Gén. 9:28). Nʼio nda choa̱ tsakʼéjna nga kisʼele kjoamakjain kʼoa nga kisitjoson.

9, 10. 1) Jósʼin koa̱n chjénngilee je Noé nga kisʼele kjoamakjain kʼoa nga kisitjoson. 2) Jméni xi tsín jao tjínná kʼiatsa si̱tjosoán je kjoatéxomale Niná.

9 Jósʼin chjénngilee nga kisitjoson kʼoa nga kisʼele kjoamakjain je Noé. Kʼiaa nga si̱toánntjé je kjoatéxomakixile Jeobá, nga tsín ya kuinójiaan yaoná jmeni xi chon je sonʼndele Na̱i, kʼoa nga kui títjon si̱kʼéjnaa je Chjotaxále Niná (Mat. 6:33; Juan 15:19). Tonga nga kʼoanʼia alikui sasénle je chjota xi tsín Niná síxále. Tobʼelañá, nga kui mangíntjenngiaa jotso je kjoatéxomale Niná tʼatsʼe kjoabixan kao nga xínkjín fayokao je chjota, tjínkʼa ʼnde jñani likui ndasʼin síkʼaxki̱ná je chjota ya radio kʼoa tsa ya telebisión (tʼexkiai Malaquías 3:17, 18). * Tonga joni Noé, alikui chjota nokjonlee, tosaa je Niná nokjonchá. ʼYañá nga toje xi koa̱nle tsjoáná je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Luc. 12:4, 5).

10 Nga jngó jngóñá nga chjónangilee yaoná jebi: “A tosi tonda je Niná sitjosonle kʼianga skoe̱sinna je chjota kʼoa tsa jokuitsona. A jé Jeobá sinʼiotʼa nga je tsjoána jmeni xi koa̱nchjénna ninga ñʼai koa̱n sakʼoana”. Kʼiatsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa si̱tjosonlee tojo kisʼin je Noé, alikui jao tjínná nga sikuindaná je Jeobá (Filip. 4:6, 7).

JE DANIEL TSAKAKÓ KJOAMAKJAIN KʼOA KISITJOSON

11. Jmé kjoa xi jaʼatojin je Daniel kao xtimiyole ya Babilonia (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

11 Je kjoa xi jaʼatojin. Je Daniel yaa kinikʼéjna ya Babilonia, je chjota xi ya tsʼe xkóson tsakʼétsʼoale kʼoa nʼio kisʼe je kjoabʼenda. Je chjota babilonio tsakʼasjengi je chjota judío kʼoa tsabesin, kʼoa je chjota jebi kʼoati tsabesin je Jeobá (Sal. 137:1, 3). Kʼoa je chjota judío xi kixi koan nʼiojin aon koanle, jolani Daniel. Xi ijngosani, je chjota babilonio nʼio kuenta kisʼin josʼin kikao yaole je Daniel kao nga jan miyole, je Hananías, Misael kao Azarías, nga̱ kui xá tjíonikatíondani nga ya sixále je rey xi tsʼe Babilonia. Kʼoa saʼnda kʼoatsakʼinle jmeni xi tjínnele ski̱ne, “tonga je Daniel ñaki kʼoatsakʼé ni̱ma̱le nga tsínkui sijndíni yaole je xi kjine je rey” (Dan. 1:5-8, 14-17).

12. 1) Jméni xi nda kisʼin je Daniel. 2) Jósʼin tsabekon Jeobá je Daniel.

12 Ijngosa kjoa jaʼatojin je Daniel. Nga nʼio chjine koan, xángʼa tsakʼaile (Dan. 1:19, 20). Tonga ʼndele nga ngʼakon koa̱n tosaa nangitokon koan, kʼoa jé Jeobá kitsjoale kjoajeya ngantsjai (Dan. 2:30). Kʼianga sʼasa xti je Daniel chjotakixi sʼin tsabekon je Jeobá, joni Noé kao Job. Ndasʼin tsakʼejna ngixko̱n Niná nga̱ kisitjoson kʼoa kixi kitʼale jokji tse tsakʼejna. Kʼianga jetsʼato 100 nóle je Daniel, jngo ánkje xi kʼoakitsole nga nʼio chjí bekon je Niná (Dan. 10:11).

13. Ánni nga koan tsakasenkaoni Daniel je chjota judío xi ngikʼa.

13 Nga je Niná tsakasenkao Daniel ngʼa xá kisʼele nga tsakatéxoma je Babilonia, kʼoa kʼoati ngʼa xá kisʼele nga tsakatéxoma je Medopersia (Dan. 1:21; 6:1, 2). Tsakui nichxin kuinga kʼoasʼin tsakasenkaoni Jeobá je Daniel nga koa̱n koasenkao je naxinandále, tojo kisʼin je José ya Egipto, kʼoa tojo kisʼin je Ester kao Mardoqueo ya Persia (Dan. 2:48). * Nʼiojin kitsjoanganʼiole je Ezequiel kao chjota judío xi ya Babilonia tjío nga kʼoasʼin kisichjén Jeobá je Daniel.

Je Jeobá nʼio chjí be je xi kixi fitʼale (Chótsenlai párrafo 14 kao 15)

14, 15. 1) Jósʼin mangóson josʼin tiyoaa ndʼaibi kao josʼin tsakʼejna je Daniel. 2) Jméni xi tsoyale je xi xijchá ma ndʼaibi jokisʼin je xijchále Daniel.

14 Jósʼin chjénngilee nga kisitjoson kʼoa nga kisʼele kjoamakjain je Daniel. Je sonʼnde ndʼaibi, ñaki tokui kijnakitse je kjoajndí kʼoa nga niná ndiso bʼétsʼoale je chjota, kʼoa jé xotísʼín je Babilonia xi nʼioje, xi tsonile, je relijión ndiso, ʼnde jña tjío je ánkje tsʼen (Apoc. 18:2). Tonga ñá alikui ya nojiaan yaoná jmeni xi chon sonʼnde. Kʼoa besinná je chjota, nga̱ tsín kʼoanʼia josʼín je (Mar. 13:13). Tojo kisʼin je Daniel, machjén nga si̱chriantʼalee je Jeobá. Kʼiatsa je si̱nʼiotʼaa, tsa nangitokon koaan kʼoa tsa si̱tjosonlee, kʼoati nʼio chjí skoe̱konná je Jeobá (Ageo 2:7).

15 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi xijchá ma nʼio tse xi tsoyale jokisʼin je xijchále Daniel. Jósʼin koa̱n skénngile. Kʼianga sʼa xti je Daniel tsjoakee koan je Jeobá ninga nʼio chʼao koanchon ya Judá. Kuinga kʼoakisʼinni je Daniel nga̱ ndasʼin kitsoyale je xijchále (Prov. 22:6). Je jaʼaínle Daniel, isʼin tsoyanile: “Je Xi Jues Tíjnana Jé Niná”. Kʼoa jebi kui xi tsonile nga je xijchále Daniel tsjoakee koan je Jeobá (Dan. 1:6). Kuinga machjénsíni nga tsejta katamao jon xi xijchá mao kʼianga kʼuínyalao je ʼndíxtino xi tʼatsʼe Jeobá. Tosi tonda kʼoatʼiaon (Efes. 6:4). Tʼetsʼoantjao kʼoa ñatjen tʼetsʼoao kao je. Kʼiatsa kʼoénelao yaono nga kuichokajin ni̱ma̱le jmeni xi tso je Biblia, je Jeobá nʼio tse kjoanichikontʼain tsjoáno (Sal. 37:5).

JE JOB TSAKAKÓ KJOAMAKJAIN KʼOA KISITJOSON

16, 17. Jmé kjoa xi jaʼatojin je Job.

16 Je kjoa xi jaʼatojin. Je Job nʼio tsʼe kjoa jaʼatojin. Jé “xi nʼiosa jeya koan ya ʼnde jña tjoni tsʼuí” (Job 1:3). Nʼio nyiná koan, nʼio tsaʼyale kʼoa nʼio tsabexkón chjota (Job 29:7-16). Ninga kʼoalani, alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga ngisa ngʼa tsakʼejnale xi ngikʼa kʼoa alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín machjénle je Niná. Je Jeobá “choʼndana” kitsole, kʼoa i kitsosa: “Nʼio kixi tífitʼana, tsokjónkena kʼoa xin tíjnale xi chʼaotjín” (Job 1:8).

17 Tonga toxijña tsʼantjaiya josʼin tsakʼejna je Job. Kisichaa ngayeje jmeni xi tjínle, kʼoa nga nʼio ba kisʼe kon saʼnda kʼoakitso nga mele kuiyá. ʼYañá nga je Na̱i xi kjoañʼai kisikjaʼá je Job. Je Na̱i kʼoakitso nga totjín xi tísʼínnile je Job nga Niná tísíxále (tʼexkiai Job 1:9, 10). * Je Jeobá alikui tokjoaská tsabekon jmeni xi kitso je Na̱i. Je Jeobá kitsjoaʼndele je Job nga tsakakó nga ñaki kixi tífitʼale kʼoa nga kao kjoatsjoacha tísíxánile.

18. 1) Jméni xi tokʼoamali ji nga kixi koan je Job. 2) Jmé xi tsoyaná xi tʼatsʼe Jeobá josʼin tsabekon je Job.

18 Je Na̱i nʼio tsakásjaile josʼin kitsjoale kjoañʼai je Job, nga̱ kui xi koanmele nga kʼoasʼin katasíkjaʼaitsjen je Job nga Niná títsjoále kjoañʼai (Job 1:13-21). Xijekoan, ʼndele nga tsjoánganʼiole je xi jan mani chjota kichokonle tosaa tokjaʼaí kitsole, kʼoa kʼoakitsole nga bakinle je kjoañʼai xi títsjoále Niná (Job 2:11; 22:1, 5-10). Tonga je Job kixi kitʼale Niná. Ningalani sakʼoa tsín kixi tíjna jmeni xi kitso (Job 6:1-3). Je Jeobá koanjinle nga kuinga kʼoakitsoni je Job nga kjoañʼai tífaʼatojin kʼoa nga ba tjín kon. Tonga je Job alikuikʼia yátsʼi̱n tsakasénle je Niná. Ningalani nʼio tse kjoañʼai kisikjaʼá je Na̱i kʼoa nga énndiso tsakáne. Kʼianga jejaʼatojin kjoañʼai je Job, je Jeobá jaoya kʼoakji kitsjoanile jokji tjínle nga títjon, kʼoa 140 nó tsakʼejnakonsa (Sant. 5:11). Kʼoa jokjitse tsakʼejnakonsa tosi tonda je Jeobá kisixále. Jósʼin ʼyañá. Kuinga jesiento nó kʼien kʼianga kiski je Ezequiel jotso je testo xi yʼangini je kjoaʼmiya jebi.

19, 20. 1) Jósʼin koa̱n chjénngilee je Job nga kisʼele kjoamakjain kʼoa nga kisitjoson. 2) Jósʼin koa̱n chjénngilee je Niná nga tjínle kjoamatokon.

19 Jósʼin chjénngilee nga kisitjoson kʼoa nga kisʼele kjoamakjain je Job. Tojme kjoa xi kuitjátojiaan, je Jeobá títjon si̱kʼéjnaa, ñaki je si̱nʼiotʼaa kʼoa ñaki kao ni̱ma̱ná si̱tjosonlee. Kʼoa ngisasa tse xi ʼyaa ñá ndʼaibi tikʼoajinni je Job. Tsee xi ʼyaa tʼatsʼe Na̱i kʼoa jmeni xi sʼín (2 Cor. 2:11). Je libro xi tsʼe Job kui xi kʼoati basenkaoná nga ʼyaa ánni nga tsjoáʼndesíni je Niná nga kjoañʼai bitjatojiaan. Kʼoa jmeni xi tongini kitso je Daniel, tsoyaná nga ñaki tíjna je Chjotaxále Niná kʼoa nga je Jesús xi rey sʼin tíjnale (Dan. 7:13, 14). Kʼoa ʼyañá nga je Chjotaxá jebi jeme kjoaʼaxin je kjoañʼai xi tichjaʼá.

20 Joni je Job, kʼoati machjén nga koakolee kjoamatokon je ndsʼee kʼianga kjoañʼai faʼatojin. Tsakui nichxin tjínkʼa xi tsín kixi tíjna jmeni xi kuitsoná, tojo kisʼin je Job (Ecl. 7:7). Tonga ʼndele nga jokʼuínlee, tosa si̱jinlee yaoná nga kjoa tífaʼatojin. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoasʼin chjénnginilee je Jeobá, je Nʼaina xi tjínle kjoatsjoacha kao kjoamatokon (Sal. 103:8).

JÉ JEOBÁ TSJOÁNÁ NGANʼIO

21. Jósʼin bakó jmeni xi koantʼain je Noé, Daniel kao Job nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso 1 Pedro 5:10.

21 Ningalani kjaʼaí kjaʼaí nichxin tsakatio je Noé, Daniel kao Job, kʼoa ninga kjaʼaí kjaʼaílani kjoa jaʼatojin, kichokjoajinle jme kjoa xi jaʼatojin. Nga kjoa jaʼatojin kui síkjaʼaitsjenjinná jmeni xi kitso je pastro Pedro, nga kitso: “Kʼia nga jekichjaʼa jngotjo kjoañʼai, koa̱nskanni je soa Niná sindayano, sikʼéjnandano, tsjoáno nganʼio” (1 Ped. 5:10).

22. Jmé xi jchaa ya kjoaʼmiya xi ijngo.

22 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati tiʼyaa nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso 1 Pedro 5:10. Je Jeobá kʼoatso nga koasenkaoná nga kixi koaan kʼoa nga tajajin koaan. Ngatsʼiñá nga machjénná je nganʼiole Jeobá nga kixi koaan. Kuinga meniná chjénngilee kjoamakjain xi kisʼele je Noé, Daniel kao Job. Tojosʼin jchaa ya kjoaʼmiya xi ijngo, je xi tsakinyakao nga kixi kitʼale je Jeobá kuinga nda tsabexkon. Koanjinle jmeni xi koyale Jeobá xi tʼatsʼe (Prov. 28:5). Kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá.

^ párr. 1 Ezequiel 14:12-14: “Kʼoa je Jeobá tosi tonda i̱ kitsona: ʼNdíle chjota, tsa jngo naxinandá koa̱njngíjée nga tsín kixi koaitʼana, kjoenña ndsa̱ nga tsjoale kjoañʼai kʼoa tsín tisʼe̱ni je tsojmi xi ma chine, kʼoa kjinrá sikasénne kʼoa sikjesonña je chjota kao cho̱ntje xi ya tjín. Ningalani ya tjío nga jan chjota jebi, Noé, Daniel kao Job, tojé kuinje̱ngile yaole nga̱ chjotakixiní, kui xi tso je Jeobá xi batéxomale ngayeje”.

^ párr. 2 Yaa Babilonia kichani je Ezequiel kʼianga nó 617 tongini nga nó 1. Jé kiski én xi faʼaitʼa ya Ezequiel 8:1-19:14 kʼianga jejaon nó tíjnanʼio, xi tsonile, kʼianga nó 612.

^ párr. 5 Je Lamec, xi nʼaile koanni je Noé, kitsokjonke je Niná, tonga aonla nó tongini kʼien nga kjesa faʼaijin je Jtsínʼio. Tsa tojo tjíolani je na̱le kao xtindsʼe̱ Noé kʼianga jaʼai je Jtsínʼio, alikui kinjengi.

^ párr. 9 Malaquías 3:17, 18: “Kʼoa ñaki tsʼaan koa̱on, títso je Jeobá xi tsʼe chjota kjoajchán, je nichxin nga kʼoejna je xi ñaki tsʼan koa̱n. Kʼoa kʼoasʼin skoema̱no josʼín jngo chjota xi bakóle kjoamatokon je tile nga síxále. Kʼoa jon jchaa ijngokʼangáño, nga tsín mangóson je chjota xi kixi kao chjotatsʼen, kao xi síxále Niná kʼoa kao xi tsín síxále”.

^ párr. 13 Tsakui nichxin kʼoatisʼin tsakasenkao Niná je xi ngi jan xti hebreo, xi kʼoati xángʼa tsakʼaile ya Babilonia (Dan. 2:49).

^ párr. 17 Job 1:9, 10: “Kʼoa je Satanás i kitsole Jeobá: A toxkia tíbexkón Niná je Job. A tsí tsa ji tinikuindai jngotjondaile kʼoa jngotjondaile niʼyale kʼoa jngotjondaile ngayeje xi tjínle. Ngayeje jme xi sʼín nichikontʼainní, kʼoa je cho̱ntjele kjimankjínya ya sonʼnde”.