Skip to content

Skip to table of contents

Fa‘ifa‘itaki ki he Tui mo e Talangofua ‘a Noa, Taniela, mo Siopé

Fa‘ifa‘itaki ki he Tui mo e Talangofua ‘a Noa, Taniela, mo Siopé

“[Ko] Noa, Taniela, mo Siope . . . te nau malava ke fakahaofi ‘a kinautolu pē koe‘uhi ko ‘enau mā‘oni‘oní.”​—‘ISI. 14:14.

HIVA: 6, 54

1, 2. (a) Ko e hā ‘e lava ke fakalotolahi‘i ai kitautolu ‘i hono sivisivi‘i ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Noa, Taniela, mo Siopé? (e) Ko e hā ‘a e tu‘unga na‘e ‘i aí ‘i he taimi na‘e tohi ai ‘e ‘Isikeli ‘a e lea ‘i he ‘Isikeli 14:14?

‘OKÚ KE foua ha ngaahi taimi faingata‘a koe‘uhí ko ha‘o puke, palopalema‘ia fakapa‘anga, pe ‘oku fakatanga‘i koe? ‘Oku faingata‘a ‘i ha taimi ke ke nofo‘aki fiefia ‘i ho‘o ngāue kia Sihová? Kapau ‘okú ke ongo‘i peheni, ko hono sivisivi‘i ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a Noa, Taniela, mo Siopé ‘e lava ke ne fakalotolahi‘i koe. Ko e kau tangatá ni na‘a nau ta‘ehaohaoa pea nau ma‘u ‘a e ngaahi pole tatau mo ia ‘oku tau ma‘u ‘i he ‘aho ní. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e a‘u ‘o ‘i ha tu‘unga fakatu‘utāmaki ‘a ‘enau mo‘uí. Ka na‘a nau hanganaki mateaki kia Sihova, pea na‘á ne vakai kiate kinautolu ko e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘i he tuí mo e talangofuá.​—Lau ‘a e ‘Isikeli 14:12-14.

2 Na‘e tohi ‘e ‘Isikeli ‘a e lea ‘o ‘etau konga tohi ‘o e kaveingá ‘i he vahefonua Pāpiloné ‘i he ta‘u 612 ki mu‘a ‘ia Kalaisí. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) (‘Isi. 1:1; 8:1) Na‘e ‘ikai fuoloa mei ai pea faka‘auha ‘a Selusalema ‘i he ta‘u 607. Ko e kakai tokosi‘i pē ‘i Selusalema na‘a nau faitōnunga mo talangofua ‘o hangē ko Noa, Taniela, mo Siopé, pea na‘a nau hao. (‘Isi. 9:1-5) Ko e ni‘ihi ‘o kinautolu ko Selemaia, Paluki, ‘Ēpeti-meleki, mo e kau Lēkapí.

3. Ko e hā te tau ako ‘i he kupu ko ení?

3 ‘I he founga meimei tatau ‘i he ‘ahó ni, ko e kakai pē ‘oku vakai ki ai ‘a Sihova ‘oku nau mā‘oni‘oní, ‘a e kakai hangē ko Noa, Taniela, mo Siopé, te nau hao ‘i he ngata‘anga ‘o e māmani fulikivanu ko ení. (Fkh. 7:9, 14) Ko ia tau ako angé ki he ‘uhinga na‘e ngāue‘aki ai ‘e Sihova ‘a e kau tangata ‘e toko tolu ko ení ko e ngaahi fa‘ifa‘itaki‘anga ‘o e kakai na‘a nau fai ‘a e me‘a na‘e totonu ‘i he‘ene vakaí. Te tau lāulea ki he (1) ngaahi pole na‘a nau taki taha ma‘ú mo e (2) founga ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ai ki he‘enau tuí mo e talangofuá.

FAITŌNUNGA MO TALANGOFUA ‘A NOA ‘I HE TA‘U ‘E 900 TUPU!

4, 5. Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi pole na‘e fekuki mo Noá, pea ko e hā na‘e fakaofo fekau‘aki mo iá?

4 Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi pole na‘e fekuki mo Noá? Na‘e ‘osi fulikivanu ‘aupito ‘a e kakaí ia ‘i he taimi ‘o e kui-ua ‘a Noa ko ‘Īnoké. Na‘a nau lea‘aki ‘a e “ngaahi me‘a fakalilifu” fekau‘aki mo Sihova. (Sute 14, 15) Ko e māmaní ‘i he taimi ko iá na‘e hoko ‘o toe lahi ange ai ‘a e fakamālohí. ‘I he a‘u mai ki he taimi ‘o Noá, “na‘e fonu ‘a e māmaní ‘i he fakamālohí.” Na‘e ‘alu hifo ‘a e kau ‘āngelo fulikivanú ki he māmaní, ‘ai honau sino fakaetangata, pea nau mali mo e kakai fefine. Ko honau ngaahi fohá na‘a nau anga-fakamamahi mo fakamālohi. (Sēn. 6:2-4, 11, 12) Ka na‘e lava ke sio ‘a e tokotaha kotoa na‘e kehe ‘a Noa ia. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú “na‘e ma‘u ‘e Noa ‘a e hōifua ‘i he fofonga ‘o Sihová.” ‘I he ‘ikai ke hangē ko e kakai takatakai ‘iate iá, na‘á ne fai ‘a e me‘a na‘e totonú. “Na‘e ‘a‘eva ‘a Noa mo e ‘Otua mo‘oní.”​—Sēn. 6:8, 9.

5 Ko e hā ‘oku tala mai ‘e he ngaahi lea ko iá kiate kitautolu fekau‘aki mo Noá? ‘Uluakí, fakakaukau atu ki he fuoloa ‘o e tauhi faitōnunga ‘a Noa kia Sihova ‘i he māmani fulikivanu ko iá ki mu‘a ke hoko mai ‘a e Lōmakí. Na‘e ‘ikai ko ha ta‘u pē ‘e 70 pe 80 ka ko ha meimei ta‘u ‘e 600! (Sēn. 7:11) Uá, manatu‘i na‘e ‘ikai ha fakataha‘anga ke ne tokoni‘i mo fakalototo‘a‘i ia ‘o hangē ko ia ‘oku tau ma‘u he ‘aho ní. ‘Oku hā ngali na‘a mo hono fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné na‘e ‘ikai te nau poupou‘i ia. *​—Sio ki he fakamatala ‘i lalo.

6. Na‘e anga-fēfē hono fakahāhā ‘e Noa ‘a e loto-to‘a lahí?

6 Na‘e ‘ikai fakakaukau ‘a Noa na‘e fe‘unga pē ‘ene hoko ko ha tokotaha leleí. Na‘á ne talanoa loto-to‘a ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo ‘ene tui kia Sihová. ‘Oku ui ia ‘e he Tohi Tapú “ko ha tokotaha malanga‘i ‘o e mā‘oni‘oní.” (2 Pita 2:5) Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá fekau‘aki mo Noa: “Fakafou ‘i he tui ko ‘ení na‘á ne fakahalaia‘i ai ‘a e māmaní.” (Hep. 11:7) ‘Oku ‘ikai ha veiveiua na‘e fakakata‘aki ia ‘e he kakaí pea nau feinga ke ta‘ofi ia. Na‘e a‘u nai ‘o nau fakamanamana ke fai ha kovi kiate ia. Ka na‘e ‘ikai ke ilifia ‘a Noa ‘i he kakaí. (Pal. 29:25) ‘I hono kehé, na‘á ne ma‘u ‘a e tui, ko ia na‘e ‘oange ai ‘e Sihova kiate ia ‘a e loto-to‘a. Pea ‘okú ne ‘oange ‘a e loto-to‘a tatau ki he kotoa ‘o ‘ene kau sevāniti faitōnunga ‘i he ‘aho ní.

7. Ko e hā ‘a e ngaahi pole na‘e ma‘u ‘e Noa ‘i he‘ene langa ‘a e ‘a‘aké?

7 Na‘e ‘osi faitōnunga pē ‘a Noa kia Sihova ‘i he ta‘u ‘e 500 tupu ‘i he taimi na‘e tala ange ai ‘e Sihova ke ne langa ha fu‘u ‘a‘aké. ‘E ngāue‘aki ia ke fakahaofi ki ai ha kakai mo ha fanga manu ‘i he Lōmakí. (Sēn. 5:32; 6:14) Ko hono langa ‘o ha fu‘u ‘a‘aké ‘oku pau pē na‘e hā ngali mātu‘aki faingata‘a kia Noa. Pea ‘oku pau pē na‘á ne ‘ilo‘i ‘e manuki‘i ia ‘e he kakaí ‘o toe lahi ange pea ‘ai ke mātu‘aki faingata‘a ‘a ‘ene mo‘uí. Ka na‘e tui mo talangofua ‘a Noa kia Sihova. “Na‘á ne fai ‘a e me‘a tofu pē ko iá.”​—Sēn. 6:22.

8. Na‘e anga-fēfē ‘a e falala ‘a Noa kia Sihova te ne tokonaki ma‘a hono fāmilí?

8 Na‘e toe ‘i ai ha pole ‘e taha na‘e fekuki mo Noa. Na‘e pau ke ne tokonaki ma‘a hono uaifí mo e fānaú. Ki mu‘a ‘i he Lōmakí, na‘e pau ke toe ngāue mālohi ange ‘a e kakaí ke tō ha me‘akai. Na‘e fai pehē foki mo Noa. (Sēn. 5:28, 29) Neongo ia, na‘e ‘ikai te ne faka‘atā ke hoko ‘a e ngaahi fiema‘u ‘a hono fāmilí ko e me‘a ia na‘á ne hoha‘a lahi taha ki aí. Ko e tauhi kia Sihová na‘e mahu‘inga taha ma‘u pē ‘i he‘ene mo‘uí. Neongo na‘e femo‘uekina ‘a Noa ‘i hono langa ‘a e ‘a‘aké ‘i he ta‘u nai ‘e 40 pe 50, na‘á ne tokangataha ai pē kia Sihova. Pea na‘á ne fai ia ‘i ha toe ta‘u ‘e 350 ‘i he hili ‘a e Lōmakí. (Sēn. 9:28) Ko Noá ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ia ‘i he tuí mo e talangofuá!

9, 10. (a) ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki he tui mo e talangofua ‘a Noá? (e) Kapau ‘okú ke fakapapau‘i ke talangofua ki he ngaahi lao ‘a e ‘Otuá, ko e hā ‘e lava ke ke fakapapau‘í?

9 ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki he tui mo e talangofua ‘a Noá? ‘Oku tau fai eni ‘i he‘etau taukapo‘i ‘a e vakai ‘a Sihova ki he me‘a ‘oku totonú, ‘i he ‘ikai ke tau hoko ko ha konga ‘o e māmani ‘o Sētané, pea ‘i he taimi ‘oku tau fakamu‘omu‘a ai ‘a Sihová. (Māt. 6:33; Sione 15:19) Ko e mo‘oni, ‘i he ngaahi ‘uhinga ko iá, ‘oku ‘ikai ke sai‘ia ai ‘a e māmaní ‘iate kitautolu. Ko e fakatātaá, koe‘uhi ko ‘etau fakapapau‘i ke talangofua ki he ngaahi lao ‘a e ‘Otuá fekau‘aki mo e fehokotaki fakasinó mo e nofo malí, ‘e lea‘aki nai ‘e he kakaí ‘a e ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai lelei fekau‘aki mo kitautolu ‘i he mītiá. (Lau ‘a e Malakai 3:17, 18.) ‘I he hangē ko Noá, ‘oku ‘ikai ke tau ilifia ‘i he kakaí. ‘Oku tau manavahē kia Sihova, ‘a ia, ‘oku tau faka‘apa‘apa loloto kiate ia pea ‘oku ‘ikai ke tau loto ke fakalotomamahi‘i ia. ‘Oku tau ‘ilo‘i ko ia pē ‘a e Tokotaha ‘e lava ke ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e mo‘ui ta‘engatá.​—Luke 12:4, 5.

10 ‘Eke hifo: ‘‘E hokohoko atu ‘eku fai ‘a e me‘a ‘oku totonú ‘i he vakai ‘a e ‘Otuá, na‘a mo e taimi ‘oku fakakata‘aki ai au pe fakaanga‘i au ‘e he ni‘ihi kehé? ‘Oku ou falala ‘e lava ke tokonaki ‘a Sihova ma‘a hoku fāmilí, na‘a mo e taimi ‘oku faingata‘a ai ‘a e mo‘uí?’ Kapau ‘okú ke falala kia Sihova pea talangofua kiate ia ‘o hangē ko Noá, ‘e lava ke ke fakapapau‘i ‘e tokanga‘i koe ‘e Sihova.​—Fil. 4:6, 7.

FAITŌNUNGA MO TALANGOFUA ‘A TANIELA NEONGO ‘ENE NOFO ‘I HA KOLO FULIKIVANU

11. Ko e hā ‘a e ngaahi pole lalahi na‘e fekuki mo Taniela mo hono kaungāme‘a ‘e toko tolú ‘i Pāpiloné? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

11 Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi pole na‘e fekuki mo Tanielá? Na‘e fakamālohi‘i ‘a Taniela ke nofo ‘i Pāpilone, ko ha kolo muli na‘e fonu ‘i he ngaahi ‘otua loí mo e fakaha‘ele fa‘ahikehé. Ko e kakai ‘i aí na‘a nau fehi‘a ‘i he kau Siú pea nau manuki‘i kinautolu mo honau ‘Otuá, ‘a Sihova. (Saame 137:1, 3) Kuo pau pē na‘e loto-mamahi lahi ‘i he me‘á ni ‘a Taniela mo e kau Siu kehe na‘a nau ‘ofa kia Sihová! Pehē foki, na‘e mātu‘aki siofi ‘e he kakai tokolahi ‘a Taniela mo hono kaungāme‘a ‘e toko tolu ko Henania, Misaeli, mo ‘Asalaiá koe‘uhi ko e teu ke ako‘i kinautolu ke nau ngāue ma‘á e tu‘i ‘o Pāpiloné. Na‘e ‘amanekina te nau kai ‘a e me‘akai ‘a e tu‘í, ‘a ia na‘e kau ai ‘a e ngaahi me‘a na‘e ‘ikai fiema‘u ‘e Sihova ke kai ‘e hono kakaí. Ka ko Taniela na‘e ‘ikai te ne “‘uli‘i ia ‘aki ‘a e ngaahi me‘akai vovo ‘a e tu‘í.”​—Tan. 1:5-8, 14-17.

12. (a) Ko e tokotaha fēfē ‘a Taniela? (e) Na‘e anga-fēfē ‘a e vakai ‘a Sihova kia Tanielá?

12 Na‘e toe ‘i ai ha pole ‘e taha na‘e fekuki mo Taniela, ‘a ia na‘e ‘ikai nai ke hā mātu‘aki faingata‘a ‘i he ‘uluaki taimí. Na‘á ne mātu‘aki poto, pea koe‘uhi ko ia, na‘e ‘oange ai ‘e he tu‘í kiate ia ‘a e ngaahi monū makehe. (Tan. 1:19, 20) Neongo ia, na‘e ‘ikai ke hīkisia ‘a Taniela pe fakakaukau na‘e tonu ma‘u pē ‘ene fakakaukaú. Na‘á ne hanganaki anga-fakatōkilalo mo anga-fakanānā. Na‘á ne pehē ma‘u pē ko Sihova na‘e tupu mei ai ‘a ‘ene lavame‘á. (Tan. 2:30) Fakakaukau atu angé: Na‘e lave ‘a Sihova kia Taniela fakataha mo Noa mo Siope ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei kinautolu ke muimui ki ai. ‘I he taimi ko iá, na‘e ‘osi tauhi faitōnunga ‘a Noa ia mo Siope kia Sihova ‘i he kotoa ‘ena mo‘uí, ka na‘e kei si‘i pē ‘a Taniela. Na‘e falala mo‘oni ‘a Sihova kia Taniela! Pea na‘e totonu ia, he na‘e hanganaki faitōnunga mo talangofua ‘a Taniela ki he ‘Otuá ‘i he kotoa ‘o ‘ene mo‘uí. ‘I he meimei ta‘u 100 ‘a Tanielá, na‘e lea‘aki ‘e ha ‘āngelo ‘a e ‘Otuá ‘a e ngaahi lea anga-‘ofa ko ení kiate ia: “‘E Taniela, ‘a koe ko e tangata mahu‘inga ‘aupitó.”​—Tan. 10:11.

13. Ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘e taha na‘e tokoni‘i ai ‘e Sihova ‘a Taniela ke ne ma‘u ha tu‘unga mā‘olungá?

13 Koe‘uhi ko e tokoni ‘a Sihová, na‘e hoko ai ‘a Taniela ko ha ‘ōfisa mahu‘inga ‘aupito, ‘uluakí ‘i he ‘Emipaea Pāpiloné pea hoko atu ai ki he ‘Emipaea Mītia-Pēsiá. (Tan. 1:21; 6:1, 2) Na‘e fakapapau‘i nai ‘e Sihova ke ma‘u ‘e Taniela ‘a e tu‘unga mā‘olungá ni koe‘uhi ke lava ‘o ne tokoni‘i ‘a hono kakaí tonu, hangē pē ko ia na‘e fai ‘e Siosifa ‘i ‘Isipité mo ‘Ēseta pea mo Motekiai ‘i Pēsiá. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) (Tan. 2:48) ‘E lava ke ke sioloto atu ki he anga ‘o e ongo‘i ‘a ‘Isikeli mo e kau pōpula Siu kehé ‘i he‘enau sio ki hono ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a Taniela ke ne tokoni‘i kinautolú? ‘Oku pau pē na‘e fakalototo‘a‘i lahi ai kinautolu!

‘Oku tau mahu‘inga kia Sihova ‘i he taimi ‘oku tau hanganaki mateaki ai kiate iá (Sio ki he palakalafi 14, 15)

14, 15. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘a e meimei tatau hotau tu‘ungá mo Tanielá? (e) Ko e hā ‘oku lava ke ako ‘e he ngaahi mātu‘a he ‘aho ní mei he ongo mātu‘a ‘a Tanielá?

14 ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki he tui mo e talangofua ‘a Tanielá? Ko e māmani ‘oku tau mo‘ui ai he ‘aho ní ‘oku fonu ‘i he ‘ulungaanga ta‘etāú mo e lotu loí. Kuo tākiekina ‘a e kakaí ‘e Pāpilone ko e Lahi, ko e ‘emipaea ‘o e lotu loi ‘i he māmaní, ‘a ia ‘oku ui ‘e he Tohi Tapú “ko ha nofo‘anga ‘o e fanga tēmeniō.” (Fkh. 18:2) Ka ‘oku tau hangē ko ha kau muli ‘i he māmani ko ení. Ko hono olá, ‘oku lava ke sio mai ‘a e kakaí ‘oku tau kehe ‘aupito, pea te nau fakakata‘aki nai kitautolu. (Mk. 13:13) Kae kehe, ‘i he hangē ko Tanielá, tau ‘unu‘unu ofi ki hotau ‘Otuá, ‘a Sihova. ‘I he‘etau anga-fakatōkilalo, falala kia Sihova, pea talangofua kiate iá, te ne vakai mai kiate kitautolu ‘oku tau mahu‘inga foki.​—Hāk. 2:7.

15 ‘Oku lava ke ako ‘e he ngaahi mātu‘á ‘a e ngaahi lēsoni mahu‘inga mei he ongo mātu‘a ‘a Tanielá. ‘I he kei si‘i ‘a Taniela ‘i Siutá, ko e tokolahi taha ‘o e kakai takatakai ‘iate iá na‘a nau fulikivanu ‘aupito. Neongo ia, na‘á ne tupu hake ‘o ‘ofa kia Sihova. Na‘e hokonoa pē ‘a e me‘á ni? ‘Ikai. ‘Oku pau pē na‘e ako‘i ia ‘e he‘ene ongo mātu‘á fekau‘aki mo Sihova. (Pal. 22:6) Na‘a mo e hingoa ‘o Tanielá, ‘a ia ‘oku ‘uhingá “Ko Hoku Fakamāú ‘a e ‘Otuá,” ‘oku fakahaa‘i ai na‘e ‘ofa ‘a ‘ene ongo mātu‘á kia Sihova. (Tan. 1:6, fakamatala ‘i lalo) Ko ia ai ngaahi mātu‘a, mou anga-kātaki ‘i he taimi ‘oku mou ako‘i ai ho‘omou fānaú fekau‘aki mo Sihová. ‘Oua ‘e fo‘i. (‘Ef. 6:4) Lotu mo kinautolu. Lotu ma‘anautolu. Fai ho‘omou lelei tahá ke ako‘i kinautolu ke nau ‘ofa ki he me‘a ‘oku pehē ‘e Sihova ‘oku totonú, pea ‘e tāpuaki‘i lahi kimoutolu ‘e Sihova.​—Saame 37:5.

FAITŌNUNGA MO TALANGOFUA ‘A SIOPE TATAU AI PĒ PE NA‘Á NE KOLOA‘IA PE MASIVA

16, 17. Ko e hā ‘a e ngaahi pole na‘e fekuki mo Siope ‘i he taimi kehekehe ‘i he‘ene mo‘uí?

16 Ko e hā ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi pole na‘e fekuki mo Siopé? Na‘e foua ‘e Siope ‘a e ngaahi liliu lahi ‘i he‘ene mo‘uí. ‘I he ‘uluaki taimí, ko Siopé “na‘á ne hoko ko e tokotaha lahi taha ia ‘i he kotoa ‘o e kakai ‘o e Hahaké.” (Siope 1:3) Na‘á ne koloa‘ia ‘aupito, pea na‘e ‘ilo‘i mo faka‘apa‘apa‘i lahi ia ‘e he kakai tokolahi. (Siope 29:7-16) Neongo ‘a e me‘á ni, na‘e ‘ikai ke fakakaukau ‘a Siope na‘á ne lelei ange ‘i he ni‘ihi kehé pe ongo‘i na‘e ‘ikai te ne fiema‘u ‘a e ‘Otuá. ‘Oku tau ‘ilo ‘a e me‘á ni koe‘uhí na‘e ui ia ‘e Sihova ko “‘eku sevāniti” pea lea ‘o fekau‘aki mo ia: “Ko ha tangata faitotonu mo anga-tonu ia, pea manavahē ki he ‘Otuá mo fakamama‘o mei he me‘a ‘oku koví.”​—Siope 1:8.

17 Kae kehe, na‘e hoko fakafokifā ha liliu faka‘aufuli ki he mo‘ui ‘a Siopé. Na‘e mole ‘ene me‘a kotoa pē, pea na‘á ne mātu‘aki loto-mafasia ‘o ne loto ke ne mate. ‘I he ‘ahó ni, ‘oku tau ‘ilo‘i ko Sētane na‘á ne fakatupunga ‘a e ngaahi palopalema ‘a Siopé. Na‘á ne pehē na‘e tauhi pē ‘a Siope kia Sihová ‘i ha ngaahi ‘uhinga siokita. (Lau ‘a e Siope 1:9, 10.) Na‘e mātu‘aki mafatukituki kia Sihova ‘a e tukuaki‘i fulikivanu ko ení. Ko e hā te ne fai ke fakahaa‘i ai ko Sētané ko ha tokotaha loi fulikivanu? Na‘á ne ‘oange kia Siope ‘a e faingamālie ke ne fakamo‘oni‘i ‘a ‘ene mateaki ki he ‘Otuá pea fakahaa‘i ‘okú ne tauhi kiate iá ‘i he ‘ofa.

18. (a) Ko e hā ‘oku maongo kiate koe fekau‘aki mo Siopé? (e) Ko e hā ‘oku tau ako fekau‘aki mo Sihova ‘i he anga ‘o ‘ene fakafeangai kia Siopé?

18 Na‘e toutou ‘ohofi anga-kakaha ‘e Sētane ‘a Siope pea ‘ai ke ne fakakaukau ko e ha‘u mei he ‘Otuá ‘a e ngaahi ‘ohofi ko ení. (Siope 1:13-21) Ko e kau tangata leva ‘e toko tolu na‘a nau taukave‘i ko e ngaahi kaume‘a kinautolu ‘o Siopé na‘a nau lea‘aki ‘a e ngaahi me‘a fakamamahi kia Siope. Na‘a nau pehē na‘á ne fulikivanu pea na‘e tautea‘i ia ‘e he ‘Otuá. (Siope 2:11; 22:1, 5-10) Neongo ‘a e me‘a kotoa ko ení, na‘e hanganaki mateaki ‘a Siope kia Sihova. Ko e mo‘oni na‘e lea‘aki ‘e Siope ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘a e ngaahi me‘a fakavalevale. (Siope 6:1-3) Ka na‘e mahino‘i ‘e Sihova na‘e fai eni ‘e Siopé koe‘uhi pē ko ‘ene loto-mamahi mo loto-mafasiá. Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sihova na‘e ‘ikai ‘aupito ke li‘aki ia ‘e Siope, neongo ko Sētane, ‘i he‘ene hangē ko ha fu‘u houtamakí, na‘á ne toutou ‘ohofi mo ngaohikovi‘i ‘a Siope. ‘I he ‘osi ‘a e tu‘unga fakalilifu ko ení, na‘e ‘oange ‘e Sihova kia Siope ‘o liunga ua ‘a e me‘a na‘á ne ma‘u ki mu‘á mo ha toe ta‘u ‘e 140 ‘o e mo‘ui. (Sēm. 5:11) Lolotonga ‘a e taimi ko iá, na‘e hokohoko atu ‘a e tauhi ‘a Siope ki he ‘Otuá ‘aki ‘a hono lotó kotoa. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i iá? Koe‘uhi ko e ‘Isikeli 14:14 ‘a e konga tohi ‘o ‘etau kaveingá, na‘e hiki ia ‘i he ta‘u ‘e lauingeau hili ‘a e mate ‘a Siopé.

19, 20. (a) ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki he tui mo e talangofua ‘a Siopé? (e) ‘E lava fēfē ke tau fakahāhā ‘a e manava‘ofa ki he ni‘ihi kehé ‘o hangē ko Sihová?

19 ‘E lava fēfē ke tau fa‘ifa‘itaki ki he tui mo e talangofua ‘a Siopé? Tatau ai pē pe ko e hā hotau tu‘ungá, ‘oku tau loto ke fakapapau‘i ko Sihova ma‘u pē ‘a e Tokotaha mahu‘inga taha ‘i he‘etau mo‘uí. ‘Oku tau loto ke falala kakato kiate ia pea talangofua kiate ia ‘aki hotau lotó kotoa. Ko hono mo‘oní, ‘oku tau ma‘u ‘a e toe ‘uhinga lahi ange ke fai pehē ‘ia Siope. Fakakaukau angé fekau‘aki mo e me‘a ‘oku tau ‘ilo‘i ‘i he ‘aho ní. ‘Oku tau ‘ilo ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo Sētane mo ‘ene ngaahi foungá. (2 Kol. 2:11) Koe‘uhi ko e Tohi Tapú, tautefito ki he tohi ‘a Siopé, ‘oku tau ‘ilo‘i ai ‘a e ‘uhinga ‘oku faka‘atā ai ‘e he ‘Otuá ‘a e faingata‘á. Mei he kikite ‘a Tanielá, ‘oku tau ‘ilo‘i ai ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ko ha founga-pule mo‘oni ‘oku pule ai ‘a Sīsū Kalaisi. (Tan. 7:13, 14) Pea ‘oku tau ‘ilo‘i ko e Pule‘anga ko ení kuo vavé ni ke pule mai ki he māmaní kotoa peá ne fakangata ‘a e faingata‘á kotoa.

20 Ko e hokosia ‘a Siopé ‘oku ako‘i mai ai ke tau fakahāhā ‘a e manava‘ofa ‘i he taimi ‘oku faingata‘a‘ia ai hotau fanga tokouá. ‘I he hangē ko Siopé, te nau lea‘aki nai ha ngaahi me‘a fakavalevale. (Tml. 7:7) Ka ‘oku totonu ke ‘oua te tau fakakaukau kovi kiate kinautolu pe tukuaki‘i ‘oku nau fai ha me‘a ‘oku hala. ‘I hono kehé, ‘oku totonu ke tau feinga ke ma‘u ‘a e mahinó. Kapau ‘oku tau pehē, te tau hangē leva ai ko ‘etau Tamaí, ‘a Sihova, ‘a ia ‘oku manava‘ofa mo mohu meesi.​—Saame 103:8.

KO SIHOVA “TE NE ‘AI KIMOUTOLU KE MOU MĀLOHI”

21. ‘Oku anga-fēfē hono fakamanatu mai ‘e he lea ‘i he 1 Pita 5:10 ‘a e me‘a na‘e hokosia ‘e Noa, Taniela, pea mo Siopé?

21 Ko Noa, Taniela, mo Siopé na‘a nau mo‘ui ‘i he taimi kehekehe ‘i he hisitōliá pea nau ma‘u mo e ngaahi tu‘unga mātu‘aki kehekehe. Neongo ia, na‘a nau kātaki‘i kotoa ‘a e ngaahi pole na‘a nau fekuki mo iá. Ko ‘enau ngaahi hokosiá ‘oku fakamanatu mai ai ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e he ‘apositolo ko Pitá: “‘I he hili ho‘omou faingata‘a‘ia ‘i ha ki‘i taimi nounou, ko e ‘Otua ‘o e ‘ofa ma‘ata‘atā kotoa pē . . . te ne faka‘osi ‘e ia homou ako‘í. Te ne ‘ai kimoutolu ke mou tu‘u ma‘u, te ne ‘ai kimoutolu ke mou mālohi, te ne fokotu‘u kimoutolu ‘i ha makatu‘unga mālohi.”​—1 Pita 5:10.

22. Ko e hā te tau ako ‘i he kupu hono hokó?

22 Ko e lea ‘i he 1 Pita 5:10 ‘oku toe hoko mo‘oni foki ia ‘i he kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he ‘aho ní. ‘Oku fakapapau‘i mai ‘e Sihova te ne ‘ai ‘ene kau sevānití ke nau tu‘u ma‘u mo mālohi. ‘Oku tau fiema‘u kotoa ke ‘ai kitautolu ‘e Sihova ke tau mālohi, pea ‘oku tau loto ke tau tu‘uma‘u ai pē mo hanganaki faitōnunga kiate ia. Ko e ‘uhinga ia ‘oku tau loto ai ke fa‘ifa‘itaki ki he tui mo e talangofua ‘a Noa, Taniela, pea mo Siopé. ‘I he kupu hono hokó, te tau ako ai ko e kau tangatá ni na‘a nau malava ke hanganaki faitōnunga kia Sihova koe‘uhí na‘a nau ‘ilo‘i mo‘oni ia. Ko hono mo‘oní, na‘e malava “ke mahino kiate kinautolu ‘a e me‘a kotoa pē” na‘á ne fiema‘u ke nau faí. (Pal. 28:5) Pea ‘e lava ke tau fai ‘a e me‘a tatau.

^ pal. 2 Na‘e ‘ave ‘a ‘Isikeli ki he vahefonua Pāpiloné ‘i he ta‘u 617 ki mu‘a ‘ia Kalaisí. Na‘á ne tohi ‘a e lea ‘i he ‘Isikeli 8:1–19:14 “‘i he ta‘u hono onó” hili hono ‘ave ia ki aí, ‘a ia, ko e ta‘u 612.

^ pal. 5 Ko e tamai ‘a Noá, ‘a Lēmeki, na‘e tui ki he ‘Otuá ka na‘á ne mate ‘i he ta‘u nai ‘e nima ki mu‘a ‘i he Lōmakí. Kapau na‘e kei mo‘ui ‘a e fa‘ē, fanga tokoua, mo e fanga tuofāfine ‘o Noá ‘i he kamata ‘a e Lōmakí, na‘e ‘ikai te nau hao.

^ pal. 13 ‘Oku lava ke pehē na‘e fai ‘e Sihova ‘a e me‘a tatau kia Henania, Misaeli, mo ‘Asalaia koe‘uhi ke nau lava foki ‘o tokoni‘i ‘a e kakai Siú.​—Tan. 2:49.