Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

Nyo ing’eyo Yehova cuu calu Noa, Daniel, man Yob?

Nyo ing’eyo Yehova cuu calu Noa, Daniel, man Yob?

“Dhanu ma rac ng’eyo lembapoka ngo; ento ju m’uyenyo Yehova ging’eyo gin ceke.”​—RIE. 28:5.

WER: 126, 150

1-3. (a) Lembang’o ma bikonyowa nigwoko bedopwe mwa i nindo maeni mi kajikceng’? (b) I thiwiwec maeni wabiponjo lembe ma kani?

TIN wabekwo i nindo ma tokcen mi kajikceng’. Dhanu ma reco gibenyai anyaya man “gimeu calu lum.” (Zab. 92:7) Pieno, ka dhanu ma pol ubekwero cik m’atira pa Mungu, lembene wang’u iwa ngo. Paulo uyero ni Jukristu kumae: “Wubed mukere i [lembe ma rac],” ento “i [nyang’ i lembe] re wubed dhanu.” (1 Kor. 14:20) Wacopo bedo kumeno nenedi?

2 Dwokowang’ penji maeno nwang’ere i verse mir ukungu mi thiwiwec maeni, m’uyero kumae: “Ju m’uyenyo Yehova ging’eyo gin ceke.” (Rie. 28:5) Eno ubenyutho nia gicopo nyang’ i lembe zoo m’ubekwayere pi ninyayu anyong’a i Yehova. Lembrieko 2:7, 9 de ubeponjowa nia Yehova mio rieko ni ju ma gitimo lembe m’atira. Pieno, ‘ging’eyo bedopwe ku pokolembe, man lembe m’atira, eyo, ku ba yo ceke ma ber.’

3 Noa, Daniel, man Yob gibino ku rieko maeno, m’uai i bang’ Mungu. (Eze. 14:14) Tin bende dhanu pa Mungu gitie ku rieko maeno. Ka in ke? Nyo in de itie ku rieko m’uai i bang’ Mungu? Kara ‘ing’ei gin ceke’ m’ukwayere pi ninyayu anyong’a i Yehova, ubekwayu mi kwong’o ilar ing’ei Yehova cuu. Pieno i thiwiwec maeni, wabiponjo, (1) kite ma Noa, Daniel, man Yob gitundo ning’eyo ko Mungu, (2) ning’eyo Yehova ukonyogi nenedi man (3) wan ke wacopo timo ang’o kara wabed ku kit yioyic migi.

NOA UWOTHO KU MUNGU I NG’OM MA RAC

4. Noa utundo ning’eyo Yehova nenedi, man ng’eyo Mungu cuu ukonye nenedi?

4 Noa utundo ning’eyo Yehova nenedi? Niai m’Adamu giku Eva gicaku nyolo awiya, dhanu ubed uponjo lembe iwi Yehova i yo adek: mi kwong’o, nikadhu kud i giracwia, mir ario nikum jurutic pare mange m’ugwoko bedopwe migi, man mir adek, nikadhu kud i bero ma Mungu ubed umio igi ka gibewore. (Isa. 48:18) Ecicopere nia Noa ubed uneno giracwia kilili, eno uketho eng’eyo nia andha Mungu nuti man eng’eyo bende kite ma tung’ tung’ pa Mungu. Pieno, Noa unyang’ nia Yehova tie ku tego, man en kende re m’etie Mungu mandha. (Rum. 1:20) Re Noa ujik ungo kende kende ning’eyo nia Mungu nuti, ento ebedo ku yioyic ma tek i ie.

5. Noa uwinjo pi yeny ma Mungu ubino ko pi dhanu nenedi?

5 Biblia uyero nia ‘yioyic wok ni kum winjo,’ niwacu lembe ma wawinjo i bang’ jumange copo ketho wabedo ku yioyic. (Rum. 10:17) Ecicopere nia Noa uwinjo pi Yehova i bang’ wat pare. Won ma nyinge Lamek, ubino ku yioyic i Mungu, man enyolere nwang’u fodi Adamu tie kwo. (Nen cal mir acaki.) Kwarumire ubino Methusela man bende kwaru kwarumire ubino Yared m’utho nwang’u dong’ Noa utie ku oro 366. * (Som korolembe m’i there.) (Lk. 3:36, 37) Ecicopere nia dhanu maeno ku mon migi re ma gikoro ni Noa nia Yehova ucwio dhanu, man emito nia ginyol awiya, gipong’ ng’om, man gitim ire. Copere bende nia Noa uwinjo nia Adamu giku Eva giworo ngo Yehova, man en de ebino neno matoke mi ng’iong’ic ma rac ma gitimo. (Tha. 1:28; 3:16-19, 24) Noa umaru lembe m’ewinjo, eno ucwale nitimo ni Yehova.​—Tha. 6:9.

6, 7. Genogen utielo yioyic pa Noa nenedi?

6 Genogen tielo yioyic. Kepar kite ma Noa uwinjere ko, kinde m’enyang’ nia kara thelembe mi nyinge tie “yom” kunoke “jukojuk,” man uketho i ie bende genogen. (Tha. 5:29) Yehova utelo wi Lamek ku tipo maleng’ uketho eyero pi Noa kumae: “Ng’atu maeni bijukowa i tic mwa man i muli mi cingwa, m’uwok kum ng’om ma Yehova kwong’o.” Noa ubino ku genogen nia Mungu biyiko lembe bidoko ma ber. Bende, calu Abel man Enok, en de ebino ku yioyic nia “kodhi” moko binyono wi thwol.​—Tha. 3:15.

7 Noa unyang’ ungo cuu i lembang’ola pa Mungu ma jukiewo pire i Thangambere 3:15. Ento eng’eyo nia lembang’ola maeno umio genogen pi nindo m’ubino. Enok ular uewo rwonglembe ma rom eno, nia Yehova binyotho jutimrac. (Yud. 14, 15) Andhandha, lembe ma Enok uewo ma bipong’o i Armagedon, utielo yioyic man genogen pa Noa!

8. Ng’eyong’ec mandha ma Noa ubino ko iwi Mungu ukonye nenedi?

8 Ng’eyong’ec mandha ma Noa ubino ko iwi Mungu ukonye nenedi? Noa uponjo lembe iwi Yehova, uketho ebino ku yioyic man rieko m’uai i bang’ Mungu. Ng’eyong’ecne ugwoke asagane i kum timo ma copo nyayu can i Yehova. Nenedi? Noa umito ebed jarimb Mungu, pieno etheyo ngo mer ku dhanu ma gikwero Yehova man ma gibino mbe ku yioyic i ie. Tung’ kugi, Noa uweko ngo pajogi m’uloro iwi ng’om uwonde. Dhanu ubed uzungo tego mi pajogi man saa moko nyo gibed gimito giwor pajogine awora de. (Tha. 6:1-4, 9) Bende, Noa ung’eyo nia Yehova umito dhanu re m’unyol awiya man upong’ ng’om. (Tha. 1:27, 28) Pieno, kinde ma pajogi gigamu mon man ginyolo kugi awiya, Noa ung’eyo nia eca ubino timo ma rac dit. Adwogi mi timo ma racne unen kamaleng’; awiyane gidongo ma dongo man gibino ku tego nisagu awiya mange ceke. I ng’eye, Yehova uyero ni Noa nia ebiketho koth ma lee bicwii pi ninyotho jutimrac ceke. Noa ubino ku genogen i lembe ma Yehova uyero ire, pieno egiero avur, e en ku juruot pare giboth.​—Ebr. 11:7.

9, 10. Waromo bedo ku kit yioyic ma calu pa Noa nenedi?

9 Waromo bedo ku kit yioyic ma calu pa Noa nenedi? Pire tie tek niponjo lembe pa Mungu kilili, nimaru lembe ma wabeponjone, man nitio kugi pi nitimo alokaloka man ng’iong’ic ma cuu i kwo mwa. (1 Pet. 1:13-15) Kumeno re ma yioyic man rieko m’uai i bang’ Mungu, bigwokowa i kum awic pa Sitani man i kum lembe ma reco mi ng’om maeni. (2 Kor. 2:11) Tin eni dhanu ma dupa umaru rop ku lemsasa mi tarwang’, man gilubo kwa tok awanya migi ma reco. (1 Yoh. 2:15, 16) Ging’eyo ngo nia watie i dhu ajiki mi ng’om maeni ma rac. Pieno, ka yioyic mwa tek ungo, wan bende waromo caku bedo ku kit paru migi. Poi nia kinde ma Yesu uporo rundi ma wabekwo i ie eni ku rundi pa Noa, eweco ngo iwi rop kunoke iwi lemsasa mi tarwang’; ento eweco pir ariti ma waromo nwang’u ka wabeweko lembe mange unyoth wiwa i kum timo ni Mungu.​—Som Matayo 24:36-39.

10 Dong’ kepenjiri kumae: ‘Nyo kwo para ubenyutho nia andha ang’eyo Yehova? Nyo yioyic para i Yehova becwala nitimo lembe m’atira man niponjo jumange de ku gin ma Mungu ubemito gitim?’ Dwokowang’ lembe peri iwi penji maeno, bikonyi ning’eyo ka nyo in de ibewotho ku Mungu mandha calu Noa.

DANIEL UNYUTHO RIEKO M’UAI I BANG’ MUNGU I BABELI I KIND DHANU M’UNG’EYO NGO MUNGU

11. (a) Mer ma Daniel umaru ko Mungu ubeponjowa ku lembang’o iwi junyodo pare? (b) Iromo maru ikwany kite ma kani pa Daniel?

11 Daniel utundo ning’eyo Yehova nenedi? Ma jiji mbe junyodo pa Daniel giponje nimaru Yehova man nimaru Lembe pare. E Daniel utimo kumeno i kwo pare zoo. Kadok kinde m’etii de, emedere asu niponjo Lembagora aketha cwinye. (Dan. 9:1, 2) Daniel ung’eyo Yehova cuu mandha. Bende eng’eyo lembe ceke ma Yehova utimo ni nyithindho mir Israel. Lembuno unen kamaleng’ nikadhu kud i rwo m’etimo ku jwigiri man kud adundene ceke, ma nwang’ere i Daniel 9:3-19. Kesom rwone man ipar cuu mandha i wie. I ng’eye penjiri kumae: ‘Rwo maeni ubeponja ku lembang’o iwi Daniel?’

12-14. (a) Daniel unyutho rieko m’uai i bang’ Mungu nenedi? (b) Yehova umio mugisa ma kani ni Daniel pi tegocwiny man gwoko bedoleng’ pare?

12 Ning’eyo Mungu cuu ukonyo Daniel nenedi? Ebino yot ungo ni Juyahudi m’ugwoko bedopwe migi niworo Mungu i Babeli, i kind dhanu m’ung’eyo ngo Mungu. Ku lapor, Yehova uyero ni Juyahudi kumae: ‘Wuyeny kwiocwiny mir adhura m’aketho juterowu ni ng’eca i ie.’ (Yer. 29:7) Re eng’olo bende igi nia gitim ire kende kud adundegi ceke. (Ai 34:14) Ang’o m’ukonyo Daniel niworo lembe ario maeno ma Yehova ung’olo? Rieko m’uai i bang’ Mungu ukonye ning’eyo nia ecikere niworo mi kwong’o Yehova, kan i ng’eye ebiworo jubim mi ng’om. Oro ma dupa i ng’eye, Yesu bende uponjo cik ma rom eno.​—Lk. 20:25.

13 Kepar lembe ma Daniel utimo kinde ma cik uwok nia pi nindo 30, kud jurwo i bang’ mungu moko kunoke i bang’ ng’atu mange m’uweko i bang’ ubimo. (Som Daniel 6:7-10.) Nwang’u Daniel romo wodho thelembe moko man eyero kumae: ‘Nindo 30 kende e, timo lemoko ngo.’ Ento Daniel uweko ngo cik ma dhanu uketho ucere ku woro Mungu. Nwang’u bende ecopo rwo i bang’ Yehova aponda. Re eng’eyo nia dhanu ma pol ubed unene kubang’ ceng’ kinde m’eberwo. Pieno kadok ebino ariti ni Daniel de, emedere asu nirwo kamaleng’, pilembe emito ngo dhanu upar nia dong’ ebetimo ngo ni Yehova.

14 Yehova umio mugisa ni Daniel pi ng’iong’ic ma cuu m’etimo ku tegocwinye. Pieno etimo udu man ebodho Daniel kud i dhu umvor. Eno uketho dhanu mi bimobim mi Medi ku Perse giwinjo pi Yehova!​—Dan. 6:25-27.

15. Waromo bedo ku kit yioyic ma calu pa Daniel nenedi?

15 Waromo bedo ku kit yioyic ma calu pa Daniel nenedi? Kara wabed ku yioyic ma tek, ubekwayu ngo wajik kende kende ku somo Biblia. Ento wacikara ninyang’ i ie. (Mat. 13:23) Wabemito wang’ei paru man pidoic pa Yehova iwi lembe ma tung’ tung’. Pieno ukwayu wanyam cuu i lembe ma wabesomo. Bende wacikara nirwo wang’ ma pol, asagane ka wabekadhu kud i peko. Watie ku yioyic nia Yehova bimio iwa rieko man kero ka wabekwaye.​—Yak. 1:5.

YOB UTIO KU CIK PA MUNGU I SAA MA LEMBE BER MAN MA LEMBE RAC

16, 17. Yob utundo ning’eyo Yehova nenedi?

16 Yob utundo ning’eyo Yehova nenedi? Yob ubino ngo Jaisrael. Re Abraham, Isak, man Yakobo gibino wat pare ma bor, man Yehova uponjogi ku lembe dupa i wie gire man iwi yeny m’etie ko pi dhanu. Ecicopere nia Yob de ung’eyo lemandha maeno ma pol. (Yob 23:12) Eyero ni Yehova kumae: “Naka awinjo piri ku winj mi ith.” (Yob 42:5) Bende, Yehova uyero en gire nia Yob utuco lemandha i wie ni jumange.​—Yob 42:7, 8.

Yioyic mwa doko tek ka wabeneno kite pa Yehova nikadhu kud i piny m’ecwio (Nen udukuwec mir 17)

17 Lembe mange m’ukonyo Yob ning’eyo kite pa Yehova, ubino giracwia m’ebed eneno. (Yob 12:7-9, 13) Yehova gikud Elihu gitio ku giracwia pi nikonyo Yob ung’ei nia, dhanu utie gin moko ngo ka jupore ku Mungu. (Yob 37:14; 38:1-4) Wec pa Yehova ubedo ku matoke iwi Yob man ucwale niyero ku jwigiri kumae: “Ang’eyo nia icopo timo gin ceke, man nia jucopo cero lembakeca peri moko ngo.” Emedo kumae: “Aloko cwinya i utur man vuru.”​—Yob 42:2, 6.

18, 19. Yob utimo ang’o m’unyutho nia eng’eyo Yehova cuu?

18 Ning’eyo Mungu cuu ukonyo Yob nenedi? Yob unyang’ ma ber mandha i cik pa Mungu. Eng’eyo Yehova cuu dit, eno uketho ebed etimo lembe m’atira. Ku lapor, Yob ung’eyo nia ecopo yero ngo nia emaru Mungu kan ebenyutho ngo bero ni jumange. (Yob 6:14) Ebed eparu ngo nia en re m’esagu jumange, ento ebed ekwo kugi ve gitie wat pare, kadok nwang’u gitie julonyo kunoke jucan. Eyero kumae: ‘Ng’atu m’ucwia i ic ecwiogi ngo?’ (Yob 31:13-22) Kadok kinde ma Yob ulony man ebino ku copo ma lee de, kuhaya umondo ngo i ie man ebed eneno ngo nia pire tek nisagu jumange. Lembe m’etimo ukoc bor ku ma dhanu m’ulony man ma gitie ku copo gitimo tin eni.

19 Yob umito ngo nia gin moko ci kadok lonyo, ubed ni gin ma pire ire nisagu Yehova. Eng’eyo nia kan eweko lembe mange umayu kaka Mungu, nwang’u ekwero “Mungu ma ni malu.” (Som Yob 31:24-28.) Yob uneno bende gamiri i kind nico ku dhaku ni gin ma leng’. Etimo lembang’ola ire gire nia ebineno ngo dhaku moko ku wang’ mir awanya ma rac. (Yob 31:1) Eno tie lembe mi zungo, pilembe Yob ukwo i rundi ma Yehova uweko nia dhanu ugam mon dupa. Pieno ka nwang’u emaru, nwang’u ecopo bedo won adhura. Re Yob ung’eyo cuu nia gamiri ma kwong’a ma Yehova ucaku there, ubino i kind nico acel ku dhaku de acel, man eng’io niworo lembuno. * (Nen korolembe m’i there.) (Tha. 2:18, 24) Oro ma romo 1 600 i ng’eye, Yesu bende uponjo lembe ma rom eno; eyero nia ribiri man gamiri ucikere nibedo i kind nico acel ku dhaku de acel.​—Mat. 5:28; 19:4, 5.

20. Ning’eyo Yehova man cik pare, copo konyi nenedi kara ing’ii jurimo man galuwang’ ma cuu?

20 Waromo bedo ku kit yioyic ma calu pa Yob nenedi? Wan de ukwayu wang’ei Yehova cuu man waketh ng’eyong’ecne re m’utel wi lembe ceke ma wabetimo. Ku lapor Biblia uyero nia Yehova udagu “ju m’umaru rop,” man eyero nia ukwayu ngo watwii mer ku dhanu ma kanu lemandha. (Som Zaburi 11:5; 26:4.) Kawoni kepenjiri kumae: ‘Giragora ario maeni ubeponja ku lembang’o iwi paru pa Yehova? Eno ucikere nicwala aketh lembang’o re m’ubed ni lembe ma pire tek i kwo para? Ecopo cwala atim alokaloka ma kani iwi gin m’abed aneno i internet, iwi kit dhanu m’ang’io ubed jurimba, man iwi gin m’abed ang’io calu galuwang’?’ Dwokowang’ lembe peri bikonyi ninyang’ ka nyo ing’eyo Yehova cuu. Wabemito ngo ng’om maeni ma rac utelwa. Pieno ubekwayu wabed ku copo mi ng’io i lembe, kara watund ning’eyo tung’ tung’ i kind gin ma ber ku ma rac, man i kind lembe mi rieko ku mi rieko ngo.​—Ebr. 5:14; Ef. 5:15.

21. Ang’o ma bikonyowa “ning’eyo gin ceke” m’ukwayere kara wanyai anyong’a i Yehova?

21 Noa, Daniel, man Yob gitimo kero migi ceke kara ging’ei Yehova cuu, pieno ekonyogi, “ging’eyo gin ceke” m’ukwayere pi ninyayu anyong’a i ie. Lapor migi ubenyutho nia, ka watimo lembe i kite ma Yehova ubekwayu, lembe wotho miero i kwo mwa. (Zab. 1:1-3) Pieno penjiri kumae: ‘Nyo ang’eyo Yehova calu Noa, Daniel, man Yob?’ Tin wacopo ng’eyo Yehova cuu kadok nisagu weg bedopwe maeno ceke, pilembe enyutho iwa lembe dupa i wie. (Rie. 4:18) Dong’ ponj Biblia aketha cwinyi, man nyam cuu i lembe m’ibeponjone; bende kwai tipo maleng’. Kan ibetimo kumeno, ng’om maeni bicweli ngo i timo ma reco. Ento ibibedo ku rieko m’uai i bang’ Mungu man ibicoro ceng’ini i vut Wegwa mi polo.​—Rie. 2:4-7.

^ par. 5 Enok ma kwaru won Noa de “uwotho ku Mungu.” Ento elar etho oro 69 i wang’ nyoliri pa Noa.​—Tha. 5:23, 24.

^ par. 19 Noa bende utimo kumeno. Ebino ku dhaku acel kende, kadok nwang’u dhanu ucaku gamu mon dupa ndhundhu i ng’ei ma Adam giku Eva gijai ni Mungu.​—Tha. 4:19.