Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Poznaješ li Jehovu kao Noa, Danijel i Job?

Poznaješ li Jehovu kao Noa, Danijel i Job?

Ljudi skloni zlu ne razumiju pravdu, a oni koji traže Jehovu razumiju sve (IZR. 28:5)

PJESME: 126, 150

1-3. (a) Što će nam pomoći da ostanemo vjerni Bogu u ovim posljednjim danima? (b) O čemu će biti riječi u ovom članku?

DOK se ovi posljednji dani primiču svom kraju, zli ljudi “niču kao trava” (Psal. 92:7). Stoga nas ne iznenađuje što malotko drži do moralnih vrijednosti. Kako u takvom okruženju možemo biti “mala djeca po zlu, a po razboritosti (...) odrasli”? (1. Kor. 14:20).

2 Odgovor nalazimo u tematskom retku ovog članka, koji između ostalog kaže: “Oni koji traže Jehovu razumiju sve”, odnosno razumiju što je sve potrebno da bi mu ugodili (Izr. 28:5). Sličnu misao sadrže i Mudre izreke 2:7, 9, gdje se za Jehovu kaže da “čestitima pomaže da postupaju mudro”. Zahvaljujući tome oni mogu “razumjeti što znači pravednost i ispravno rasuđivanje i pravičnost, sve što je na putu dobrote”.

3 Noa, Danijel i Job stekli su takvu mudrost (Ezek. 14:14). Isto se može reći i za Božji narod u današnje vrijeme. A kako je s tobom? Da li ti razumiješ što je sve potrebno da bi ugodio Jehovi? Da bi to mogao, moraš ga dobro upoznati. U ovom članku razmotrit ćemo (1) kako su Noa, Danijel i Job upoznali Boga, (2) kako im je to koristilo i (3) kako možemo izgraditi vjeru poput njihove.

NOA JE HODIO S BOGOM U ISKVARENOM SVIJETU

4. Kako je Noa upoznao Jehovu i kako mu je pomoglo to što ga je dobro poznavao?

4 Kako je Noa upoznao Jehovu? Od početka ljudske povijesti bogobojazni potomci Adama i Eve upoznavali su Boga na tri glavna načina: promatrali su njegova vidljiva djela stvaranja, slušali o njemu od drugih bogobojaznih ljudi i osjetili kako ih Bog blagoslivlja zato što žive u skladu s njegovim pravednim načelima (Iza. 48:18). Promatrajući Božja materijalna djela stvaranja, Noa je vidio obilje dokaza da Bog postoji, a ujedno je mogao prepoznati njegove osobine, kao što su “vječna moć i božanstvo” (Rim. 1:20). Zahvaljujući tome Noa nije samo vjerovao da Bog postoji nego je izgradio i čvrstu vjeru u njega.

5. Kako je Noa saznao za Božji naum s čovječanstvom?

5 “Vjera se stječe slušanjem poruke”, kaže Biblija (Rim. 10:17). Kako je Noa čuo za Jehovu? Nesumnjivo je puno toga saznao od svoje obitelji i rođaka. Njegov otac Lamek bio je bogobojazan čovjek, a rodio se prije nego što je Adam umro. (Vidi ilustraciju na početku članka.) Sigurno je puno naučio i od svog djeda Metušalaha te prapradjeda Jareda, koji je živio još 366 godina nakon Noinog rođenja * (Luka 3:36, 37). Možda je od njih i njihovih žena saznao da je Jehova stvorio ljude te da je želio da oni napune Zemlju i vjerno mu služe. Sigurno su mu pričali i o pobuni u Edenu, čije je posljedice i sam mogao vidjeti (1. Mojs. 1:28; 3:16-19, 24). U svakom slučaju, ono što je saznao dirnulo je Nou u srce i potaknulo ga da služi Bogu (1. Mojs. 6:9).

6, 7. Što je Noi ojačalo vjeru?

6 Nada može ojačati vjeru. Nou je sigurno jako ohrabrilo to što je saznao da je njegovo ime, koje vjerojatno znači “počinak; odmor; utjeha”, povezano s nadom u bolje sutra (1. Mojs. 5:29, bilješka). Naime, Lamek je pod Božjim nadahnućem o Noi rekao: “Ovaj će nam donijeti odmor (...) od muke ruku naših što nam ih zadaje zemlja koju je Jehova prokleo.” Noa se uzdao u Boga. Poput Abela i Henoka, koji su živjeli prije njega, vjerovao je da će “potomstvo” zdrobiti glavu zmiji (1. Mojs. 3:15).

7 Premda Noa možda nije razumio sve detalje proročanstva zapisanog u 1. Mojsijevoj 3:15, nesumnjivo je shvaćao da ono pruža temelj za nadu u bolju budućnost. Osim toga, obećanje koje je Bog dao u Edenu podudaralo se s porukom koju je objavljivao Henok, naime da će Bog suditi zlima (Juda 14, 15). Ta Henokova objava, koja će se u potpunosti ispuniti kad dođe Harmagedon, sigurno je ojačala Noinu vjeru i nadu!

8. Kako je Nou zaštitilo to što je dobro poznavao Boga?

8 Kako je Noi koristilo to što je dobro poznavao Boga? Zahvaljujući tome stekao je vjeru i Božju mudrost, što mu je služilo kao zaštita, posebno u duhovnom pogledu. Naprimjer, budući da je “hodio s pravim Bogom”, nije se družio s bezbožnim ljudima. Nisu ga zavarali utjelovljeni demoni, koji su svojim nadljudskim sposobnostima sigurno zadivili lakovjerne bezbožnike, možda čak toliko da su ih počeli obožavati (1. Mojs. 6:1-4, 9). Isto tako, Noa je znao da je Bog ljudima zapovjedio da se množe i napune Zemlju (1. Mojs. 1:27, 28). Stoga je vrlo vjerojatno zaključio da su spolni odnosi između žena i demona neprirodni i neispravni. Da je taj zaključak točan sigurno se uvjerio kad su se iz takvih veza počela rađati djeca nadljudske snage. S vremenom je Bog upozorio Nou da će pustiti potop na Zemlju. Noa je povjerovao Bogu te je sagradio arku i tako spasio svoju obitelj (Hebr. 11:7).

9, 10. Kako možemo izgraditi vjeru poput Noine?

9 Kako možemo izgraditi vjeru poput Noine? Presudno je marljivo proučavati Božju Riječ, duboko razmišljati o onome što učimo te dopustiti da nas to znanje oblikuje i vodi u životu (1. Petr. 1:13-15). Tada će nas vjera i Božja mudrost štititi od lukavih Sotoninih zamki te od zlog duha ovog svijeta (2. Kor. 2:11). Taj duh raspiruje u ljudima ljubav prema nasilju i nemoralu te ih potiče da se vode svojim tjelesnim željama (1. Ivan. 2:15, 16). Oni koji su duhovno slabi mogli bi pod utjecajem tog duha izgubiti iz vida činjenicu da je Božji veliki dan vrlo blizu. Ne zaboravi, kad je Isus naše vrijeme usporedio s Noinim, kao najveću prijetnju nije istaknuo nasilje niti nemoral, nego ravnodušnost prema duhovnim stvarima. (Pročitaj Mateja 24:36-39.)

10 Upitaj se: “Pokazuje li moj način života da dobro poznajem Jehovu? Da li me vjera potiče ne samo da živim u skladu s Božjim pravednim načelima nego i da drugima govorim o tome?” Odgovori na ta pitanja pomoći će ti da utvrdiš da li i ti poput Noe hodiš s pravim Bogom.

DANIJEL SE U POGANSKOM BABILONU VODIO BOŽJOM MUDROŠĆU

11. (a) Kako je Danijel još kao mladić gledao na Boga i što nam to govori o njegovim roditeljima? (b) U čemu bi se volio ugledati na Danijela?

11 Kako je Danijel upoznao Jehovu? Po svemu sudeći, Danijela su roditelji temeljito poučavali, pa je zavolio Jehovu i njegovu pisanu Riječ. Tu ljubav sačuvao je do kraja svog života. Čak i u dubokoj starosti pomno je istraživao svete spise (Dan. 9:1, 2). Koliko je dobro poznavao Boga i sve što je on činio za izraelski narod jasno se vidi po njegovoj iskrenoj i skrušenoj molitvi koja je zapisana u Danijelu 9:3-19. Zašto ne bi odvojio malo vremena da pažljivo pročitaš tu molitvu i razmisliš o njoj? Pritom nastoj uočiti što ti ona otkriva o Danijelu kao osobi.

12-14. (a) Kako je Danijel pokazao da je stekao Božju mudrost? (b) Kako je Jehova blagoslovio Danijela zato što je pokazao hrabrost i vjernost?

12 Kako je Danijelu koristilo to što je dobro poznavao Boga? Vjernim Židovima nije bilo nimalo lako živjeti u poganskom Babilonu. Naprimjer, Jehova je Židovima rekao: “Tražite mir gradu u koji sam vas poslao u izgnanstvo” (Jer. 29:7). No istovremeno je od njih očekivao da budu odani isključivo njemu (2. Mojs. 34:14). Kako je Danijel uspio poštovati obje te zapovijedi? Božja mudrost pomogla mu je da razumije načelo relativne podložnosti svjetovnim vlastima. Nekoliko stoljeća kasnije Isus je poučio svoje sljedbenike da se drže tog istog načela (Luka 20:25).

13 Zanimljivo je kako je Danijel postupio kad je izdana naredba da se 30 dana nitko ne smije moliti niti jednom bogu ili čovjeku osim kralju. (Pročitaj Danijela 6:7-10.) Danijel je mogao naći izgovore da posluša tu zapovijed. Naprimjer, mogao je reći: “To je samo 30 dana!” Ali on nije želio zbog ljudskog zakona zanemariti svoju odgovornost prema Bogu. Naravno, on se mogao diskretno moliti kako ga nitko ne bi vidio. No znao je da je njegov običaj da se moli svaki dan mnogima bio dobro poznat. I premda je time riskirao život, Danijel se nastavio moliti kako nitko ne bi pomislio da je prestao služiti svom Bogu.

14 Jehova je blagoslovio tu hrabru odluku svog vjernog sluge tako što ga je čudom spasio od strašne smrti. Vijest o tome doprla je do najudaljenijeg dijela Medo-Perzijskog Carstva te su mnogi čuli za Jehovu (Dan. 6:25-27).

15. Što će nam pomoći da izgradimo vjeru poput Danijelove?

15 Kako možemo izgraditi vjeru poput Danijelove? Da bismo stekli snažnu vjeru, nije dovoljno samo čitati Božju Riječ. Moramo je i razumjeti (Mat. 13:23). Cilj nam je upoznati Jehovin način razmišljanja, a to znači da trebamo dobro razumjeti biblijska načela. Zato moramo duboko razmišljati o onome što čitamo. Važno je i redovito se moliti, i to usrdno, pogotovo kad se nađemo u nekoj kušnji ili teškoj situaciji. Kad se s vjerom molimo za mudrost i snagu, Jehova će nas velikodušno uslišiti (Jak. 1:5).

JOB JE POSTUPAO PO BOŽJIM NAČELIMA I U DOBRU I U ZLU

16, 17. Kako je Job upoznao Boga?

16 Kako je Job upoznao Jehovu? Job nije bio Izraelac. No bio je u dalekom srodstvu s Abrahamom, Izakom i Jakovom, kojima je Jehova otkrio neke detalje o sebi i svom naumu za čovječanstvo. Ne znamo točno kako, ali Job je očito saznao za mnoge od tih dragocjenih istina (Job 23:12). “Po čuvenju sam te poznavao”, kazao je Bogu (Job 42:5). I sam Jehova rekao je da je Job govorio istinu o njemu (Job 42:7, 8).

Naša vjera postaje jača kad promatramo Jehovina djela stvaranja i razmišljamo o njegovim osobinama (vidi 17. odlomak)

17 Osim toga, Job je mnoge Božje osobine prepoznao u vidljivim djelima stvaranja (Job 12:7-9, 13). Elihu i Jehova ukazali su mu na neka djela stvaranja kako bi ga podsjetili na to koliko je čovjek neznatan u usporedbi s Bogom (Job 37:14; 38:1-4). Jehovine riječi doprle su Jobu do srca, pa je ponizno rekao Bogu: “Spoznao sam da ti sve možeš i da nema zamisli koja je tebi neostvariva. (...) Kajem se u prahu i pepelu” (Job 42:2, 6).

18, 19. Na koje je načine Job pokazao da uistinu poznaje Jehovu?

18 Kako je Jobu koristilo to što je dobro poznavao Boga? Job je izvrsno razumio Božja načela. Uistinu je poznavao Jehovu i to ga je poticalo da postupa ispravno. Naprimjer, znao je da ne može tvrditi da voli Boga i istovremeno biti bezobziran prema svojim bližnjima (Job 6:14). Nije sebe smatrao boljim od drugih, već se sa svima, bili oni bogati ili siromašni, ophodio kao da su mu obitelj. Rekao je: “Onaj koji je mene u utrobi načinio nije li načinio i njega?” (Job 31:13-22). Očito se nije uzoholio niti je dopustio da zbog svog ugleda i bogatstva počne svisoka gledati na druge. Bio je čista suprotnost mnogim moćnim i bogatim ljudima u današnje vrijeme!

19 Job se klonio idolopoklonstva bilo koje vrste. Nije želio da mu išta postane važnije od Jehove, pa tako ni materijalne stvari. Znao je da bi se time “odrekao pravog Boga koji je na visini”, čak i ako bi samo u svom srcu postao privržen nečem drugom. (Pročitaj Joba 31:24-28.) Isto tako, brak je smatrao svetom zajednicom muškarca i žene. Čak je, slikovito govoreći, sklopio savez sa svojim očima kako ne bi s nemoralnim pobudama gledao neku djevicu (Job 31:1). Dobro je imati na umu da je u to vrijeme Bog tolerirao poligamiju. Dakle, Job je mogao sklopiti brak s još jednom ženom da je to želio. * No vjerojatno je znao kako je izgledala prva bračna zajednica koju je Bog osnovao u Edenu te je želio i sam tako živjeti (1. Mojs. 2:18, 24). Oko 1 600 godina kasnije Isus Krist učio je ljude da se pridržavaju tih istih načela o braku i spolnom moralu (Mat. 5:28; 19:4, 5).

20. Kako nam poznavanje Jehove i njegovih mjerila može pomoći da odaberemo dobro društvo i zabavu?

20 Kako možemo izgraditi vjeru poput Jobove? Kao što smo već spomenuli, neophodno je dobro upoznati Jehovu i primjenjivati njegova mjerila na svakom području života. Naprimjer, psalmist David rekao je da Jehova mrzi “onoga tko ljubi nasilje” te nas je upozorio da se ne družimo s “onima koji prikrivaju kakvi su”. (Pročitaj Psalam 11:5; 26:4.) Upitaj se: “Što mi ti reci otkrivaju o Božjem načinu razmišljanja? Kako bi Božje gledište trebalo utjecati na moje prioritete, na to kako koristim internet te na moj odabir društva i zabave?” Odgovori na ta pitanja mogu ti pomoći da uvidiš koliko dobro poznaješ Jehovu. Ako želimo ostati čestiti u ovom zlom i kompliciranom svijetu, moramo izvježbati svoju “moć zapažanja”. Tada ćemo moći razabrati što je dobro, a što zlo, te što je mudro, a što nemudro (Hebr. 5:14; Efež. 5:15).

21. Kako možemo razumjeti što je sve potrebno da bismo ugodili svom nebeskom Ocu?

21 Budući da su Noa, Danijel i Job svim srcem željeli upoznati Jehovu, on im je pomogao da razumiju što je sve potrebno kako bi mu ugodili. Njihov primjer pokazuje da postupanje po Jehovinim mjerilima vodi do uspješnog života (Psal. 1:1-3). Upitaj se: “Poznajem li Jehovu tako dobro kao Noa, Danijel i Job?” Zapravo, zahvaljujući sve jačem duhovnom svjetlu ti imaš priliku upoznati ga i bolje od njih (Izr. 4:18). Zato temeljito istražuj Božju Riječ. Duboko razmišljaj o njoj i moli se za sveti duh. Tako ćeš se još više zbližiti sa svojim nebeskim Ocem i moći ćeš postupati razborito i mudro iako živiš u bezbožnom svijetu (Izr. 2:4-7).

^ odl. 5 Noin pradjed Henok također je “hodio s pravim Bogom”. No on je umro 69 godina prije nego što se Noa rodio (1. Mojs. 5:23, 24).

^ odl. 19 Noa je bio u sličnoj situaciji. I on je imao samo jednu ženu iako se poligamija počela prakticirati ubrzo nakon pobune u Edenu (1. Mojs. 4:19).