Ir al contenido

Ir al índice

A kʼoatisʼin ʼyaxkoaan je Jeobá josʼin tsabexkon je Noé, Daniel kao Job

A kʼoatisʼin ʼyaxkoaan je Jeobá josʼin tsabexkon je Noé, Daniel kao Job

“Je chjotatsʼen alikui majinle jotjínni je kjoatéxomakixi, tonga je xi Jeobá básjai majinle ngayeje” (PROV. 28:5).

KJOAJNDA 126, 150

1-3. 1) Jméni xi koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee Niná nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi. 2) Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi, tojeme fetʼa jmeni xi chon sonʼnde. Kʼoa je chjotatsʼen sa nkjín sa nkjín kjima, tojo ma je “jñá nga toxkia bisó” (Sal. 92:7). Kuinga tsín tokʼoamaniná nga tsín tibexkónni chjota je kjoatéxomale Niná. Je pastro Pablo i kitsole je chjotale Cristo: “ʼNdí katamao tʼatsʼe kjoatsʼen”, tonga “jchínga katamao tʼatsʼe kjoafaʼaitsjenno” (1 Cor. 14:20). Jókitsonile nga kʼoakitso.

2 Yaa tsoyaná je testo xi yʼangini kjoaʼmiya jebi. Jñani kʼoatso nga “je xi Jeobá básjai majinle ngayeje”, xi tsonile, ngayeje xi sasénle je Jeobá (Prov. 28:5). Kʼoati me tso ya Proverbios 2:7, 9, jñani kʼoatso nga je Jeobá “tsjoále kjoachjine je chjota xi kixi”, kʼoa chjota jebi koa̱njinle “xi ndatjín, xi kʼoatjín kao xi kixi tíjna”.

3 Je Noé, Daniel kao Job kisʼele kjoachjine xi tsʼe Niná (Ezeq. 14:14). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati tjínle kjoachjine jebi je naxinandále Niná. Kʼoa ji, a kjimajinli ngayeje xi machjén kʼianga ndasʼin kuiyoaa ngixko̱n Jeobá. Je xi koasenkaoli kuinga nda jchaxkuin je Niná. Janla koya kataʼyaa xi koasenkaoná. Xi títjon, jósʼin tsabexkonni Niná je Noé, Daniel kao Job. Xi majaoni, jósʼin tsakinyakao nga tsabexkon Niná. Kʼoa xi majanni, jósʼin koa̱n sʼe̱ná je kjoamakjain joni chjota jebi.

JE NOÉ YAA TSAKʼAMJEKAO NINÁ NINGA CHʼAO KOANCHON SONʼNDE

4. 1) Jósʼin tsabexkonni Noé je Jeobá. 2) Jósʼin tsakasenkao Noé nga tsabexkon je Jeobá.

4 Jósʼin tsabexkonni je Jeobá. Saʼnda ngasʼa, je xi xʼin kao xi yánchjín xi tjíosʼele kjoamakjain, jan koya tjínni josʼin tjíobe xi tʼatsʼe Niná: nga kotsenle jmeni xi kisinda, nga nrʼoéle je choʼndale Niná xi kixi, kʼoa nga be je kjoanichikontʼain xi sokóle nga sítjoson je kjoatéxomale Niná (Is. 48:18). Kʼianga kiskotsenle je Noé jmeni xi koannda, tsabee nga tíjna je Niná kʼoa tsabee jokjoan. Je Noé koanjinle nga nʼio tjínle nganʼio je Jeobá kʼoa nga toje Niná xi kixi (Rom. 1:20). Nga koanjinle je Noé xi tʼatsʼe jebi, nʼio kisʼejna je kjoamakjainle xi kao Niná.

5. Jósʼin tsabeni je Noé jmeni xi mele je Niná xi tʼatsʼe chjotasonʼnde.

5 Je Biblia itso: “Kʼoasʼin makjainná xi totʼatsʼe nga noʼya”. Kui xi tsonile nga koa̱n koasenkaoná nga sʼe̱ná je kjoamakjain jmeni xi tsoná xi kjaʼaí (Rom. 10:17). ʼYáni xi kitsoyale je Noé xi tʼatsʼe Jeobá. Jejin kitsoyale je xínkjín, jolani Lamec, xi nʼaile koanni, jngo chjota xi nʼio kisʼele kjoamakjain kʼoa kʼiaa kitsin nga tíjnasa je Adán (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi). Xi pajchále koanni jé Matusalén, kʼoa je xi kʼoati chjotajchíngale koanni jé Jared, xi kʼia kʼien nga jejan siento kao jankan kaoni jaon nó tjínle nga kitsin je Noé (Luc. 3:36, 37). * Tsakui nichxin je chjota jebi kʼoa kao yánchjínle kitsoyale je Noé nga je Niná kisinda chjota, kʼoa nga kui xi koanmele nga sʼe̱le xti, nga katasítse i̱ Sonʼnde, kʼoa nga je katasíxále. Kʼoajinti koanjinle nga tsín kisitjosonle Jeobá je Adán kao Eva, kʼoa tsabejin josʼin kichomani nga kʼoakisʼin (Gén. 1:28; 3:16-19, 24). Jmeni xi koanjinle je Noé kichokajin ni̱ma̱le kʼoa kui xokisikao nga Niná kisixánile (Gén. 6:9).

6, 7. Jósʼin tsakasenkao je kjoamakjainle Noé nga kisʼele kjoachoya.

6 Je kjoachoya sítajaa je kjoamakjainná. Nʼiojin kisʼejna je kjoamakjainle Noé kʼianga tsabe nga kjoachoya tsoyanile je jaʼaínle, tsakui nichxin “Kjoanikjáya” kʼoa tsa “Xi sínʼio tokoán” sʼin tsoyanile (Gén. 5:29). Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga i̱ kitso je Lamec xi tʼatsʼe Noé: “Jéní xi sitja̱ná xi tʼatsʼe xáná, kʼoa xi tʼatsʼe nga aon kjima ndsaa nga tinixásoán je nangi xi kinchja̱ʼaonle Jeobá”. Jé Niná kisinʼiotʼa yaole je Noé. Joni je Abel kao Enoc, koankjainle nga je “ntje̱” xi kinokjoani, jé xi koase̱nne jko̱ je ye̱ (Gén. 3:15).

7 Je Noé tsakui nichxin likui koanjinle jmeni xi tongini kinokjoa ya Génesis 3:15. Tonga xi tsín jao tjínná kuinga koanjinle nga tíjna jngo kjoachoya nga koationdái je chjota. Je Enoc kʼoati me tso je én xi kinchja̱ya. Kʼoakitso nga je Jeobá sikjeson je chjotatsʼen (Jud. 14, 15). Je én jebi, xi kʼoati kʼia kuitjoson nga kjoaʼaí je Armagedón, alikui jao tjínná nga kisitaja je kjoamakjainle kao kjoachoya xi kisʼele je Noé.

8. Jósʼin tsakasenkao je Noé kʼianga nda tsabexkon Niná.

8 Jósʼin tsakasenkao Noé nga nda tsabexkon je Niná. Kui xokisikao nga kisʼele kjoamakjain kʼoa kao kjoachjine xi tsʼe Niná. Kʼoa kui jebi xi tsakasenkao nga tsínkui kʼoakisʼin jmeni xi tsín sasénle je Jeobá. Tobʼelañá, nga ya “tsakʼamjekao Niná xi kixi” alikui ya tsakájta je chjota xi tsín bexkón Niná. Kʼoati likui kitsjoaʼnde nga je tsakʼanachale ánkje xi chjota kisikʼóya yaole xi i̱ Sonʼnde jaʼai. Tonga je chjota xi tsín kisʼele kjoamakjain tokʼoajinkoanle nga nʼio taja koan ánkje tsʼen jebi kʼoa tsakui nichxin saʼnda tsakʼétsʼoale (Gén. 6:1-4, 9). Xi ijngosani, je Noé koanjinle nga kʼoakitsole Niná je chjotasonʼnde nga katasʼele xti kʼoa nga katasítse i̱ Sonʼnde (Gén. 1:27, 28). Kuijin nga koanjinnile nga tsín kixi tíjna nga yánchjín kuixankao je ánkje tsʼen kʼoa nga xti sʼe̱le. Je Noé alikui jao kisʼele nga ñaki kʼoatjín jebi kʼianga tsabe nga ngisa ʼyai koankjoan kʼoa ngisa taja koan je xtile ánkje tsʼen jebi. Xi jeki nichxin, je Niná kʼoakitsole je Noé nga jngo Jtsínʼio kjoaʼaíkao. Je Noé koankjainle xi tʼatsʼe jebi, kuinga tsakʼéndasíni je arca nga koan kitjontjai je yaniʼyale (Heb. 11:7).

9, 10. Jósʼin koa̱n chjénngilee kjoamakjain xi kisʼele je Noé.

9 Jósʼiaan nga kʼoakji kjoamakjain sʼe̱ná joni je Noé. Je xi koasenkaoná kuinga nda chótʼayá je Énle Niná, nga chjí jchaa jmeni xi majinná, kʼoaiʼndee nga katasíndayaná kʼoa kui katabándiaaná nga jme xi chjoéjiaan (1 Ped. 1:13-15). Tsa kʼoasʼiaan, kui je kjoamakjain kʼoa kao je kjoachjine xi tsʼe Niná koasenkaoná nga tsín ya jtsaoyaa je che̱nle Na̱i kʼoa kao jmeni xi chon sonʼnde (2 Cor. 2:11). Kui xosíkao je chjota nga kui matsjoakeni je kjoatsʼen kao kjoajndí, kʼoa tokui fini jmeni xi símekon (1 Juan 2:15, 16). Alikui kuenta sʼín nga jechrian tíjna je nichxinle Jeobá, kʼoa kui kjoa jebi tsaojin je xi inda tjío je kjoamakjainle. Kʼianga kui kinchja̱ni je Jesús nga kʼoati koa̱nchon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi jokoanchon nichxinle Noé, ali tsakuijin nʼio kisikʼaxki̱ je kjoatsʼen kao je kjoajndí, kui kinchja̱ni nga xkón tíjna kʼiatsa tsín tikuenta sʼianñá xi tʼatsʼe Niná (tʼexkiai Mateo 24:36-39). *

10 Chjónangilai yaoli jebi: “Josʼin tifikoa je yaona, a bakoña nga ñaki nda ʼbexkoan je Jeobá. Kʼianga tjínna kjoamakjain, a sitjosonña je kjoatéxomale Jeobá kʼoa a xinyale xi kjaʼaí”. Jotinʼiai kui xi kuitsoni tsa kʼoati ya titojmekoai je Niná xi kixi.

JE DANIEL TSAKAKÓ NGA KISʼELE JE KJOACHJINE XI TSʼE NINÁ

11. 1) Jósʼin tsakʼinyale je Daniel. 2) Jméni xi matsjoali chjénngilai jokoankjoan je Daniel.

11 Jósʼin tsabexkonni je Jeobá. Alikui jao tjínná nga nda kitsoyale je xijchále Daniel nga tsjoake katama je Jeobá kʼoa kao je Énle. Kʼoa je Daniel kʼoakisʼin ngantsjai. Ninga kʼianga jekoanjchínga nʼio nda kiskotʼaya je Énle Niná (Dan. 9:1, 2). Jmeni xi tso ya Daniel 9:3-19 kui tsoyaná nga nda tsabexkon je Niná kʼoa nda tsabe jmeni xi kisʼin xi totʼatsʼe naxinandá Israel. A koaan chʼa̱sjeʼai nichxin nga chótʼayai kʼoa nga si̱kjaʼaitsjenjin jmeni xi tso. Nda tikjaʼaitsjenjin jméni xi tsoyali xi tʼatsʼe Daniel.

12-14. 1) Jósʼin tsakakó je Daniel nga kisʼele je kjoachjine xi tsʼe Niná. 2) Jósʼin kisichikontʼain Jeobá je Daniel nga kixi koan kʼoa nga nʼiojin koan.

12 Jósʼin tsakasenkao Daniel nga nda tsabexkon je Niná. Je chjota judío xi kixi kitʼale Niná, alikui choa ñʼai koanle nga ya Babilonia tsakatio. Tobʼelañá, je Jeobá i kitsole je chjota judío: “Tjasjao nga katasʼe kjoanyʼán ya naxinandá jña an kisikatíonʼiono” (Jer. 29:7). Tonga kʼoati kitsole nga ñaki toje katabexkón kao ngayeje ni̱ma̱le (Éx. 34:14). Jósʼin kitjosonnile je Daniel nga jao kjoatéxoma jebi. Jé kjoachjine xi tsʼe Niná tsakasenkao nga koanjinle nga tjínnele je Jeobá sitjosonle tikʼoajinni je chjotaxá sonʼnde. Nga jenkjín siento nó jaʼato, je Jesús kʼoati kui kjoatéxoma jebi kitsoya (Luc. 20:25).

13 Si̱kjaʼaitsjenla jmeni xi kisʼin je Daniel kʼianga 30 nichxin kisʼechjoale nga tsín koa̱n Niná kʼoetsʼoale kʼoa tsa ʼyasani xi kjaʼaí, nga tojékjoan rey xi koa̱n sʼe̱tsʼoale (tʼexkiai Daniel 6:7, 10). * Je Daniel koanjin i̱ kitso: “to kante nichxin, ali tsa ngantsjaijin”. Tonga alikui kitsjoaʼnde nga jngo kjoatéxoma ngisa chjí skoe̱kon tikʼoajinni nga je Niná kʼoetsʼoale. Kʼoajinti koan nga toʼma tsakʼétsʼoale je Niná. Tonga kʼoati koanjinle nga nʼio nkjín chjota xi be nga nyaon nyaon bʼétsʼoa. Ninga xkón tsakʼejna, tosi tonda yaa tsakʼétsʼoale je Niná jñani tsabe je chjota tojo kisʼin ngantsjai, ánni nga tsín kʼoasʼin sikjaʼaitsjensíni je chjota nga tsín titsakʼétsʼoanile je Niná.

14 Nga kixi koan kʼoa nga nʼiojin koan je Daniel, je Niná tsakʼasjentjai nga tsín ya kisikʼien je xa. Nga kʼoakoan, jé Jeobá kitjongʼa kʼoa kicho je én ngakjijnda ʼnde jñani tsakatéxoma je Medopersia (Dan. 6:25-27).

15. Jósʼiaan nga kʼoakji kjoamakjain sʼe̱ná joni Daniel.

15 Jósʼiaan nga kʼoakji kjoamakjain sʼe̱ná joni je Daniel. Ali tokuijin xi machjén nga kʼoéxkiaa Énle Niná. Nga taja sʼe̱jna kjoamakjainná tjínnele koa̱njinná jmeni xi tso (Mat. 13:23). Kui xi mená nga jchaa jmeni xi síkjaʼaitsjen je Jeobá, nga katamajinná je kjoafaʼaitsjen xi nroatʼa Biblia. Kuinga tjínnenile si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bʼexkiaa. Kʼoati machjén nga ntsjaintsjai kʼoétsʼoaa, ngisaa kʼianga kjoa tibitjatojiaan. Alikui jao kʼoé tokoán nga je Jeobá tsjoáná kjoachjine kao nganʼio xi machjénná (Sant. 1:5).

JE JOB KUI KITJENNGI KJOAFAʼAITSJEN XI TSʼE NINÁ

16, 17. Jósʼin tsabexkonni Job je Jeobá.

16 Jósʼin tsabexkonni je Jeobá. Ninga tsín chjota judío kitjenni je Job, xínkjín koanni je Abrahán, Isaac kao Jacob. Je Jeobá tongini kʼoakitsole je chjota jebi xi tʼatsʼe kʼoa kao jmeni xi tjínndajinle kao chjotasonʼnde. Alikuikjoan ʼyaa josʼin tsabeni je Job, tonga nda koanjinle je kjoatéxomale Niná (Job 23:12). Je Job i kitsole Jeobá: “Tokinrʼoeña xi tʼatsi” (Job 42:5). Kʼoa je Niná kʼoakitso nga ñaki kʼoatjín jmeni xi kitso je Job xi tʼatsʼe (Job 42:7, 8).

Matajasa je kjoamakjainná nga ʼyaa jmeni xi kisinda je Jeobá nga̱ yaa bakóniná jokjoan (Chótsenlai párrafo 17)

17 Kʼianga kisikjaʼaitsjenjin je Job tʼatsʼe jmeni xi koannda, kʼoatisʼin tsabeni jokjoan je Jeobá (Job 12:7-9, 13). Nga koanskanni, tojo kisʼin je Jeobá, je Elihú kʼoati kui kisikʼaxki̱ jmeni xi koannda nga kisikjaʼaitsjenjinle je Job nga tsín mangósoán kao Niná (Job 37:14; 38:1-4). Jme xi kitsole Jeobá je Job ñaki kichokajin ni̱ma̱le kʼoa i kitso: “Ndʼaibi ʼbeña nga mali kʼoanʼiai tojmeni. Kʼoa nga tsín jme xi tsín kʼoakoa̱nli kʼoasʼiain”. Kʼoa i kitsosa: “Yaa koatejnajian jinchao kao chaolʼí nga kʼoamanina” (Job 42:2, 6).

18, 19. Jósʼin tsakakó je Job nga nda tsabexkon je Jeobá.

18 Jósʼin tsakasenkao je Job nga nda tsabexkon Niná. Je Job nda koanjinle jmeni xi sasénle je Niná. Nda tsabexkon je Jeobá, kʼoa kui xi tsakasenkao nga kui kʼoakisʼin xi ndatjín. Tobʼelañá, koanjinle nga tsín koa̱n kʼoakuitso nga tsjoake je Niná tsa totaonni skoe̱ xi kjaʼaí (Job 6:14). Alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen kʼianga ngisa ngʼa tíjnale xi ngikʼa, ninga nyiná kʼoa ninga ma̱ tjíosíjchá yaole, jo xínkjín sʼin tsabekon. I kitso: “A tsí kʼoati je kisinda je xi kisindana ya yatsʼoa̱ na̱na” (Job 31:13-22). Je Job alikui ngʼa tsakʼasje yaole ninga nʼio nyiná koan kʼoa ninga nʼio tsaʼyale. Likui kʼoakisʼin josʼín je chjotanyiná xi tjín ndʼaibi.

19 Je Job nʼio chjí tsabekon kʼianga tsakʼétsʼoale je Jeobá, kʼoa alikui jmesa xi ngisa kitsjoale kjoandosin, ninga toya jinni̱ma̱le. Nga̱ tsa kʼoalani kisʼin, likuijinni titoje Jeobá tsabexkónni. I kitso: “Tsakʼasjengijian je Niná xi kixi” (tʼexkiai Job 31:24-28). * Xi ijngosani, nʼio xkón tsabe je kjoabixan. Kʼoa kʼoakitso nga tsín koa̱n nga kjoachajngi ska̱niya jko̱ kao jngo chjoón (Job 31:1). Kʼianga kui nichxin, kitjoʼndele je chjota nga nkjín yánchjín tsakatiokao. Kʼiatsa Job xi koanmele koanjin jao yánchjín tsakʼejnakao. * Tonga tosaa kui kitjenngi je choa̱ xi tsakʼéjna je Jeobá ya ʼndenaxóle Edén, nga tojngo chjoón jngo xʼin koa̱nni xi koatiokao xínkjín (Gén. 2:18, 24). Kʼoa jngo jmi kao jaon sientola nó jaʼato, kʼianga kʼoakitso je Jesús nga tjínnele kʼoati kui kjoatéxoma kjuintjenngiaa tʼatsʼe kjoabixan (Mat. 5:28; 19:4, 5).

20. Kʼianga nda ʼyaa je Jeobá kao kjoatéxomale, jósʼin basenkaoná nga chjoejiaan je miyoná kʼoa kao kjoasʼetsaojin.

20 Jósʼiaan nga kʼoakji kjoamakjain sʼe̱ná joni je Job. Tojosʼin tiʼyaa, kuinga nda jchaxkoaan je Jeobá kʼoa kʼoaiʼndee nga je katabándiaaná josʼin kjuinkoaa yaoná. Tobʼelañá, je Biblia tsoyaná nga je Jeobá “jtike toʼyani xi kjoatsʼen tsjoake” kʼoa kʼoatso nga tsín ya kjoájtaa je “chjotandiso” (tʼexkiai Salmo 11:5; * 26:4). * Jmé xi tsoyaná testo jebi tʼatsʼe josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá. Jméni xi ngisa kʼoailee kjoandosin kʼianga si̱chjén je Internet, nga chjoéjiaan je miyoná kʼoa nga kʼoétsaojiaan. Josʼiaan xi tʼatsʼe jebi, yaa jchañá tsa ñaki nda ʼyaa je Jeobá. Tsa mená nga tsje sʼin kjuinkoaa yaoná, tjínnele si̱ngalee kjoafaʼaitsjenná nga jchaa je xi kixi tjín kʼoa xi mai, nga jchaa je xi chjine sikaoná kʼoa kao xi mai (Heb. 5:14; Efes. 5:15).

21. Jméni xi koasenkaoná nga jchaa jmeni xi sasénle je Jeobá.

21 Je Noé, Daniel kao Job ñaki kao ni̱ma̱le tsakásjaini je Jeobá, kʼoa kuinga tsabexkonni. Je Jeobá tsakinyakao nga koanjinle ngayeje jmeni xi sasénle. Kʼoa jngoo choa̱ tsakatío nga kitjenngi je kjoatéxomakixi kʼoa nʼio tsjoa kisatio kon (Sal. 1:1-3). Kuinga chjónanginilee yaoná jebi. “A kʼoatisʼin nda ʼbexkoan je Jeobá joni Noé, Daniel kao Job”. Ndʼaibi koaan ngisasa nda jchaa je Jeobá, nga̱ ngisasa tse jmeni xi tsoyaná xi tʼatsʼe (Prov. 4:18). Kuinga machjénsíni nga kjoásjaiyasaa je Énle Niná, si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bʼexkiaa, kʼoa si̱jélee je nganʼiotsjele Jeobá. Tsa kʼoasʼiaan, alikui kui sikinjená jmeni xi chon sonʼnde. Chjinee koaan kʼoa ngisaa koa̱nmiyosaa je Jeobá nga nyaon nyaon (Prov. 2:4-7).

^ párr. 5 Je Enoc, xi chjotajchíngale koanni je Noé, kʼoati ya tsakʼamjekao Jeobá, tonga 69 nó tongini kʼien kʼianga kjesa tsinjin je Noé (Gén. 5:23, 24).

^ párr. 9 Mateo 24:36-39: “Tonga xi kjuichoka je nichxinbe, kʼoa je orabe nga kʼoakoa̱n, liʼya xi be, nijejin ánkje xi tsʼe ngʼajmi, tojngo je Nʼainá xi be. Tonga jo koanchon nichxinle Noé, kʼoatisʼin koa̱n kʼia nga kjoaʼaí je ʼndíle chjota. Jo koanchon je nichxinbe tongini je jtsínʼio, nga tjíokjen, tjíoʼbi, tjíobixan, kʼoa tjíosíkixan, saʼnda nga je nichxin nga Noé jaʼasʼen je chitsoyʼai. Chjota likui tsabe saʼnda nga jaʼai je jtsínʼiobe xi kikao ngatsʼi. Kʼoatisʼin koa̱nchon kʼia nga kjoaʼaí je ʼndíle chjota”.

^ párr. 13 Daniel 6:7, 10: “Ngatsʼi xi xángʼa tjínle, xi chjotaxátjenngi ma, xi chjotaxátítjon ma, je ngʼajko̱le sondado kʼoa kao chjotaxá, kʼoasʼin tsakʼéndajin nga jngo kjoatéxoma katabitjo xi i̱ tso: kante nichxin nga niʼyajin niná kʼoa chjota xi kjaʼaí katasʼetsʼoale, toji katasʼetsʼoali, ji rey, je xi tsín sitjoson, ya katanikʼatjenya nga̱jao̱ jña nyaʼya je xa. Kʼoa nga jekisʼejinle je Daniel nga koan firma xo̱n jebi, jaʼasʼen niʼyale ya xi majaoni piso, kʼoa kiskoxʼá bentanale xi ya tíkotsen Jerusalén, kʼoa saʼnda jan kʼa tsakasenxkónyʼin nga jngo nichxin nga tsakʼétsʼoa kʼoa tsakʼasjengʼa Ninále, tojosʼin jengale”.

^ párr. 19 Job 31:24-28: “Tsa je tao̱nsine tisinʼiotʼa, kʼoa tsa i̱ tixinle je tao̱nsine: Ji sinʼiotʼale, tsakui tsjoa tjínni tokoán nga tse kjoanyiná tjínna, nga nʼio tse tsojmi tjínna, tsa kiskotsenle nga kisiʼisen je tsʼuí, kʼoa tsa je sá nga kisiʼisen, kʼoa tobijbi tsakʼetsʼoale ya jinni̱ma̱na, kʼoa je ndsoʼba tsakʼéndsoʼa je ndsa̱ nga tsakʼetsʼoale, tsa kʼoalani kisʼian kjoañʼaijin tsjoáná je xi jues sʼin tjío, nga̱ tsakʼasjengijian je Niná xi kixi xi tíjna ngʼajmi”.

^ párr. 19 Je Noé kʼoati tojngo chjoón tsakʼejnakao, ningalani tokʼoa jenkjín yánchjín tsakatiokao je chjota nga kui nichxin, nga̱ kʼiaa saʼnda kʼoakisʼinni je chjota kʼianga tosʼa choatse jaʼato nga yátsʼi̱n tsakinyále Jeobá je Adán kao Eva (Gén. 4:19).

^ párr. 20 Salmo 11:5: “Je Jeobá tíkotʼajin je chjota xi kixi kʼoa kao xi tsʼen, jtike toʼyani xi kjoatsʼen tsjoake”.

^ párr. 20 Salmo 26:4: “Alikui ya fajta je chjotandiso, kʼoa bʼasjengiña je xi jaonkjaín”.