Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

¿Wan maʼ xa naʼa sbʼaja weʼn ja Jyoba jastal ja Noé, Daniel soka Job?

¿Wan maʼ xa naʼa sbʼaja weʼn ja Jyoba jastal ja Noé, Daniel soka Job?

«Ja winike matik malo mi xbʼobʼ yabʼye stojolil ja bʼa toji, pe ja matik wa sleʼawe ja Jyoba wani xbʼobʼ yabʼye stojolil spetsanil» (PROV. 28:5).

TSʼEBʼOJ sjj 126 SOK sn 49

1-3. a) ¿Jasa oj skoltayotik bʼa ajyel toj soka Dyos ja bʼa tsaʼanixta kʼakʼu it? b) ¿Jasa oj jpaklaytik ja bʼa artikulo it?

AYOTIK sakʼan ja bʼa xchʼakulabʼil ja tsaʼanixta kʼakʼu. Ja ixuk winik wa «x-elyejan jastal ja mal kʼuli» (Sal. 92:7). Ja yuj, mini cham xkabʼtik ja ixuk winik wanxtani ipaxel ja mi skisawe ja jastik yaʼunejkan kulan ja Dyosi. Anto, ¿jastal wa xbʼobʼ paxkotik «yal untikil ja bʼa jastik mi lekuki» sok ja bʼa kolomtiki «tzʼikan lek oj ajy[ukotik]»? (1 Cor. 14:20, Ja yajkʼachil sju‘unil ja dyosi [YD]).

2 Ja sjakʼjel ti wa xtax ja bʼa teksto bʼa yolomajel ja artikulo it, bʼa xetʼan wa xyala «ja matik wa sleʼawe ja Jyoba wani xbʼobʼ yabʼye stojolil spetsanil», wa xkʼan kaltik, skʼulajel ja janekʼ wa xbʼobʼi bʼa yajel gustoʼaxuk (Prov. 28:5). Cha wa xtax junxtatik ja bʼa Proverbios 2:7, 9. Ja tiw wa xyala ja Jyoba «wa snolo biboʼil wa xmakuni sbʼaja matik toji», soka slekilali, oj yabʼye stojol «ja bʼa toji soka bʼa sbʼejlali soka stojolili, ja sbʼejlalil ja bʼa leki».

3 Ja Noé, Daniel soka Job staʼawe ja biboʼil bʼa Dyos (Ezeq. 14:14). Jachni wa xbʼobʼ alxuk ja bʼa xchonabʼil ja Dyos ja bʼa jtyempotik. Jaxa weʼn, ¿awabʼunej maʼ stojolil spetsanil ja jas tʼilan bʼa yajel gustoʼaxuk ja Jyoba? Bʼa oj bʼobʼuk jani snajel sbʼaj lek ja Dyosi. Ja yuj, la jpaklaytik oxe jasunuk. 1) Jastal ja Noé, Daniel soka Job kʼot snaʼe sbʼaja Jyoba, 2) jastal yawe el slekilal ja snajel jaw, sok 3) jastal oj bʼobʼ ajyukujtik jun skʼuʼajel jastal bʼa yeʼnle.

JA NOÉ BʼEJYI SOKA DYOS BʼA JUN LUʼUMKʼINAL JEL MALO

4. a) Ja Noé, ¿jastal kʼot snaʼ sbʼaja Jyoba? b) ¿Jastal koltaji ja Noé yuja kʼot snaʼ sbʼaj lek ja Jyoba?

4 Ja jastal kʼot snaʼ sbʼaj ja Jyoba. Man kʼe kujlajuk ja ixuk winiki, ja winike soka ixuke bʼa ayiʼoje skʼuʼajeli snebʼawe bʼa Dyos bʼa oxe modo jel tʼilan: skʼeljel ja jastik skʼuluneji, smaklajel ja tuk yaʼtijumik toj ja Dyos sok yabʼjel ja slekilal yuja skʼuʼane ja jas yaʼunej kulan soka srasoniki (Is. 48:18). Yajni ja Noé skʼela ja kʼulbʼeniki, yila jitsan preba bʼa sakʼani ay ja Dyosi soka jitsan modoʼalik yiʼoji. Jachuk bʼobʼ yabʼ stojol «ja sniwanil ja yip ja dyosi mi xchʼaki», wa xkʼan kaltik, ja Jyoba jelni ja yipi sok kechantani yeʼn ja Dyos smeranili (Rom. 1:20, YD). Ja slekilali, ja Noé mi kechanta skʼuʼan bʼa Dyos; kʼot ajyukyuj jun skʼuʼajel tsats lek bʼa yeʼn.

5. ¿Jastal snebʼa ja Noé ja jasa wa skʼana ja Dyos sbʼaja ixuk winiki?

5 Ja Biblia wa xyala wa «xkʼu‘antik yuj ja wa xmaklatiki». Ja it wa stojolan ja jas wa xyalawekabʼtik ja tuk wani xbʼobʼ skoltayotik bʼa ajyelkujtik skʼuʼajel (Rom. 10:17, YD). ¿Maʼ aljiyabʼ yuja Noé sbʼaja Jyoba? Tini maʼ jel snebʼa bʼa spamilyaʼik, jastal ja Lamec ja stati, bʼa waj jun winik ajyiyuj skʼuʼajel sok manxi yajni sakʼanto ja Adán (kʼela ja dibujo bʼa skʼeʼulabʼil ja artikulo). Tuk ja bʼa spamilya ja waj ja stat awel Matusalén soka awel Jared, bʼa chamelxa 366 jabʼil yajni manxi ja Noé (Luc. 3:36, 37). * Bʼobʼta ja winike it soka xcheʼume sjeʼaweyi ja Noé yeʼn skʼulan ja Dyos ja ixuk winiki sok bʼa skʼana oj ajyuk yuntikile, a-sbʼutʼ-e ja Luʼum sok bʼa ayaʼteltaye ja yeʼn. Bʼobʼta ja Noé cha snebʼa sbʼaja Adán soka Eva bʼa skʼokowe ja smandar ja Jyoba, sok bʼobʼ yil ja Noé ja swokolil ja jasa skʼulaneʼi (Gén. 1:28; 3:16-19, 24). Chikani jastal, ja jas snebʼa ja Noé kʼot man skʼujol sok nikji bʼa yaʼteltay ja Dyos (Gén. 6:9).

6, 7. ¿Jastal koltaji ja skʼuʼajel yiʼoj ja Noé yuja smajlajeli?

6 Ja smajlajeli wa xyaʼ tsatsbʼuk ja skʼuʼajeli. La jpensaraʼuktik jastal maʼ yabʼ ja Noé yajni yabʼ ja sbʼiʼili titikni chʼikan ja bʼa smajlajeli, pes lajansok wa stojolan «Jijlel» ma «Yajel kulan kʼujolal» (Gén. 5:29, nota). Ja Lamec aji ekʼyi yuja Dyos, bʼa yala sbʼaja Noé: «Ja yeʼn oj yijan kulan jkʼujoltik ja bʼa jas wa xkʼulantik sok ja bʼa wokol kaʼteltik ja bʼa jkʼabʼtik yuja Jyoba staʼunej tiʼal malo ja sat luʼum». Ja Noé sjipa skʼujol bʼa Dyos. Jastalni ja Abel soka Enoc, skʼuʼan ja bʼa ‹intilal› oj sbʼuy ja s-olom ja bʼitsʼbʼichani (Gén. 3:15).

7 Ja Noé bʼobʼta mini chʼak yabʼ stojol ja jas alubʼalkan ja bʼa Génesis 3:15. Pe bʼobʼni yabʼ stojol ja yaljelik jaw wani xyaʼa jun smajlajel bʼa elel libre. Ja Enoc xcholo jun rason bʼa junxtatik soka skʼapjelal axi bʼa Edén. Xcholoni oj ajuke chʼaysnajel yuja Jyoba ja matik malo (Jud. 14, 15). Ja rason it, bʼa oj kʼot smeranil ja bʼa Armagedón, jelni maʼ ya tsatsbʼuk ja skʼuʼajel soka smajlajel ajyiyuj ja Noé.

8. ¿Jastal talnaji ja Noé yuja snaʼa sbʼaj lek ja Dyosi?

8 Jasa slekilal yila ja Noé ja snaʼa sbʼaj lek ja Dyosi. Ja snajel it ajiyi ja Noé skʼuʼajel sok biboʼil bʼa Dyos, bʼa koltaji soka jastik oj bʼobʼ jomjukyuji, mas ja bʼa jastal wa xyila sbʼaj soka Jyoba. Jun sjejel, yuja Noé «bʼejyi soka Dyos smeranili», mini bʼejyisok ixuk winik bʼa mi skisawe ja Dyos. Cha mini yaʼa sbʼaj loʼlajel yuja anjelik bʼa ajyiyujile skwerpoʼe jastal bʼa winik yajni koʼyekon ja bʼa Luʼumi. Pe ja matik mey yiʼoje skʼuʼajeli jelni maʼ cham yilawe ja ipal yiʼoje bʼa mini oj slaj ja bʼa tuk ixuk winiki sok bʼobʼta sleʼawe modo bʼa oj yaweyi stoyjel (Gén. 6:1-4, 9). Ja Noé wani snaʼa ja Dyos yaʼunejyi mandar ja ixuk winik bʼa oj ajyuk yuntikile sok a-sbʼutʼ-e ja Luʼumi (Gén. 1:27, 28). Ja yuj wani snaʼa mi sbʼejuk sok mi jach kʼulajiye ja pukujik bʼa anupanuke soka ixuke sok bʼa ajyuk yuntikile. Ja jaw kʼot snaʼ lek mini sbʼejuk ja yajni yila yal untike it mas niwak sok mas ayipe yuja tuki. Ekʼ ja tyempo, ja Dyos yalayabʼ ja Noé oj yijan jun bʼutʼ jaʼ. Ja Noé ajyiyuj skʼuʼajel sbʼaja rason jaw, sok ja yuj skʼulan ja arka bʼa kanye sakʼan ja spamilya (Heb. 11:7).

9, 10. ¿Jastal wa xbʼobʼ jnochtik ja skʼuʼajel bʼa Noé?

9 Jastal wa xbʼobʼ ajyukujtik jun skʼuʼajel jastal Noé. Jani kʼotel jun lekil paklanum bʼa Yabʼal Dyos, yiljel chaʼanyabʼalil ja jas wa xnebʼatik sok yajelkan a-swotsʼotik sok a-stojotik ja bʼa jas oj jkʼuluktiki (1 Ped. 1:13-15). Anto, ja skʼuʼajel soka biboʼil bʼa Dyos oj skoltayotik ja bʼa strampaʼik ja Satanás sok ja ipal bʼa mi lekuk yiʼoj ja luʼumkʼinal it (2 Cor. 2:11). Ja ipalil it wa xyaʼakan ja ixuk winik a-syajtaye ja spekʼjel chikʼi sok ja koʼel mulal sok ixuk winik, sok wa x-ijiye bʼa ja ita oj waj skʼujole ja kʼankʼunel bʼa mi lekuki (1 Juan 2:15, 16). Chomajkil, ja matik mey yiʼoje jun tsatsal skʼuʼajel wa xbʼobʼ ijuke bʼa mi oj skise ja prebaʼik wa sjeʼa bʼa jelxa mojan ja niwan skʼakʼu ja Jyoba. Tini wa xkilatik, yajni ja Jesús ya slaj sbʼaj ja bʼa styempo ja Noé soka bʼa jtyempotiki, mi waj skʼujol ja bʼa spekʼjel chikʼ ma ja bʼa koʼel mulal sok ixuk winik, jani ja bʼa jas jel xiwela sbʼaj oj sjom kolomtik ja bʼa yaʼteltajel ja Dyos (kʼuman ja Mateo 24:36-39).

10 Jobʼo abʼaj: «¿Wan maʼ sjeʼa ja jsakʼanili wa xnaʼa sbʼaj meran lek ja Jyoba? ¿Wan maʼ snikawon ja skʼuʼajel kiʼoj oj kaʼ snaʼ ja tuk sok mi kechan oj jkʼuʼuk ja jastik yaʼunejkan kulan ja Jyoba?». Ja sjakʼjelik oja waʼi oj sjeʼ ta ja wana bʼejyel soka Dyos smeranili.

JA DANIEL SJEʼA BIBOʼIL BʼA DYOS JA BʼA BABILONIA

11. a) ¿Jas tikʼe sjejel ajiyi ja Daniel? b) ¿Jastik modoʼalik bʼa Daniel waxa kʼana snochjel?

11 Ja jastal kʼot snaʼ sbʼaj ja Jyoba. Ja Daniel jejilekyi yuja snantati. Ja yeʼnle sjeʼaweyi a-syajtay ja Jyoba soka Yabʼali. Soka yajtanel jaw mini tukbʼi, pes wani xnaʼatik spaklay lek ja Yabʼal ja Dyos, cha jachuk ja yajni axa skʼujoli (Dan. 9:1, 2). Ja orasyon bʼa xyawalanixta sok bʼa ya el masan bʼa skʼujol wa xtax ja bʼa Daniel 9:3-19 wa sjeʼa ja yeʼn snaʼa sbʼaj lek ja Dyosi sok spetsanil ja jasa kʼulajiyi ja Israel. ¿Jas yuj mixa pila jujuntik minuto skʼumajel ja orasyon jaw sok spensarajel? Kʼela lek ja jasa wa sjeʼawi sbʼaja Daniel.

12, 13. ¿Jastal sjeʼa ja Daniel biboʼil bʼa Dyos?

12 Jasa slekilal yila ja Daniel ja snaʼa sbʼaj lek ja Dyosi. Sbʼaja judíoʼik matik toji, ja ajyel sakʼan bʼa jun chonabʼ mi xyaʼteltaye ja Jyoba jastal ja Babilonia mini pasiluk. Jun sjejel, ja Jyoba yalayabʼ ja judíoʼiki: «[Leʼawik] slamanil ja bʼa chonabʼ kaʼunej ajyanik mosoʼili» (Jer. 29:7). Pe wani xcha skʼana bʼa kechanta yeʼn ayaʼteltaye (Éx. 34:14). ¿Jastal lajxiyuj ja Daniel bʼa skʼulajel ja chabʼ mandari? Ja biboʼil bʼa Dyos koltaji bʼa yabʼjel stojolil ja stʼilanil oj skʼuʼukyi bʼajtan ja Jyoba sok tsaʼan ja mandaranumik bʼa luʼumi. Jitsan jabʼil tsaʼan, ja Jesús sjeʼa ja junxta rason it (Luc. 20:25).

13 Pensaran ja bʼa jas skʼulan ja Daniel yajni jun ley stima bʼa 30 kʼakʼu mi oj yaweyi orasyon chikan jas dyos ma ixuk winik ta mi jaʼuk ja mandaranumi (kʼuman ja Daniel 6:7-10). Ja Daniel oj bʼobʼ yal ajyi: «Kechan 30 kʼakʼu, mi bʼa tolabidaʼuk». Pe mini yaʼakan ja ley bʼa ixuk winiki ayil mas stʼilanil yuja yaʼteltajel ja Dyosi. Ja yeʼn oj bʼobʼ yayi orasyon jach nakʼul ajyi. Pe wa snaʼa jel jitsan wa snaʼawe ja skostumbre yiʼoj wa xyayi orasyon kʼakʼu kʼakʼu. Ja yuj, ama snaʼa xiwela sbʼaj oj xchʼay ja sakʼanil, mini spensaraʼan bʼa oj sjeʼ yaʼatakan stoyjel ja Jyoba.

14. Yuja toj ajyi sok mi xiwi, ¿jastal aji koʼyi slekilal ja Daniel yuja Jyoba?

14 Ja Dyos ya koʼyi slekilal ja Daniel yuja ajyi toj sok yuja mi xiwi, ja yuj yakan sakʼan ja bʼa chojiki. Yuja milagro jaw, bʼa yibʼanal ja bʼa wa xyaʼa smandaranel ja medopersa, kʼot snaʼe sbʼaja Jyoba (Dan. 6:25-27).

15. ¿Jastal wa xbʼobʼ ajyuk kujtik skʼuʼajel jastal ja Daniel?

15 Jastal wa xbʼobʼ ajyukujtik jun skʼuʼajel jastal Daniel. Mini malanukta skʼumajel ja Yabʼal ja Dyos. Bʼa ajyelkujtik jun tsatsal skʼuʼajel jani yabʼjel stojol (Mat. 13:23). Wani xkʼanatik snajel ja jasa wa spensaran ja Jyoba sbʼaja jastik junuki, bʼa tini chʼikan yabʼjel stojolil ja rasonik bʼa Biblia. Ja bʼa it, tʼilan oj jpensaraʼuktik ja bʼa jas wa xkʼumantiki. Cha jel tʼilan oj katikyi orasyon sok spetsanil jkʼujoltik kʼakʼu kʼakʼu, mas ja yajni wa xtʼaspuntik tsatsal wokolik. Wani xbʼobʼ ajyuk kujtik skʼuʼajel oj yakitik biboʼil sok ja ipal wa xkʼanatikyi ja Jyoba (Sant. 1:5).

JA JOB SNOCHO JA RASONIK BʼA DYOS YAJNI LEK SOK MI LEK WAN EKʼEL YUJI

16, 17. ¿Jastal kʼot snaʼ lek sbʼaja Job ja Jyoba?

16 Ja jastal kʼot snaʼ sbʼaj ja Jyoba. Ja Job mini israʼelenyoʼuk, pe najtik spamilya ja Abrahán, Isaac soka Jacob. Ja winike it, ja Jyoba ya ekʼyi rason sbʼaja jastal ja yeʼn soka jas wa skʼana sbʼaja ixuk winiki. Bʼa jun modo mi xnaʼatik, ja Job snebʼa jitsan ja bʼa smeranil bʼa jel chaʼanyabʼalil (Job 23:12). Ja yeʼn yalayabʼ ja Jyoba: «Kʼotel jchikin ja jasa kabʼunej bʼa weʼn» (Job 42:5). Ja Dyos yala merani lek ja jastik yalunej ja Job (Job 42:7, 8).

Ja skʼuʼajel kiʼojtiki wa stsatsbʼi yajni wa xkilatik ja bʼa skʼulbʼeni ja modoʼalik yiʼoj ja Dyos. (Kʼela ja parrapo 17).

17 Ja Job cha yila ja bʼa kʼulbʼeniki jitsan ja modoʼalik yiʼoj ja Dyos (Job 12:7-9, 13). Mas tsaʼan, ja Elihú soka Jyoba yawe makunuk sjejelik ja bʼa kʼulbʼeniki bʼa yawe julyi skʼujol ja Job jelni chʼinotik ja bʼa stiʼ sat ja Dyosi (Job 37:14; 38:1-4). Ja jasa yala ja Jyoba jelni nikji ja Job, ja yuj xyawalanixta yala: «Ja wego wa xnaʼa ja weʼn wa xbʼobʼ akʼul spetsanil ja jastik junuki, sok ja jas ay bʼa wa pensar skʼulajel mini wokoluk bʼa weʼna [...]. Sok wa xnaʼa malaya bʼa tsʼubʼil luʼum sok taʼan» (Job 42:2, 6).

18, 19. ¿Jastal sjeʼa ja Job merani wa snaʼa sbʼaja Jyoba?

18 Jasa slekilal yila ja Job ja snaʼa sbʼaj lek ja Dyosi. Ja Job yabʼni lek stojol ja rasonik bʼa Dyos. Snaʼa sbʼaj meran lek ja Jyoba, sok ja snajel it nikji bʼa skʼulajel ja bʼa toji. Jun sjejel, snaʼa mini oj bʼobʼ yal wa syajtay ja Dyosi ta cha wan skʼulajelyi mi lekuk ja tuki (Job 6:14). Mini spensaran mas chaʼanyabʼalil ja yeʼn yuja tuki, anima riko ma pobre, yilani jastal spamilya. Yala: «¿Mi maʼ jaʼuk ja Maʼ skʼulayon ja bʼa yoj lukumal cha yeʼn skʼulan ja yeʼnle?» (Job 31:13-22). Ti wa xkilatik ja Job mini yaʼakan ja jastal jel naʼubʼal sbʼaji ma yuja jel riko a-sjom ja jastal wa spensaran bʼa yeʼni soka bʼa tuki. Jitsan ja matik jel riko sok chaʼan xchole ja bʼa jtyempotiki mini tʼun oj slaje ja smodo.

19 Ja Job mi yaʼakan ja jastik yiʼoji ma tuk jasunuk ja oj yil mas chaʼanyabʼalil yuja Jyoba, mini tʼun ekʼ bʼa skʼujol ja jaw. Snaʼani, lek jachukxta skʼulani, jani wan yaʼteltajel kʼulubʼal dyos ajyi. Jastalni yala ja yeʼn: «Oj bʼobʼ kal mi xnaʼa sbʼaj ja Dyos smeranil» (kʼuman ja Job 31:24-28). Cha yila ja nupaneli juni skʼapjelal jel chaʼanyabʼalil wa xyaʼa ja ixuk soka winiki. Sok cha skʼulan «jun akwerdo» soka sat bʼa mi oj skʼel mini jun ixuk bʼa oj kʼankʼunukyuj koʼel mulal (Job 31:1). La ka juljkʼujoltik ja bʼa tyempo jaw, ja Jyoba yaʼanikan ja winike a-sleʼ jitsan xcheʼume. Ja yuj, skʼanukxta ja Job ojni bʼobʼ ajyukyuj ajyi chabʼ xcheʼum. * Pe ja wa x-ilxi, jani snocho ja jastal yaʼunejkan kulan ja Jyoba ja bʼa kʼachinubʼ bʼa Edén bʼa yaʼ staʼ sbʼaj jun nupanum bʼa kechanta jun winik sok jun ixuk (Gén. 2:18, 24). Junuk 1,600 jabʼil tsaʼan, ja Jesús sjeʼa tʼilan oj jkʼuʼuktik ja rasonik jaw sbʼaja stajel sbʼaj jun winik sok jun ixuk soka bʼa nupaneli (Mat. 5:28; 19:4, 5).

20. Ja snajel sbʼaja Jyoba soka jastik yaʼunejkan kulani, ¿jastal wa skoltayotik stsajel ja kamigotik soka yajel ekʼ gustoʼil jutsʼini?

20 Jastal wa xbʼobʼ ajyukujtik jun skʼuʼajel jastal Job. Jun ekʼele mas, jani snajel sbʼaj lek ja Jyoba sok yajelkan ja snajel jaw a-stojotik bʼa spetsanil ja jsakʼaniltiki. Jun sjejel, ja Biblia wa sjeʼakitik ja Jyoba «wa xyilkʼujolan ja maʼ jel skʼana spekʼjel chikʼi» sok mokni jmojtaytik «ja winike matik wa xloʼlani» (kʼuman ja Salmo 11:5; 26:4). ¿Jasa wa xyala kabʼtik ja tekstoʼik it sbʼaja jastal wa spensaran ja Jyoba? ¿Jastal wa syama ja bʼa jasa mas tʼilankujtik, bʼa yajel makunuk ja Internet, bʼa stsajel ja kamigotik soka bʼa yajel ekʼ gusto jutsʼini? Ja sjakʼjeliki oj skoltayotik bʼa yiljel ta wa xnaʼatik sbʼaj lek ja Jyoba. Ta wa xkʼanatik sak oj ajyukotik ja bʼa luʼumkʼinal it jel malo, tʼilan oj jchaptik ‹ja yip ja jpensartik› mi bʼa kechanuk stsajel ja bʼa lek soka bʼa mi lekuki, cha jachuk ja bʼa biboʼil soka bʼa sonsoʼili (Heb. 5:14, TNM; Efes. 5:15).

21. Spetsanil ja jasa tʼilan oj jnatik bʼa yajel gustoʼaxuk ja Jyoba, ¿jasa oj skoltayotik bʼa yabʼjel stojolil?

21 Ja Noé, Daniel soka Job sleʼawe ja Jyoba sok spetsanil skʼujole, ja yuj ja yeʼn yaʼa sbʼaj lejel. Skoltay bʼa «yabʼye stojolil spetsanil», wa xkʼan kaltik, spetsanil ja jasa mas tʼilan bʼa yajel gustoʼaxuk ja yeʼn. Jachuk kʼotye lekil sjejel ja bʼa stojolili sok ajyiye meran gusto (Sal. 1:1-3). Ja yuj, la jobʼ jbʼajtik: «¿Wan maʼ xnaʼa sbʼaj lek ja Jyoba jastal ja Noé, Daniel soka Job?». Ja smeranili, ja bʼa jtyempotik wani xbʼobʼ jnatik sbʼaj mas yuja yeʼn, yujni ja Jyoba yaʼunejkitik mas jitsan jastik junuk sbʼaja yeʼnle (Prov. 4:18). Ja yuj, la jchʼik jbʼajtik ja bʼa spaklajel ja Yabʼal ja Dyos, la jpensaraʼuktik ja jas wa xkʼumantik sok la jkʼantikyi ja yip ja Jyoba. Anto, ja luʼumkʼinal it mini oj sjom-otik. La jetik biboʼil soka jastal wa xkila jbʼajtik soka Jyoba oj tsatsbʼuk kʼakʼu kʼakʼu (Prov. 2:4-7).

^ par. 5 Jastalni ja Noé, ja Enoc (stat awel ja stat ja Noé) bʼejyi soka Jyoba, pe ja Dyos «yiʼaj el» junuk 69 jabʼil bʼajtanto oj manxuk ja Noé (Gén. 5:23, 24).

^ par. 19 Junxtani wa xbʼobʼ alxuk sbʼaja Noé. Kechan ajyiyuj jun xcheʼum anima ja slejel jitsan xcheʼume kʼe skʼuluke tʼusan tsaʼan yajni kʼokxi abʼal ja bʼa kʼachinubʼ bʼa Edén (Gén. 4:19).