1, 2. (a) Marhẹ yẹ imizu buebun e ni ọkpọvi ẹhẹn ọfuanfon na rhọ? (b) Enọ ego kirighwo ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

OMIZU ọmase owu obẹ i Canada, nọ tare: “Oma ọ merhen mẹ ọke ephian nime mia lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun mẹ, ọ jeghwai ha userhumu mẹ nyerẹn ghele ebẹnbẹn mia mẹrẹn kẹdẹkẹdẹ.” Omizu ọhworhare owu obẹ i Brazil, nọ tare: “Fọkime ame i lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ame, ọ lẹrherẹ ame mẹrẹn omamerhomẹ uvuẹn orọnmo ame ro te ẹgbukpe 23 ne.” Omizu ọhworhare owu obẹ i Philippine, nọ tare: “Mia lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun mẹ na, ọ lẹrhere mẹ vwo ufuoma ọrẹ ẹhẹn, ọ jeghwai ha userhumu mẹ sabu lele imizu ri nẹ ẹkwotọre erọrọ nyerẹn kugbe.”

² Aruẹ ẹmro enana e djephia taghene arha lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan, ana mẹrẹn ebrurhọ. Omarana, ana sabu nọ oma ọwan, ‘Marhẹ mi ne ru sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun mẹ jeghwai mẹrẹn erere vuọnvuọn jerẹ ihworho ra hunute na?’ Na ki kpahenrhọ onọ ọrana, o fori ne rhe oborẹ i Baibol ọ tare kpahen ihworho ri lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun aye. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ana kpahenrhọ enọ esa kirighwo. (1) Me yo mevirhọ ra na lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan? (2) Idje ego yi na ha userhumu rẹn ọwan sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan? (3) Marhẹ omẹdamu re ne vwo “iroro i Kristi” ono ru lẹrhẹ ọwan rhiẹ ihworho rẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova o suẹn?

3. Marhẹ i Baibol na o ru fi ovẹnẹ rhẹ ohworho rọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien ọrhẹ ọrọ vwọ ha uphẹn riẹn no suien?

³ Ọnyikọ Paul ọ ha userhumu rẹn ọwan mẹrẹn ovẹnẹ rọ havwiẹ uvwre “ohworho rẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ o suẹn” ọrhẹ ohworho ro vwo suẹn. (Se 1 Corinthians 2:14-16.) Ovẹnẹ ọgo yọ havwiẹ? “Ohworho rẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ o vwo suẹn,” o vwo rhiabọ dede “ekwakwa erẹ ẹhẹn Osolobrugwẹ-ẹ, nime aye emru akpa ha riẹn; ọ ji sabu vwẹruọ aye-e.” Ọrẹn, “ohworho rẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ o suẹn” o “roro kpahen ekwakwa ephian,” ọ jeghwai vwo “iroro i Kristi.” Paul ọ ha urhebro rẹn ọwan na lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan. Izede erọrọ ego yẹ ohworho rọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien o ru vẹnẹ ọrọ vwọ ha uphẹn riẹn no suien?

4, 5. Me yẹ iruemru ohworho rọ vwọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien?

⁴ Ọrukaro, jene roro kpahen iruemru rẹ ohworho rọ vwọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien. Ituakpọ inyenana a hatua ekwakwa erẹ ugboma. Paul ọ hariẹ dje “oborẹ ọ wian uvuẹn oma ihworho re vwa huvwele.” (Eph. 2:2) Iroro ọnana yọ lẹrhẹ ihworho buebun vwo aruẹ uruemru owu ọvo, nọyẹ, ọrẹ aye ina nyalele otu na. Aye i tẹnrovi ekwakwa erẹ ugboma. Omarana, ihworho buebun ne ruẹ oborẹ o serhọ uvuẹn ukẹro aye, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre. Ohworho rẹ ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ o vwo suẹn, o roro kpahen ekwakwa erẹ ugboma ọrhẹ otitimẹ, ọ jeghwai chochọn oborẹ o rorori taghene ọ gbare uvuẹn ikẹruiẹ.

⁵ Izede ọrọrọ ọgo ya na sabu rhe ohworho rọ vwọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien? Ihworho re fiomarhọ “ewian erẹ ugboma na,” i ha usuẹn ihworho enana. (Gal. 5:19-21) Ileta ọrukaro ri Paul ọ ya vwe ukoko i Corinth, o dje iruemru buebun rẹ ihworho ri vwo ẹguọlọ kpahen ekwakwa ugboma i vwori. Enana yẹ: uruemru re fiẹ ohra rhẹ ekete, ẹghwọ, uruemru oghalẹ, uruemru ra kpare ọreva ye riẹ ẹghware, ja họghọ rẹn eri vwo ẹrhẹ, ọrhẹ uruemru ra riakpọ jeghwai da enyo vrẹn oma. Ohworho rọ vwọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien ọrhọ dẹrughwaroghwu ọdamuni, o kiki se. (Prov. 7:21, 22) Jude ọ tẹmro kpahen ihworho ri ne biomu te erhirhiẹ rẹ aye ine je “vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova.”—Jude 18, 19.

6. Me yo djephia sẹ ohworho ọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien?

⁶ Me yo mevirhọ re ne vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova? Ohworho ro vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, o roro kpahen ogame Osolobrugwẹ ọke ephian, ọrẹn, orhiẹ omaran rẹn ohworho ro vwo vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova-a. Ihworho ri vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, a damoma rẹ aye ina “hẹrokele Osolobrugwẹ.” (Eph. 5:1) Ọnana o mevirhọ taghene aye a damoma aye ine vwo iroro Osolobrugwẹ, jeghwai ni emru lele obore Osolobrugwẹ o nie. Omarana, Osolobrugwẹ no rhiẹ ohworho imwẹro rẹn aye. Aye i vẹnẹ ihworho ri vwa lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun aye, nime aye a damoma aye ine nyerẹnmwu iruemru-urhi Jehova. (Ps. 119:33; 143:10) Ohworho rọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien, ọ tẹnroviẹ “omamọ ẹhẹn ọfuanfon na,” ukperẹ ono rhiẹ ekwakwa erẹ ugboma. (Gal. 5:22, 23) Ne dje “ihworho ri vwo ẹhẹn ọfuanfon i Jehova” riarorhọ, roro kpahen udje ọnana: Ohworho rọ tẹn ona eyẹsuọ ye se omamọ ọleyi. Omaran ọ ji havwọ, ohworho ro vwo ọdamẹ kpahen ekwakwa erẹ ẹhẹn, yọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien.

7. Me yi Baibol na ọ ta kpahen ihworho ra lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun aye?

⁷ Baibol na ọ ta omamọ ẹmro kpahen ihworho ri lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun aye. Matthew 5:3 ọrhọ ta: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ihworho ri vwo ọdamẹ aye ine yono kpahen Osolobrugwẹ, fọkime Uvie ọrẹ idjuwu na ọ havwiẹ rẹn aye.”  Romans 8:6 o dje erere ra na mẹrẹn erhe vwo ọdamẹ kpahen ogame i Jehova, ọke rọ ta: “Arha tẹnrovi ugboma na o suẹn riẹ uhwu, ọrẹn arha tẹnrovi ẹhẹn na o suẹn riẹ arhọ ọrhẹ ufuoma.” Itiọrurhomẹmro, arha tẹnrovi ekwakwa erẹ ẹhẹn ọke ọnana, ana mẹrẹn ufuoma Osolobrugwẹ, habaye, ene vwo arhọ i bẹmẹdẹ obaro na.

8. Mesoriẹ a guọlọ omẹdamu na sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan?

⁸ Ọwan e nyerẹn uvuẹn akpọ ro mwofẹn. Ra mẹriẹn taghene ihworho e ruẹ obiobiomu inyenana, no fori na damoma na sabu rhe vwo aruẹ iroro i Jehova ọke ephian. Ohworho ọrhọ sẹrorẹ omaye-en, irueruo esọsọ ọrhẹ “iroro” ro suẹn akpọ ọnana nẹ ono fie kparobọ. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan kẹnoma rẹn ọrana? Marhẹ ene ru ha uphẹn rẹn ẹhẹn ọfuanfon i Jehova no sun ọwan?

9. (a) Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan rhiẹ ihworho rẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suẹn? (b) Udje ihworho ego ye ne yono kpahen?

⁹ Ọmọvwerhe ọnọ sabu do te edje orhianẹ ọ hẹrokele omamọ udje eri vwiẹriẹ. Omaran ọ ji havwọ, ana sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan, arha dabu hẹrokele omamọ udje ihworho ri lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun aye. Obọreva ye, o fori na kẹnoma rẹn orharhere udje ihworho ri vwa lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun aye. (1 Cor. 3:1-4) Ana sabu mẹrẹn aruẹ idje eva enana uvuẹn i Baibol. Ọrẹn, ra mẹriẹn taghene ọwan ihworho ra lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan na, jene yono kpahen emamọ idje ra na sabu hẹrokele. Ene yono kpahen udje i Jacob, Mary ọrhẹ i Jesu.

10. Marhẹ i Jacob o ru djephia taghene ọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien?

¹⁰ Ọrukaro, jene yono kpahen udje i Jacob. Jerẹ oborẹ ọ havwọ rẹn i Jacob, akpọ ọ lọhọ rẹn buebun ọwan inyenana-a. Jacob o vi vwo edirin udabọ ẹhẹn obiobiomu rẹ omizie re se Esau o vwo kpahiẹn rọ guọlọ kpe yi. Habaye, ọ ji dẹrughwaroghwu ọgọ ye ro vwo uruemru ọphiẹrhọ, rọ ji damoma rọ nọ ghwa ye re ọgba buebun. Ọrẹn, Jacob ọ ji lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien dedevwo o lele ihworho ri vwa lẹrhẹ  ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun aye nyerẹn kugbe. O vwo esegburhomẹmro kpahen ive re ve rẹn Abraham, o ji rhe taghene ive i Jehova ina nyoma ekrun ọnẹyen te orugba, omarana, nọ dabu hẹrote aye. (Gen. 28:10-15) Ẹmro ọrhẹ irueruo i Jacob i djephia taghene ọ sẹrorẹ iruemru-urhi Osolobrugwẹ rhẹ ọmudu ọnẹyen. Jerẹ udje, ọke o roro taghene Esau ọ guọlọ me kpe yi, nọ ta rẹn Osolobrugwẹ: “Mia nẹrhomo vwo, simi mẹ . . . Fọkime, wẹwẹ yi tare: ‘Mi na ha ebrurhọ wẹn, jeghwai ruẹ emọ bun jerẹ eyẹn re ha okokọ urhie na, ra na ja sabu kele.’” (Gen. 32:6-12) Itiọrurhomẹmro, Jacob o vwo esegburhomẹmro kpahen ive Osolobrugwẹ o ve riẹn ọrhẹ esẹ ye ride, ọ ji guọlọ nyerẹnmwu ọhọre ọrhẹ ive Osolobrugwẹ.

11. Me yo djerie phia taghene i Mary ọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien?

¹¹ Roro kpahen udje ọrọrọ, udje i Mary. Mesoriẹ i Jehova ọ djẹ i Mary no rhiẹ izu i Jesu? Fọkime, Mary ọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien. Marhẹ e ru rhe ọnana? Mary o dje ọnana phia, ọke rọ dabu jiri Jehova uvuẹn oghwa i Zechariah ọrhẹ Elizabeth ri rhiẹ imizie, ọke rọ kọn bru aye. (Se Luke 1:46-55.) Ẹmro ri Mary ọ tare o djephia taghene o ghini vwo ẹguọlọ okokodo kpahen Ẹmro Osolobrugwẹ, jeghwai rienrian omayen rhẹ obọrẹ a ha edjadjẹ i Hebrew ya uvuẹn Eyaya Ọfuanfon na. (Gen. 30:13; 1 Sam. 2:1-10; Mal. 3:12) Djokarhọ ye taghene dedevwo Mary ọrhẹ i Joseph i ghwai rọnmọ obọ, aye i kẹnoma nẹ ehware e ki vwiẹ i Jesu. Me yẹ ọnana o djephia? O djephia taghene aye awanva i vwo ọdamẹ kpahen ọhọre Osolobrugwẹ ukperẹ ono rhiẹ edamẹ aye. (Matt. 1:25) Ọke oru, Mary nọ dabu djokarhọ oborẹ i Jesu o nyerẹn akpọ ye lele, nọ jeghwai kerhọ ẹmro eghwanren rọ tare, omarana nọ “sẹrorẹ ẹmro enana rhẹ uvuẹn ọmudu ọnẹyen.” (Luke 2:51) Mary o vwo ọdamẹ kpahen ọhọre ọrhẹ ive Osolobrugwẹ kpahen i Messiah na. Itiọrurhomẹmro, udje i Mary ọ ha userhumu rẹn ọwan roro kpahen izede ra na sabu ha ọhọre Osolobrugwẹ karo uvuẹn enyerakpọ ọwan.

12. (a) Marhẹ yi Jesu o ru họhọ Ọsẹ ye? (b) Marhẹ ene ru sabu hẹrokele udje i Jesu? (Ni ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹² Usuẹn ọsoso ihworho ri nyerẹnren uvuẹn otọrakpọ na, ọrọmo yọ mai lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien? Itiọrurhomẹmro, i Jesu. Uvuẹn ọsoso akpenyerẹn yen ọrhẹ uvuẹn owian aghwoghwo na, o djephia taghene ọ guọlọ hẹrokele i Jehova ro rhiẹ Ọsẹ ye. O roro jeghwai ruẹ jerẹ i Jehova, habaye, o ji ru ọhọrẹ Ọsẹ ye, nọ jeghwai nyalele iruemru-urhi enẹyen. (John 8:29; 14:9; 15:10) Jerẹ udje, ha oborẹ ọmẹraro Isaiah ọ ta kpahen arodọmẹ i Jehova, vwanvwọn oborẹ i Mark ọ ya rhotọre kpahen uruemru arodọmẹ i Jesu o djephia. (Se Isaiah 63:9; Mark 6:34.) Jerẹ i Jesu, e vwo omwemẹ re ne dje arodọmẹ phia orhianẹ a mẹrẹn ihworho ri ghini guọlọ userhumu? Habaye, Jesu ọ homakpahontọre ghwoghwo rẹn ihworho jeghwai yono aye iyẹnrẹn esiri na. (Luke 4:43) Enana yẹ eka re djephia taghene ohworho ọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien.

13, 14. (a) Me ya na sabu yono nẹ udje ihworho inyenana ri lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun aye? (b) Dje udje yi.

¹³ Haba idje ri ha uvuẹn i Baibol na, o ji vwo ihworho buebun inyenana ri vwo omwemẹ rẹ aye ine dje uruemru i Kristi na phia nime aye i ha uphẹn rẹn ẹhẹn ọfuanfon i Jehova no sun aye. Ọkezẹko, aye e dje ọnana phia uvuẹn aghwoghwo na, uruemru re dede epha, arodọmẹ e djephia, yanghene nyoma omamọ iruemru erọrọ rẹ aye e djephia. Aye i ji damoma fi ovwiẹlẹme ọrhẹ ijẹgba kparobọ neneyo aye i sabu vwo iruemru Osolobrugwẹ enana. Jerẹ udje, Rachel ro rhiẹ omizu ọmase obẹ i Brazil, nọ tare: “Mi vwo ẹguọlọ kpahen eheri akpọ na. Fọkiẹ ọrana, mi vwa rha sẹ osẹme ro dje ọghọ phia-a. Ọrẹn, urhomẹmro na mi  yonorin yọ lẹrhere mẹ kpare idjaghwẹ neneyo mi sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun mẹ. Dedevwo ewene enana a lọhọ-ọ, ọrẹn, mi ma mẹrẹn omamerhomẹ ọrhẹ evwẹnvuọn uvuẹn akpenyerẹn mẹ ne.”

¹⁴ Omizu ọmase ọrọrọ re se Reylene ro rhirhiẹ i Philippine, ọ dẹrughwaroghwẹ obẹnbẹn ọrọrọ. Ọ hatua isukuru ọrhẹ iruo ọduado neneyo ọ sabu nyerẹn omamọ akpọ. Nọ tare: “Mi vwa rha sabu nyamwu ẹkẹ mi bru te oma mẹ uvuẹn ogame i Jehova-a. Omarana, ni mi mẹrẹnvwrurhe taghene emru o vruẹ uvuẹn akpenyerẹn mẹ, emru rọ ghanren ghwẹ iruo mẹ. Omarana, ni mi rharhumu tẹnrovi ogame i Jehova.” Nẹ ọke ọrana rhe, Reylene no rhiẹ omamọ udje, nime o vwo esegburhomẹmro kpahen ive Osolobrugwẹ rọ ha uvuẹn Matthew 6:33, 34. Nọ tare: “O ghini mwu mẹ ẹro taghene i Jehova ọnọ hẹrote mẹ!” Ọkezẹko, wu rhe aruẹ ihworho enana uvuẹn ukoko wu havwọ. O fori na hẹrokele ihworho enana, nime aye a hẹrokele i Kristi.—1 Cor. 11:1; 2 Thess. 3:7.

15, 16. (a) Me ye ne ruo na sabu họhọ i Kristi? (b) Marhẹ ene ru rhie ẹhẹn firhọ rẹn “iroro i Kristi”?

¹⁵ Marhẹ yẹ owuowọnwan ono ru sabu hẹrokele i Kristi? Uvuẹn 1 Corinthians 2:16, Baibol na ọ tare taghene e vwo “iroro i Kristi.” Habaye, Romans 15:5, nọ tare taghene e vwo “aruẹ iroro ri Kristi Jesu o vwori.” Omarana, na sabu họhọ i Kristi, o fori na dabu rhe iroro yi jeghwai rhe iruemru enẹyen fiotọre. O ji fo na hẹrokelie. Jesu ọ tẹnrovi onyerẹnkugbe ọnẹyen rhẹ Osolobrugwẹ. Omarana, arha hẹrokele i Jesu, ana sabu hẹrokele i Jehova. Enana ni dabu dje oborẹ ọsoriẹ ọ ghanren ne yono oborẹ ene ru vwo iroro i Jesu.

¹⁶ Marhẹ ene ruẹ ọnana lele? Idibo i Jesu i mẹreriẹn ọke ro ru igbevwunu, aye i rhon ẹmro rọ haphia, aye i ji mẹrẹn oborẹ ọye ọrhẹ ihworho ephian i nyerẹnkugbe lele ọrhẹ oborẹ ọ ha iruemru-urhi Baibol ruiruo lele. Aye ni tare: “Ame i mẹrẹn ọsoso ekwakwa ro ruru.” (Acts 10:39) Ọwan a ji mẹrẹn i Jesu dẹ-ẹ. Ọrẹn, Jehova o tiobonẹ iyẹnrẹn sansan ri tẹmro kpahen akpenyerẹn i Jesu rẹn ọwan. Erhe se jeghwai roro kodo kpahen ọbe i Matthew, Mark, Luke, ọrhẹ i John, ana sabu vwo aruẹ iroro i Kristi. Ana ji sabu nyalele “idjaghwẹ ye kpẹnkpẹnkpẹn” jeghwai “ha aruẹ iroro ọnana sẹrorẹ oma [ọwan].”—1 Pet. 2:21; 4:1.

17. Erhe vwo iroro i Kristi, marhẹ ono ru ha userhumu rẹn ọwan?

¹⁷ Erhe vwo iroro i Kristi, marhẹ ono ru ha userhumu rẹn ọwan? Jerẹ oborẹ omamọ emaren ọ lẹrhẹ oma na kpokpọ, erhe vwo iroro i Kristi, ọnọ lẹrhẹ ọwan nyalele ọkpọvi ẹhẹn ọfuanfon na. Bibiesuọn nẹ ana sabu rhe idjaghwẹ ri Kristi ọnọ kpare uvuẹn kerhirhiẹ kerhirhiẹ. Ọnana nẹ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan brorhiẹn ri na lẹrhẹ ẹhẹn obrorhiẹn ọwan fon, jeghwai lẹrhẹ oma merhen i Jehova. We kwerhọ ye taghene erere enana i rhiẹ oborẹ ọsoriẹ o fo ne “ku ọrovwori Jesu Kristi na rhọ”?—Rom. 13:14.

18. Me ye wu yono ne kpahen ohworho rọ lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova suien?

¹⁸ E yono kpahen oborẹ o mevirhọ ra na lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan ne. A ji mẹrẹnvwrurhe ne taghene ana sabu yono nẹ idje ihworho ri lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun aye. Obẹtaye, e ji yono kpahen oborẹ “iroro i Kristi” ono ru ha userhumu rẹn ọwan sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan. Ọrẹn, o vwo eghọn erọrọ ri sekpahen oborẹ ene ru lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan re ne ji yono kpahen. Jerẹ udje, marhẹ ene ru rhe sẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova yo sun ọwan? Me ya na sabu ru na rha lẹrhẹ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova sun ọwan? Marhẹ ọnana ono ru hobọte akpenyerẹn ọwan kẹdẹkẹdẹ? Ana kpahenrhọ enọ enana uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana.