Skip to content

Skip to table of contents

Wanem Nao Hem Minim for Kamap Spiritual Man?

Wanem Nao Hem Minim for Kamap Spiritual Man?

“Mi prea for [God] helpem iufala evriwan garem sem tingting olsem Christ Jesus.”—ROME 15:5.

SONG: 84, 5

1, 2. (a) Wanem nao staka brata and sista talem abaotem wei for garem spiritual tingting? (b) Olketa wanem important kwestin nao bae iumi storyim long disfala study?

WANFALA sista long Canada sei, wei for garem spiritual tingting mekem hem hapi and helpem hem for deal witim olketa problem. Wanfala brata long Brazil wea marit for 23 year sei wei for garem spiritual tingting helpem hem and waef bilong hem for hapi. Wanfala brata long Philippines sei wei for garem spiritual tingting mekem hem garem peace long mind and helpem hem for stap gud witim olketa brata and sista from difren ples.

2 Tru nao, staka gud samting kamap from iumi garem spiritual tingting. Wanem nao iumi savve duim for garem spiritual tingting and kasem olketa gud samting hia? Firstaem, iumi need for minim gud wanem Bible talem abaotem spiritual man wea letem holy spirit bilong God for gaedem tingting bilong hem for olsem Jehovah. Long disfala study, bae iumi ansarem thrifala important kwestin. (1) Wanem nao hem minim for kamap wanfala spiritual man? (2) Olketa wanem example nao bae helpem iumi for grow long spiritual wei? (3) Hao nao wei for waka hard for garem “tingting bilong Christ” bae helpem iumi for kamap spiritual man?

OLKETA WEI BILONG SPIRITUAL MAN

3. Wanem nao Bible talem abaotem wei wea spiritual man hem difren from man wea no garem spiritual tingting?

3 Aposol Paul helpem iumi for luksavve hao “spiritual man” hem difren from “man wea no garem spiritual tingting.” (Readim 1 Corinth 2:14-16.) Man wea no garem spiritual tingting hem “no acceptim olketa samting wea kam from spirit bilong God. Long tingting bilong hem, olketa samting hia hem krangge.” Bat spiritual man “minim evri samting” and hem garem “tingting bilong Christ.” Paul encouragem iumi for kamap spiritual pipol. Wanem nao samfala nara wei wea spiritual man hem difren from man wea no garem spiritual tingting?

4, 5. Wanem nao wei bilong man wea no garem spiritual tingting?

4 Firstaem bae iumi storyim man wea no garem spiritual tingting. Tingting wea staka pipol distaem garem hem nao for duim nomoa samting wea man seleva laekem. Paul sei diswan hem “tingting bilong pipol long world and hem garem paoa ovarem olketa wea no obey.” (Eph. 2:2) Diskaen tingting savve mekem staka pipol for laek followim nomoa samting wea narawan duim. Olketa duim samting wea olketa tingse hem stret, and no warim standard bilong God. Man wea no garem spiritual tingting tingim nomoa olketa material samting and hem tingse bignem, selen, or raet bilong hemseleva nao important winim eni nara samting.

5 Bible sei man wea no garem spiritual tingting savve duim “olketa nogud samting” wea body laekem. (Gal. 5:19-21) Long first leta bilong Paul for olketa Christian long Corinth, hem talem samfala samting wea pipol wea no spiritual savve duim. Olketa savve laek raoa, trae for mekem pipol divaed, encouragem olketa narawan for bighed, tekem nara brata long kot, no respectim hedship, and mekhae tumas long wei for kaikai and drink. Man wea no spiritual isi tumas for duim samting wea no stret. (Provebs 7:21, 22) Jude sei, gogo pipol olsem bae “no garem spiritual tingting and no garem spirit bilong God.”—Jude 18, 19.

6. Wanem nao olketa wei bilong spiritual man?

6 So wanem nao olketa wei bilong spiritual man? Spiritual man barava laek for fren gud witim God. Hem letem holy spirit bilong God leadim hem and hem trae hard for followim wei bilong Jehovah. (Eph. 5:1) Hem trae hard for savve and garem tingting bilong Jehovah abaotem olketa samting. Hem barava bilivim God hem stap. Tingting bilong spiritual man hem difren from olketa wea no spiritual, from hem traem best for followim evri standard bilong Jehovah. (Sams 119:33; 143:10) Hem no duim “olketa nogud samting” wea body laekem, bat hem traem best for garem olketa wei bilong holy spirit. (Gal. 5:22, 23) For minim go moa diswan, tingim disfala example: Man wea savve tumas for duim bisnis, olketa kolem hem bisnisman and man wea tinghae tumas long olketa spiritual samting, olketa kolem hem spiritual man.

7. Wanem nao Bible talem abaotem pipol wea garem spiritual tingting?

7 Jesus sei olketa wea garem spiritual tingting olketa hapi. Matthew 5:3 sei: “Olketa wea luksavve olketa needim God bae hapi, bikos Kingdom bilong God hem bilong olketa.” Rome 8:6 storyim gud samting wea man kasem taem hem garem spiritual tingting. Hem sei: “Man wea tingim samting wea body laekem bae dae, bat man wea tingim samting bilong spirit bae kasem laef and garem peace witim God.” Sapos iumi garem spiritual tingting iumi savve garem peace long mind and witim God distaem, and hope for laef olowe long future.

8. Why nao hem no isi for garem spiritual tingting and for protectim mind bilong iumi?

8 Nomata olsem, iumi stap long world wea danger tumas. From iumi stap midolwan pipol wea no garem tingting bilong God, iumi mas waka hard for garem spiritual tingting and protectim mind bilong iumi. Sapos iumi no fulimap mind bilong iumi witim tingting bilong Jehovah, disfala world bae fulimap mind bilong iumi witim olketa nogud wei and tingting bilong hem. Hao nao iumi savve protectim iumiseleva? Wanem nao iumi savve duim for grow long spiritual wei?

LANE FROM OLKETA GUDFALA EXAMPLE

9. (a) Wanem nao savve helpem iumi for garem spiritual tingting? (b) Olketa example bilong hu nao bae iumi storyim?

9 Olsem pikinini wea lane and followim olketa gudfala example bilong parents, iumi tu need for lane and followim example bilong olketa wea fren gud witim Jehovah. Datwan bae helpem iumi for garem spiritual tingting. And tu, pipol wea no garem spiritual tingting olketa olsem warning example for iumi. (1 Cor. 3:1-4) Bible storyim olketa gud and nogud example. From iumi laek for kamap strong long spiritual wei, distaem bae iumi lane from gudfala example bilong Jacob, Mary, and Jesus.

Wanem nao iumi savve lanem from example bilong Jacob? (Paragraf 10 storyim diswan)

10. Wanem nao Jacob duim wea showimaot hem wanfala spiritual man?

10 Firstaem bae iumi storyim example bilong Jacob. Laef bilong hem no isi. Brata bilong hem Esau laek for killim hem dae. Staka taem dadi-in-law bilong hem trae for ravem hem. Nomata Jacob stap midolwan olketa man hia wea no garem spiritual tingting, hem gohed garem strong faith long olketa promis wea Jehovah talem long Abraham. Jacob lukaftarem gud famili bilong hem bikos hem savve famili bilong hem part long nambawan promis bilong Jehovah for fulfillim plan bilong hem. (Jenesis 28:10-15) Toktok and olketa samting wea Jacob duim showimaot hem tingim and duim samting followim wanem God laekem. Olsem example, taem hem tingse brata bilong hem bae killim hem, Jacob prea and askem Jehovah for sevem hem. Hem sei: “Yu promis sei bae yu mekem evrisamting long laef blong mi i gohed gudfala, an bae yu mekem olketa pikinini wea bae i bon kam long laen blong mi fo kamap plande tumas, . . . an bae olketa i plande olsem sanbis long saet si.” (Jenesis 32:6-12) Jacob garem strong faith long olketa promis bilong Jehovah and wanem hem duim showimaot datwan.

Wanem nao iumi savve lanem from example bilong Mary? (Paragraf 11 storyim diswan)

11. Wanem nao Mary duim wea showimaot hem garem spiritual tingting?

11 Distaem bae iumi story abaotem Mary. Jehovah chusim hem for kamap mami bilong Jesus bikos hem garem spiritual tingting. Iumi savve long diswan bikos long naesfala toktok wea Mary talem taem hem visitim olketa relative bilong hem, Zechariah and Elizabeth. (Readim Luke 1:46-55.) Samting Mary talem showimaot hem barava lovem toktok bilong God and savve gud long olketa Hebrew Scripture. (Jenesis 30:13; Fas Samuel 2:1-10; Malakae 3:12) And tu, nomata Mary and Joseph marit finis tufala weit go kasem taem Jesus born finis bifor tufala duim sex. Datwan showimaot assignment wea tufala kasem from God hem nao important winim feeling bilong tufala seleva. (Matt. 1:25) And taem Jesus gohed growap, Mary lukluk long evri samting wea happen and lisin long samting wea Jesus teachim. And tu, hem ‘gohed for ting raonem wanem nao olketa samting hia minim.’ (Luke 2:51) Datwan showimaot hem barava interest long olketa promis bilong God abaotem Messiah. Example bilong Mary savve helpem iumi for ting raonem hao iumi savve duim wanem God laekem.

12. (a) Long wanem wei nao Jesus followim example bilong Dadi bilong hem? (b) Hao nao iumi savve followim example bilong Jesus? (Lukim piksa long start bilong study.)

12 Jesus nao barava nambawan example bilong man wea garem spiritual tingting. Taem hem stap and duim ministry long earth, hem showimaot hem laek for followim example bilong Dadi bilong hem. Tingting, feeling, and wanem Jesus duim hem barava followim olketa standard and wanem Jehovah laekem. (John 8:29; 14:9; 15:10) Olsem example, tingim samting wea Isaiah talem abaotem feeling bilong Jehovah and comparem datwan witim samting wea Mark talem abaotem feeling bilong Jesus. (Readim Aesaea 63:9; Mark 6:34.) Waswe, iumi followim example bilong Jesus for evritaem redi for showimaot iumi sorre and kaen long olketa wea needim help? Waswe, iumi olsem Jesus wea busy for preach and teachim gud nius long pipol? (Luke 4:43) Sapos iumi garem spiritual tingting bae iumi sorre and kaen long pipol and trae for helpem olketa narawan.

13, 14. (a) Wanem nao iumi lanem from example bilong olketa distaem wea garem spiritual tingting? (b) Storyim example.

13 Distaem, staka brata and sista wea garem spiritual tingting trae hard for followim example bilong Jesus. Maet iu lukim wei wea olketa strong for duim ministry, welkamim pipol, and sorre and kaen long narawan. Nomata olketa no perfect, olketa traem best for garem olketa gudfala fasin and duim wanem Jehovah laekem. Rachel, wanfala sista long Brazil, sei: “Mi laekem tumas for followim olketa niu stael bilong world. From datwan, mi savve werem kaleko wea no showimaot respect. Bat taem mi lanem truth, datwan muvim mi for traem best for kamap wanfala spiritual woman. Hem no isi for change bat taem mi duim datwan, mi hapi and mi garem goal long laef bilong mi.”

14 Reylene, wanfala sista long Philippines, feisim difren challenge. Nomata hem long truth finis, hem laek for kasem hae education and garem gud waka. Hem sei: “Gogo mi start for forgetim olketa spiritual goal bilong mi. Bat then mi luksavve mi misstim wanfala samting long laef bilong mi, samting wea important winim waka bilong mi. Mi luksavve mi need for changem tingting bilong mi and putim Jehovah first long laef bilong mi.” Distaem, hem trustim promis bilong Jehovah long Matthew 6:33, 34 and hem sei: “Mi barava sure Jehovah bae lukaftarem mi!” Maet iu savve long samfala long kongregeson wea duim sem samting tu. Taem iumi lukim wei wea olketa followim Christ, iumi tu laek for followim faithful example bilong olketa.—1 Cor. 11:1; 2 Thess. 3:7.

GAREM “TINGTING BILONG CHRIST”

15, 16. (a) Wanem nao iumi need for duim for followim example bilong Christ? (b) Hao nao bae iumi garem “tingting bilong Christ”?

15 Hao nao iumi savve followim example bilong Christ? Long 1 Corinth 2:16 hem sei iumi need for garem “tingting bilong Christ.” And Rome 15:5 hem sei, “garem sem tingting olsem Christ Jesus.” Sapos iumi laek for olsem Christ, iumi need for lane abaotem tingting, feeling, and samting wea hem duim. Then iumi need for followim datwan. Jesus evritaem tingim wei for fren witim God hem important winim eni nara samting. So taem iumi followim Jesus, iumi followim Jehovah tu. Dastawe hem important for iumi garem sem tingting olsem Jesus.

16 Hao nao iumi savve duim datwan? Olketa disaepol lukim Jesus duim olketa mirakol, olketa lisin long hem taem hem teachim staka pipol, olketa lukim wei wea hem deal witim evri difren kaen pipol, and olketa lukim hao hem followim tingting bilong Jehovah. Olketa sei: “Mifala lukim evri samting wea hem duim.” (Acts 10:39) Distaem iumi no savve lukim Jesus. Bat iumi garem olketa Gospel long Bible wea helpem iumi for savve gud long hem. Taem iumi readim and ting raonem buk bilong Matthew, Mark, Luke, and John, datwan helpem iumi for savve long tingting bilong Jesus. And tu, hem helpem iumi for “barava followim gud” example bilong hem and “garem sem tingting olsem hem.”—1 Pet. 2:21; 4:1.

17. Hao nao wei for garem sem tingting olsem Christ savve helpem iumi?

17 Hao nao iumi savve kasem gud samting sapos iumi garem sem tingting olsem Christ? Olsem wei wea healthy kaikai mekem iumi strong, wei for fulimap mind bilong iumi witim tingting bilong Christ mekem iumi for strong long spiritual wei. Gogo, bae iumi savve wanem Jesus maet duim sapos wanfala samting kamap. Then datwan bae helpem iumi for mekem olketa wise disison wea bae mekem God hapi and bae iumi garem klin konsens. Waswe, iu tingse olketa hia gudfala reason for iumi “followim example bilong Lord Jesus Christ”?—Rome 13:14.

18. Wanem nao iu lanem abaotem wei for kamap spiritual man?

18 Disfala study helpem iumi for luksavve wanem hem minim for garem spiritual tingting. And iumi lanem hao gudfala example bilong olketa wea garem spiritual tingting savve helpem iumi. Iumi lanem tu, wei for “garem tingting bilong Christ” helpem iumi for grow long spiritual wei. Bat staka samting stap wea iumi savve lanem. Olsem example, hao nao bae iumi luksavve sapos iumi strong long spiritual wei? Wanem nao iumi savve duim for grow long spiritual wei? And hao nao tingting bilong iumi abaotem olketa spiritual samting affectim samting iumi duim evriday? Bae iumi storyim diswan long next study.