Biiyaʼ guiraʼ ni nuu lu sitiu riʼ

guyé lu índice

¿Ximodo nga gaca tuuxa ti binni espiritual?

¿Ximodo nga gaca tuuxa ti binni espiritual?

«Dios [...] guni laatu tobi si ra chi nanda tu ejemplu sti Cristu» (ROM. 15:5).

DIIDXAʼ RIUUNDAʼ: 25 NE 5

1, 2. a) ¿Xi runi sentir caadxi xpinni Cristu pur nácacaʼ binni espiritual? b) ¿Gunáʼ nga ca pregunta nabé risaca zacábinu lu tema riʼ?

TI HERMANA de Canadá ná: «Nabé nayecheʼ riuaaʼ purtiʼ nacaʼ ti binni espiritual ne racané ni naa gudxieeluáʼ ca guendanagana ni rapaʼ guiráʼ dxi». Ti hermanu de Brasil cusiene: «Naa ne xheelaʼ nabé nayecheʼ huabánidu veintitrés iza ni zinedu de bichaganadu purtiʼ huayúnidu stipa pur gácadu binni espiritual». Ne ti hermanu de Filipinas ná pur naca ti binni espiritual, runi sentir nuu dxí ladxidóʼ ne jma galán rieegube tutiica hermanu.

2 Casi maʼ bidúʼyanu, stale nga ni ribeendunu ora nácanu ti binni espiritual. Nuunu seguru guiranu racaláʼdxinu gápanu ca ndaayaʼ ca. Nga runi, zándaca guinabadiidxanu ximodo zanda gácanu ti binni espiritual. Zacábinu pregunta riʼ. Peru ante la? naquiiñeʼ guiene chaahuinu xi rusiidiʼ Biblia de ti binni espiritual. Lu tema riʼ zacábinu chonna guendarinabadiidxaʼ nabé risaca. Primé, ximodo nga gácanu ti binni espiritual. Guiropa, xi ejemplu zacané laanu gácanu ti binni jma espiritual. Ne guionna, pa gúninu stipa pur guiníʼ íquenu «casi riníʼ ique Cristu», ximodo zacané ni laanu para gácanu ti binni espiritual.

XIMODO NGA TI BINNI ESPIRITUAL

3. Casi rusiidiʼ Biblia, ¿xii nga rusihuinni gadxé ti hombre ni «qué gapa Espíritu Santu» de tobi «ni ma napa Espíritu Santu»?

3 Apóstol Pablo bisiene xiñee gadxepeʼ nga ti binni «ni ma napa Espíritu Santu», o ti binni espiritual, de tuuxa ni «qué gapa Espíritu Santu», o cadi nabani modo ná espíritu stiʼ Dios (biindaʼ 1 Corintios 2:14, 15). Bizeetebe ti binni ni «qué gapa Espíritu Santu» la? qué ricaa «ni rudii Espíritu que, purti para laaca enda huati si ni. Qué riene cabe ni». Peru, ti binni «ni ma napa Espíritu Santu» la? «zanda guiene irá xixé» ni ne riníʼ ique casi «riníʼ ique Cristu». Sicaríʼ ná 1 Corintios 2:16, lu Traducción del Nuevo Mundo: «Purtiʼ “¿tu laa zanda ganna xi riníʼ ique Jiobá ne gusiidiʼ laabe yaʼ?”. Peru laanu riníʼ íquenu casi riníʼ ique Cristu». Nga runi, Pablo guluu gana laanu gácanu ti binni espiritual. ¿Xi xcaadxi cosa runi guiropaʼ clase binni riʼ gadxepeʼ yaʼ?

4, 5. ¿Ximodo nga ti binni ni qué gapa espíritu santu?

4 Primeru guidúʼyanu ximodo riníʼ ique ti binni ni qué gapa espíritu santu. Jma ricá ique guni ca cosa ni riuulaʼdxiʼ purtiʼ rudii lugar guicá xpiaʼ binni guidxilayú laa, laani nga ni guníʼ Pablo zeeda gaca espíritu ni «runi dxiiña ndaani ladxidóʼ cani qué na uzuuba stiidxa Dios» (Efes. 2:2). Rucaa espíritu riʼ binni chinanda modo zeʼ xcaadxi ne gúnicaʼ cásica cayúnicabe. Pur nga la? rúnicaʼ cosa ni para laacaʼ jneza ne qué rúnicaʼ stipa pur chinándacaʼ ca norma stiʼ Dios. Ti binni ni qué gapa espíritu santu, jma riuu xizaa cadi guiníʼ binni mal de laa ne jma ricá ique gapa cosa material, o guni defender ca derechu stiʼ que xcaadxi cosa.

5 Ti binni ni qué gapa espíritu santu la? runi «ni na ique» (Gál. 5:19-21). Lu primé carta ni bicaa Pablo para congregación de Corinto bizeetebe xcaadxi cosa runi clase binni riʼ: richuucaʼ lu problema stiʼ xcaadxi, rutíndecaʼ binni, rucaacaʼ binni cadi guzuubaʼ diidxaʼ, rutiidiʼ saacaʼ laacaʼ nezalú justicia, qué runi respetarcaʼ cani runi mandar ne jma risaca para laacaʼ gocaʼ ne guecaʼ. Ne laaca qué rúnicaʼ stipa pur gucaanacaʼ ni zanda gucaa laacaʼ gucheecaʼ (Prov. 7:21, 22). Discípulo Judas guníʼ dede ziuu caadxi de laacaʼ qué zapa «Espíritu sti Dios» (Jud. 18, 19).

6. ¿Ximodo nga ti binni ni napa espíritu santu?

6 Gadxepeʼ nga ti binni ni maʼ napa espíritu santu. Jma rizaalaʼdxiʼ gapaʼ amistad ni napané Dios ne runi stipa pur guni casi rúnibe (Efes. 5:1). Ndiʼ riníʼ rúnibe stipa pur guiníʼ íquebe casi riníʼ ique Jiobá ne gúʼyabe ca cosa ca casi laa ruuyaʼ cani. Para laabe la? casi ora cayuuyabe Dios. Runi respetarbe ca norma stiʼ lu guiráʼ ni gúnibe lu xquendanabánibe (Sal. 119:33; 143:10). Ruyúbibe gápabe «fruto ni rudii espíritu santu» lugar de gúnibe ni na íquebe (Gál. 5:22, 23TNM). Ejemplu ni chiguzéʼtenu riʼ zacané laanu para guiene chaahuinu ximódopeʼ nga ti binni espiritual. Ora ti binni ruyubi ganna de saa la? riníʼcabe nabé riuuláʼdxibe ni. Zacaca nga ti binni ni rusisaca ca cosa stiʼ Dios riníʼcabe riuuláʼdxibe ca cosa espiritual o nácabe ti binni espiritual.

7. ¿Xi riníʼ Biblia de ca binni ni naca espiritual?

7 Jesús guníʼ nayecheʼ riuu ca binni ni napa espíritu santu. Mateo 5:3 lu Traducción del Nuevo Mundo ná: «Nayecheʼ nuu cani nanna caquiiñecaʼ Dios, purtiʼ sticaʼ Reinu ni nuu guibáʼ». Ne Romanos 8:6 ruzeeteʼ xiñee jma galán gácanu ti binni espiritual. Ná ni: «Cani ruyubi ni chuʼlaʼdxi si la? rati, peru cani ruyubi guni ni chuʼlaʼdxi Espíritu Santu la? ricaa ca enda nabani ne raʼta dxí ladxidóʼ caʼ». Pa jma guiníʼ íquenu lu ca cosa espiritual zanda chuʼnu tobi si né Dios ne zatadxí ladxidoʼno, ne lu ca dxi ni zeeda ca la? zabáninu sin gátinu.

8. ¿Xiñee naquiiñeʼ gúninu stipa para cadi gusaana de gácanu ti binni espiritual?

8 Nabé nagana gácanu ti binni espiritual ndaaniʼ guidxilayú malu ra nabáninu riʼ. Nabézanu lade binni ni qué riníʼ ique casi riníʼ ique Dios, nga runi naquiiñeʼ gúninu stipa ti cadi guicá modo riníʼ íquecabe laanu. Ora gusaana tuuxa de gaca espiritual, jma nagueenda zacá xpiaʼ ne modo riníʼ ique binni guidxilayú laa. ¿Xi zacané laanu para cadi guizaacanu ndiʼ yaʼ? Ne ¿ximodo zanda gácanu ti binni jma espiritual?

GUIZÍʼDINU DE CA EJEMPLU GALÁN

9. a) ¿Xi zacané laanu gácanu ti binni jma espiritual? b) ¿Tu ejemplu stiʼ zazíʼdinu lu tema riʼ ni zacané laanu gácanu binni espiritual?

9 Cásica riziidiʼ ca xcuidi ca cosa galán ra chinándacaʼ ejemplu stiʼ bixhózecaʼ ne jñaacaʼ la? laanu laaca zanda guizíʼdinu gácanu ti binni jma espiritual ra chinándanu ejemplu stiʼ ca binni ni nuu naguidxi en sentidu espiritual. Ejemplu stiʼ cani ruyubi guni ni ná ique, rusiidiʼ ni laanu xii nga ni cadi naquiiñeʼ gúninu (1 Cor. 3:1-4). Lu Biblia riete guiropaʼ clase ejemplu riʼ. Lu tema riʼ zazíʼdinu de caadxi ejemplu galán casi ejemplu stiʼ Jacob, María ne Jesús. Zacá zazíʼdinu gácanu ti binni jma espiritual.

¿Xi rizíʼdinu de ejemplu stiʼ Jacob? (Biiyaʼ párrafo 10).

10. ¿Ximodo bisihuinni Jacob naca ti binni espiritual?

10 Primeru guidúʼyanu ejemplu stiʼ Jacob. Nabé nagana modo bibánibe cásica nabani stale de laanu yanna riʼ. Gucalaʼdxiʼ Esaú, bíʼchibe, ti hombre ni biʼniʼ ni ná ique, ñuuti laabe. Ne para jmaruʼ si la? gucalaʼdxiʼ suégrube niguite laabe, ne stale biaje gucalaʼdxiʼ ñaca aprovechar de laabe. Peru Jacob guca ti hombre espiritual neca guyuube lade binni ni cadi nabani casi ná espíritu stiʼ Dios. Gúpabe fe lu promesa ni biʼniʼ Dios Abrahán, ne qué nusaanabe de ñápabe familia stibe, ni biquiiñeʼ Dios para gaca cani maʼ gudixhe ique guni (Gén. 28:10-15). Ca diidxaʼ guniʼbe ne cani bíʼnibe bisihuinni cani pabiáʼ rusisácabe ca norma stiʼ Jiobá ne ni naguixhe ique guni. Casi dxi guníʼ íquebe zucaalú Esaú laabe, gunábabe Dios gulá laabe. Lu oración ni bíʼnibe gúdxibe laa: «Ne lii maʼ guniʼluʼ: “Dxandipeʼ zacaʼ nachaʼhuiʼ né lii ne dxandipeʼ zutaleʼ ca xiiñiluʼ casi yuxi ni ríʼ guriá nisadóʼ, ni qué zanda igabaʼ purtiʼ nabé stale ni”» (Gén. 32:6-12). Modo bibani Jacob que rusihuinni dxichi ni gúpabe fe lu ca promesa biʼniʼ Jiobá laabe ne ca bixhozególabe.

¿Xi rizíʼdinu de ejemplu stiʼ María? (Biiyaʼ párrafo 11).

11. ¿Ximodo nánnanu guca María ti gunaa espiritual?

11 Yanna, guidúʼyanu ejemplu stiʼ María. ¿Xiñee gulí Jiobá laabe para gácabe jñaa Jesús yaʼ? Nuunu seguru purtiʼ gúcabe ti gunaa espiritual. Nánnanu zacá ni pur ca diidxaʼ sicarú ni guniʼbe para Jiobá dxi yegánnabe Zacarías ne Elisabet (biindaʼ Lucas 1:46-55). Ni guníʼ María que bisihuinni ni nadxiibe Stiidxaʼ Dios ne nánnabe xi cá lu Escrituras Hebreas (Gén. 30:13; 1 Sam. 2:1-10; Mal. 3:12). Ne dxi bichaganabe José, qué ñápacabe relación sexual, sínuque gulézacabe gule si Jesús. Ndiʼ rusihuinni pabiáʼ bisisácacabe gúnicabe ni ná Jiobá que gúnicabe ni riuuláʼdxicabe (Mat. 1:25). Bicaadiaga chaahuiʼ María guiráʼ ni guníʼ Jesús ne qué ñaandaʼ laa cani bíʼnibe ne gupa guiráʼ ni ndaaniʼ ladxidóʼ (Luc. 2:51). Guizáʼ bizaaláʼdxibe gánnabe jma de promesa stiʼ Dios ni caníʼ de Mesías. Galán chinándanu ejemplu stibe ne guiníʼ íquenu ximodo gúninu ni ná Dios primé lu xquendanabáninu.

12. a) ¿Xi rusihuinni naca Jesús cásica Bixhoze? b) ¿Ximodo zanda chinándanu ejemplu stiʼ Jesús? (Biiyaʼ dibuju ni zeeda ra ruzulú tema riʼ).

12 Guininu de Jesús yanna. Laabe nga binni jma espiritual ni huabani lu Guidxilayú riʼ. Biaʼ tiempu bibánibe ne biaʼ dxi biʼniʼ predicarbe, bisihuínnibe racaláʼdxibe chinándabe ejemplu stiʼ Bixhózebe, Jiobá. Modo guníʼ íquebe, ni biʼniʼ sentirbe ne ni bíʼnibe bisihuínnibe bibánibe para gúnibe ni ná ca norma stiʼ Jiobá ne ni naguixhe ique guni (Juan 8:29; 14:9; 15:10). Guzéʼtenu ti ejemplu, guchaaganu ni guníʼ Isaías de guendariáʼ stiʼ Dios ne ni bicaa Marcos de ni biʼniʼ sentir Jesús dxi beeda lu Guidxilayú (biindaʼ Isaías 63:9; Marcos 6:34). ¿Ñee nácanu casi Jesús ne rianu xcaadxi binni ni caquiiñeʼ tu gacané laacaʼ la? ¿Ñee laaca riguixhe íquenu guni predicarnu ne gusíʼdinu binni de Reinu cásica biʼniʼ Jesús ni la? (Luc. 4:43). Pa gúninu ni la? zusihuínninu nácanu binni espiritual.

13, 14. a) ¿Xi ejemplu galán rudii ca binni ni naca espiritual casi Cristu laanu yaʼ? b) Bizeeteʼ ti experiencia.

13 Tiempu riʼ stale tu laa maʼ rusihuinni napa ca cualidad cásica napa Cristu. Ca binni espiritual riʼ runi predicarcaʼ né stale gana, nácacaʼ hospitalariu, riénecaʼ binni ne nápacaʼ xcaadxi cualidad galán. Cásica laanu, neca nácacabe binni ruchee rúnicabe stipa pur gápacabe cualidad galán. Ti hermana de Brasil láʼ Rachel ná: «Dxiqué nabé guyuuladxeʼ gacuaʼ ca lari ni caree de moda lu guidxilayú riʼ. Pur ngue la? huaxiéʼ galán ca lari ni gucuaʼ. Peru ora biziideʼ cani dxandíʼ zeeda lu Biblia, bieneʼ naquiiñeʼ guneʼ stipa pur gacaʼ ti binni espiritual. Cadi casi ziaadiáʼ bichaaʼ, peru guyuaaʼ jma nayecheʼ ne bieneʼ xi pur nabaneʼ».

14 Gadxé modo bizaaca ti hermana de Filipinas láʼ Reylene. Neca nácabe Testigu, jma gucuá íquebe scuela stibe ne gápabe ti dxiiñaʼ para cueendube ni galán lu xquendanabánibe. Sicaríʼ nabe: «Chaahuiʼ chaahuiʼ maʼ qué nisaca ca meta espiritual ni gupaʼ que para naa. Peru nagueenda bidieeʼ cuenta cayaadxaʼ xiixa lu xquendanabaneʼ, xiixa ni jma risaca que dxiiñaʼ ni napaʼ que. Ngue runi bineʼ servir Jiobá primé lu xquendanabaneʼ sti biaje». Dede dxiqué, beeda gaca Reylene ti ejemplu stiʼ cani napa fe lu promesa stiʼ Dios ni zeeda lu Mateo 6:33, 34. Laabe nabe nanna dxíchibe zapa Jiobá laabe. Zándaca nuu hermanu ndaaniʼ congregación stinu ni maʼ biʼniʼ cásica ni bíʼnibe riʼ. Ora ridúʼyanu ximodo rúnicabe cásica biʼniʼ Cristu, ¿cadi dxandíʼ rucaa ni laanu chinándanu ejemplu stícabe la? (1 Cor. 11:1; 2 Tes. 3:7).

GUINÍʼ ÍQUENU «CASI RINÍʼ IQUE CRISTU»

15, 16. a) ¿Xi naquiiñeʼ gúninu para gácanu casi Cristu? b) ¿Ximodo zanda guizíʼdinu jma de modo riníʼ ique Jesús?

15 ¿Ximodo zanda chinándanu ejemplu stiʼ Cristu yaʼ? Biblia rabi laanu lu 1 Corintios 2:16 naquiiñeʼ guiníʼ íquenu «casi riníʼ ique Cristu». Ne Romanos 15:5 ruzeeteʼ gácanu tobi si ra chinándanu ejemplu stiʼ Cristu. Nga runi, para gácanu casi Cristu la? naquiiñeʼ gunibiaʼnu ximodo laabe, ximodo riníʼ íquebe ne modo rúnibe ca cosa ca. Ni jma gucuá íquebe nga chuʼbe galán né Dios. Jma gaxha ziuʼnu de Jiobá pa gácanu casi Jesús. Nga runi, nabé risaca nga guizíʼdinu guiníʼ íquenu casi riníʼ ique Jesús.

16 ¿Xi zacané laanu para ganda gúninu ni yaʼ? Biiyaʼ ca discípulo stiʼ Jesús ora biʼniʼ milagru, bidii discursu, ora guniʼné tutiica binni ne biʼniʼ ni ná ca principiu stiʼ Dios lu xquendanabani. Sicaríʼ guníʼcabe: «Biduʼya dxichi du irá ni biʼni be» (Hech. 10:39). Dxandíʼ, laanu qué zanda guidúʼyanu Jesús. Peru maʼ bidii Jiobá laanu ca relatu stiʼ Mateo, Marcos, Lucas ne Juan para ganda guiníʼ íquenu ximódopeʼ nga gúcabe. Pa guidúʼndanu cani ne guiníʼ íquenu cani la? zazíʼdinu stale de modo riníʼ ique Jesús. Ne zacá zanda chinándanu ca conseju riʼ: «Laguni casi biʼni Cristu» ne «cadi idxibi tu acaná tu» casi gucanabe (1 Ped. 2:21; 4:1).

17. Pa guizíʼdinu guiníʼ íquenu casi riníʼ ique Jesús, ¿ximodo zacané ni laanu?

17 Pa guizíʼdinu guiníʼ íquenu casi riníʼ ique Jesús, ¿ximodo zacané ni laanu? Para guiénenu ni la? quíxhenu ti ejemplu. Pa guidoʼno guendaró ni gudii stipa laanu la? naguidxi ziuu cuerpu stinu. Zacaca nga zácanu pa cuʼnu lu xquendabiaaninu modo riníʼ ique Cristu, jma naguidxi ziuʼnu en sentidu espiritual. Zacá chaahuiʼ chaahuiʼ zánnanu xi ñúnibe lu intiica ni nidxaagalube. Ne ndiʼ zacané laanu guicaanu decisión ni zusiecheʼ Dios ne ni qué zuchiiñaʼ xquendabiaaninu. Rihuinni dxíchica nga nga ca razón jma risaca para chinándanu conseju riʼ: «Sa né nu Señor Jesucristu ne guni nu ni na» (Rom. 13:14).

18. ¿Xi maʼ bizíʼdinu lu tema riʼ de ximodo naca ti binni espiritual?

18 Lu tema riʼ maʼ bisiénenu ximodo nga ti binni espiritual. Laaca maʼ bidúʼyanu pabiáʼ rusiidiʼ ejemplu stiʼ ca binni espiritual riʼ laanu. Ne maʼ bizíʼdinu xiñee ora «riníʼ íquenu casi riníʼ ique Cristu» racané ni laanu para gácanu binni espiritual. Peru nuuruʼ xcaadxi cosa ni naquiiñeʼ guizíʼdinu de tema riʼ. Casi, ¿ximodo gánnanu pa nuunu naguidxi en sentidu espiritual yaʼ? ¿Xiruʼ zanda gúninu para chuʼnu jma naguidxi en sentidu espiritual? Ne, ora gácanu ti binni espiritual, ¿ximodo zacané ni laanu lu xquendanabáninu? Sti tema ca zacané laanu guicábinu ca pregunta riʼ.