Skip to content

Skip to table of contents

Laka ki Mu‘a ‘i he Tu‘unga ko ha Tokotaha Fakalaumālie!

Laka ki Mu‘a ‘i he Tu‘unga ko ha Tokotaha Fakalaumālie!

“Hanganaki ‘a‘eva ‘i he laumālié.”​—KAL. 5:16.

HIVA: 136, 10

1, 2. Ko e hā na‘e ‘ilo ‘e ha tokoua fekau‘aki mo ia tonu, pea ko e hā na‘á ne fai fekau‘aki mo iá?

NA‘E papitaiso ‘a Robert ‘i he‘ene ta‘u hongofulu tupú, ka na‘e ‘ikai ko e mo‘oní ‘a e me‘a mahu‘inga taha ‘i he‘ene mo‘uí. ‘Okú ne pehē: “Na‘e ‘ikai ‘aupito ke u fai ha me‘a ‘oku hala, ka na‘á ku fai fakafatongia pē ‘a e ngaahi me‘á. Na‘á ku hā mālohi fakalaumālie, ‘o ‘i he fakataha kotoa pē pea tāimu‘a tokoni ‘i ha ngaahi taimi ‘i he ta‘ú. Ka na‘e ‘i ai ha me‘a na‘e ‘ikai te u ma‘u.”

2 Ka ‘i he hili ‘a e mali ‘a Robert na‘á ne toki mahino‘i ai ‘a e me‘a na‘e ‘ikai te ne ma‘ú. ‘I ha keimi, na‘á ne fa‘a fe‘ekenaki ai mo hono uaifí ‘a e ngaahi fehu‘i Fakatohitapu. Na‘e ‘ilo‘i lelei ‘e hono uaifí ‘a e Tohi Tapú pea lavangofua ke ne tali ‘a e ngaahi fehu‘í. Ka na‘e ‘ikai ke fa‘a ‘ilo‘i ‘e Robert ‘a e talí peá ne ongo‘i mā. ‘Okú ne pehē: “Ne hangē ia na‘e ‘ikai te u ‘ilo‘i ha me‘á. Na‘á ku pehē loto pē, ‘Kapau te u hoko ko e ‘ulu fakalaumālie ‘o hoku uaifí, kuo pau ke u fai ha me‘a.’” Ko ia na‘á ne fai ha me‘a. ‘Okú ne pehē: “Na‘á ku ako mo ako mo toe ako lahi ange ‘a e Tohi Tapú, pea na‘e kamata ke fehokotaki lelei ‘a e ngaahi me‘á. Na‘á ku ma‘u ‘a e mahinó pea ko e me‘a mahu‘inga tahá, ko ‘eku fakatupulekina ha vaha‘angatae vāofi mo Sihova.”

3. (a) Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he talanoa ‘a Robert? (e) Ko e hā ‘a e ngaahi poini mahu‘inga te tau lāulea ki ai he taimi ní?

3 ‘Oku lava ke tau ako ‘a e ngaahi lēsoni mahu‘inga mei he talanoa ‘a Robert. ‘Oku tau ma‘u nai ha ‘ilo Fakatohitapu pea ma‘u ma‘u pē ‘a e ngaahi fakatahá mo e ngāue fakafaifekaú, ka ‘oku ‘ikai ke ‘ai kitautolu ‘e he me‘á ni ke tau fakakaukau fakalaumālie. Pe kuo tau ‘osi ngāue nai ke hoko ‘o fakakaukau fakalaumālie lahi ange, ka ‘i he‘etau sivisivi‘i kitautolú, ‘oku tau ‘ilo‘i ai ‘a e ngaahi founga ‘e lava ke tau fakalelei‘i. (Fil. 3:16) ‘I he kupu ko ení, te tau tali ai ‘a e fehu‘i mahu‘inga ‘e tolu: (1) Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau ‘ilo‘i pe ‘oku tau fakakaukau fakalaumālié? (2) ‘E lava fēfē ke tau hoko ‘o toe mālohi fakalaumālie ange? (3) ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he tu‘unga fakalaumālie mālohí ‘i he‘etau mo‘ui faka‘ahó?

FOUNGA KE ‘ILO‘I AI PE ‘OKU TAU FAKAKAUKAU FAKALAUMĀLIÉ

4. ‘Oku kaunga kia hai ‘a e akonaki ‘i he ‘Efesō 4:23, 24?

4 ‘I he kamata ke tau tauhi ki he ‘Otuá, na‘a tau fai ‘a e ngaahi liliu na‘e kaunga ki he tafa‘aki kotoa ‘o ‘etau mo‘uí. Na‘e ‘ikai ke ngata ‘a e liliu ko ení ‘i he taimi ‘o ‘etau papitaisó. ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú: “Hokohoko atu hono fakafo‘ou ‘a homou tūkunga fakaefakakaukau.” (‘Ef. 4:23, 24) Koe‘uhi ‘oku ‘ikai ke tau haohaoa, ‘oku fiema‘u ke tau hanganaki fai ‘a e ngaahi liliu. Neongo kapau kuo tau tauhi kia Sihova ‘i ha ngaahi ta‘u lahi, ‘oku fiema‘u ke tau tauhi ke mālohi hotau vaha‘angatae mo iá.​—Fil. 3:12, 13.

5. Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau ‘ilo‘i pe ‘oku tau fakakaukau fakalaumālie?

5 Pe ‘oku tau kei si‘i pe ta‘umotu‘a, ‘oku fiema‘u ke tau sivisivi‘i faitotonu kitautolu. ‘E lava ke tau ‘eke hifo: ‘‘Oku ou fakatokanga‘i ‘oku ou hoko ‘o fakakaukau fakalaumālie lahi ange? ‘Oku ou hoko lahi ange ‘o hangē ko Kalaisí? Ko e hā ‘oku fakahaa‘i ‘i he‘eku fakakaukaú mo e anga ‘o ‘eku tō‘onga ‘i he ngaahi fakatahá? Ko e hā ‘oku fakahaa‘i ‘i he‘eku talanoá fekau‘aki mo e me‘a ‘oku ou fiema‘u mo‘oni ‘i he mo‘uí? Ko e hā ‘oku fakahaa‘i fekau‘aki mo au ‘i he‘eku tō‘onga akó, valá mo e teuteú, mo e anga ‘o ‘eku fakafeangai ki he akonakí? ‘Oku anga-fēfē ‘eku fakafeangaí ‘i hono fakatauele‘i au ke fai ha me‘a ‘oku hala? Kuó u hoko ko ha Kalisitiane matu‘otu‘a?’ (‘Ef. 4:13) ‘E lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e he ngaahi fehu‘i ko ení ke tau ‘ilo‘i pe ‘oku lahi fēfē ‘etau tupu fakalaumālié.

6. Ko e hā ha toe me‘a ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau ‘ilo‘i pe ‘oku tau fakakaukau fakalaumālie?

6 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku tau fiema‘u ai ‘a e ni‘ihi kehé ke nau tokoni mai ke tau ‘ilo‘i pe ‘oku tau fakakaukau fakalaumālie. Na‘e fakamatala ‘a e ‘apositolo ko Paulá ko ha tokotaha fakakakano, ‘oku ‘ikai te ne mahino‘i ‘oku ‘ikai ke ‘ai ‘e he‘ene founga mo‘uí ‘a e ‘Otuá ke ne fiefia. Ka ko ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie ‘okú ne mahino‘i ‘a e anga ‘o e vakai ‘a e ‘Otuá ki he ngaahi me‘á. ‘Okú ne ‘ilo‘i ‘oku ‘ikai ke hōifua ‘a Sihova ki ha founga mo‘ui fakakakano. (1 Kol. 2:14-16; 3:1-3) Ko e kau mātu‘a ‘oku nau ma‘u ‘a e fakakaukau ‘a Kalaisí ‘oku vave ‘enau fakatokanga‘i ‘a e taimi ‘oku kamata ke tō‘onga fakakakano ai ‘a e fanga tokouá, pea ‘oku nau feinga leva ke tokoni‘i kinautolu. Kapau ‘oku feinga ‘a e kau mātu‘á ke tokoni‘i kitautolu, te tau tali ‘enau tokoní pea fai ‘a e ngaahi liliu ‘oku fiema‘ú? Kapau ‘oku tau fai pehē, te tau fakahaa‘i ai ‘oku tau loto mo‘oni ke hoko ‘o toe mālohi fakalaumālie ange.​—Tml. 7:5, 9.

HOKO ‘O TOE MĀLOHI FAKALAUMĀLIE ANGE

7. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ‘ilo‘i ko ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie ‘oku ‘ikai ko ha taha pē ia ‘okú ne ma‘u pē ha ‘ilo Fakatohitapu?

7 Ko e ‘ilo Fakatohitapú ‘oku ‘ikai fe‘unga pē ia ke ne ‘ai ke tau fakakaukau fakalaumālie. Na‘e ‘ilo ‘e Tu‘i Solomone ‘a e me‘a lahi fekau‘aki mo Sihova, pea na‘e a‘u ‘o hoko ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi lea fakapotopoto ‘a Solomoné ko e konga ‘o e Tohi Tapú. Ka ki mui ai, na‘e hoko ‘o vaivai ‘a hono vaha‘angatae mo Sihová, pea na‘e ‘ikai te ne hanganaki faitōnunga. (1 Tu‘i 4:29, 30; 11:4-6) Ko ia ai, ko e hā ‘oku tau fiema‘u ke toe tānaki mai ki he ‘ilo Fakatohitapú? ‘Oku fiema‘u ke hokohoko atu ‘etau ‘ai ke mālohi ‘etau tuí. (Kol. 2:6, 7) ‘Oku anga-fēfē ‘etau fai ení?

8, 9. (a) Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke ‘ai ke mālohi ‘etau tuí? (e) Ko e hā ‘etau taumu‘á ‘i he‘etau ako mo fakalaulaulotó? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

8 ‘I he ‘uluaki senitulí, na‘e faka‘ai‘ai ai ‘e Paula ‘a e kau Kalisitiané ke nau “tutui atu ki he tu‘unga matu‘otu‘á.” (Hep. 6:1) ‘E lava fēfē ke tau ngāue‘aki ‘a e akonaki ko ení ‘i he ‘ahó ni? Ko e founga mahu‘inga ‘e taha ko hono ako ‘a e tohi Founga ke Nofo Ma‘u Ai ‘i he ‘Ofa ‘a e ‘Otuá. ‘E tokoni‘i koe ‘e he me‘á ni ke ke mahino‘i ‘a e founga ke ngāue‘aki ai ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú ‘i ho‘o mo‘uí. Kapau kuó ke ‘osi ako ‘a e tohi ko iá, ‘oku ‘i ai ‘a e ‘ū tohi kehe ‘e lava ke ke ako ke tokoni‘i ai koe ke ‘ai ho‘o tuí ke mālohi. (Kol. 1:23) ‘Oku toe fiema‘u foki ke tau fakalaulauloto ki he me‘a ‘oku tau akó pea kole kia Sihova ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau ‘ilo‘i ‘a e founga ke ngāue‘aki ai iá.

9 ‘I he‘etau ako mo fakalaulaulotó, ‘oku totonu ko ‘etau taumu‘á ke fakatupulekina ha holi mālohi ke fakahōifua‘i mo talangofua kia Sihova. (Saame 40:8; 119:97) ‘Oku toe fiema‘u foki ke tau taliteke‘i ha me‘a pē te ne ta‘ofi kitautolu mei he tupu fakalaumālié.​—Tai. 2:11, 12.

10. Ko e hā ‘oku lava ke fai ‘e he to‘utupú ke nau hoko ai ‘o toe mālohi fakalaumālie angé?

10 Kapau ko ha tokotaha kei si‘i koe, ‘okú ke ma‘u ha ngaahi taumu‘a fakalaumālie? Ko ha tokoua ‘oku ngāue ‘i he Pētelí ‘okú ne fa‘a talanoa mo e to‘utupu ‘oku nau teu papitaiso ‘i he ngaahi ‘asemipilī fakasēketí peá ne ‘eke fekau‘aki mo ‘enau ngaahi taumu‘a fakalaumālié. ‘Oku lava ai ke ne ‘ilo‘i ko e tokolahi kuo nau fakakaukau fakamātoato ki he founga ‘oku nau loto ke tauhi ai kia Sihova ‘i he kaha‘ú. ‘Oku palani ‘a e ni‘ihi ke ngāue taimi-kakato kia Sihova pe hiki ki ha feitu‘u ‘oku fiema‘u ai ha kau malanga tokolahi ange. Ka ko e to‘utupu ‘e ni‘ihi ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo ha tali ki he‘ene fehu‘í. ‘E lava nai ke ‘uhinga iá ‘oku nau ongo‘i ‘oku ‘ikai fiema‘u ke ‘i ai ha‘anau ngaahi taumu‘a fakalaumālie? Kapau ko ha to‘utupu koe, ‘eke hifo: ‘‘Oku ou ‘alu ki he ngaahi fakatahá pea ki he ngāue fakamalangá koe‘uhí pē ko e fiema‘u mai ‘e he‘eku ongo mātu‘á? Pe ‘oku ou kaume‘a mo e ‘Otuá?’ Ko e mo‘oni, ‘oku totonu ke tau ma‘u kotoa ha ngaahi taumu‘a fakalaumālie, ‘o tatau ai pē pe ‘oku tau kei si‘i pe ta‘umotu‘a. Ko e ngaahi taumu‘a ko ení te ne tokoni‘i kitautolu ke tau hoko ai ‘o toe mālohi fakalaumālie ange.​—Tml. 12:1, 13.

11. (a) Ko e hā ‘oku fiema‘u ke tau fai ke hoko ai ‘o fakakaukau fakalaumālié? (e) Ko e hā ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga Fakatohitapu ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ki aí?

11 Hili ‘etau ‘ilo‘i ‘a e tafa‘aki ‘oku fiema‘u ke fakalelei‘í, ‘oku fiema‘u ke tau kamata fai ‘a e ngaahi liliú. ‘Oku mātu‘aki mahu‘inga eni he ‘oku kaunga ia ki he‘etau mo‘ui pe ko ‘etau mate. (Loma 8:6-8) ‘Oku ‘ikai ‘amanekina mai ‘e Sihova ke tau haohaoa, pea ‘okú ne ‘omai ‘a hono laumālie mā‘oni‘oní ke ne tokoni‘i kitautolu. Ka ‘oku kei fiema‘u pē ke tau ngāue mālohi. Ko Tokoua John Barr, ‘a ia na‘e ngāue ko ha mēmipa ‘o e Kulupu Pulé, na‘á ne fakamatala‘i ‘i he taimi ‘e taha ‘a e Luke 13:24 peá ne pehē: “‘Oku ta‘elavame‘a ‘a e tokolahi koe‘uhí ko e ‘ikai ke nau ngāue tōtōivi fe‘unga ke hoko ‘o mālohí.” ‘Oku fiema‘u ke tau hangē ko Sēkopé, ‘a ia na‘á ne fangatua mo ha ‘āngelo pea ‘ikai te ne fo‘i kae ‘oua kuó ne ma‘u ha tāpuaki. (Sēn. 32:26-28) Neongo ‘oku lava ke fakafiefia ‘a e ako Tohi Tapú, ‘oku ‘ikai totonu ke tau ‘amanekina ‘e hoko ‘a e Tohi Tapú ko ha me‘a mālie ‘o hangē nai ko ha tohi talanoá. ‘Oku fiema‘u ke tau ngāue ke ‘ilo‘i ‘a e ngaahi mo‘oni mahu‘inga te ne tokoni‘i kitautolú.

12, 13. (a) Ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau ngāue‘aki ‘a e Loma 15:5? (e) ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he fa‘ifa‘itaki‘anga mo e akonaki ‘a Pitá? (f) Ko e hā ‘e lava ke ke fai ke ke tupu ai ‘o mālohi fakalaumālié? (Sio ki he puha “ Me‘a ‘e Lava Ke Ke Fai Ke Ke Tupu Fakalaumālié.”)

12 ‘I he‘etau fai ha feinga ke tupu fakalaumālié, ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ke liliu ‘a e anga ‘o ‘etau fakakaukaú. ‘E lava ke tau ako māmālie ke fakakaukau ‘o hangē ko Kalaisí. (Loma 15:5) ‘E lava ke tokoni‘i kitautolu ‘e he laumālie mā‘oni‘oní ke tau to‘o ‘a e ngaahi holi fehālaakí pea fakatupulekina ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ‘oku fakahōifua ki he ‘Otuá. (Kal. 5:16, 22, 23) Kapau ‘oku tau ‘ilo ‘oku tau tokangataha ki he ngaahi me‘a fakamatelié pe ko e ngaahi mālié ‘oku ‘ikai totonu ke tau fo‘i. Kuo pau ke tau hanganaki kole kia Sihova ‘a hono laumālie mā‘oni‘oní ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau tokangataha ki he ngaahi me‘a ‘oku totonú. (Luke 11:13) Manatu‘i ‘a e ‘apositolo ko Pitá. Na‘e ‘ikai ke ne fakakaukau ma‘u pē ‘o hangē ko Kalaisí. (Māt. 16:22, 23; Luke 22:34, 54-62; Kal. 2:11-14) Ka na‘e ‘ikai te ne fo‘i, pea na‘e tokoni‘i ia ‘e Sihova. Na‘e ako māmālie ‘a Pita ke fakakaukau ‘o hangē ko Kalaisí. Pea ‘e lava ke tau pehē pē mo kitautolu.

13 Na‘e lave ‘a Pita ki mui ki he ngaahi ‘ulungaanga pau te ne tokoni‘i kitautolu. (Lau ‘a e 2 Pita 1:5-8.) ‘Oku fiema‘u ke tau ngāue mālohi ke fakatupulekina ‘a e mapule‘i-kitá, kātakí, manava‘ofa fakatokouá, mo e ngaahi ‘ulungaanga lelei kehe. ‘I he ‘aho kotoa pē ‘e lava ke tau ‘eke hifo, ‘Ko e hā ‘a e ‘ulungaanga ‘e lava ke u ngāue ki ai ‘i he ‘ahó ni ‘a ia te ne tokoni‘i au ke u hoko ai ‘o mālohi fakalaumālie ange?’

NGĀUE‘AKI ‘A E NGAAHI TEFITO‘I MO‘ONI FAKATOHITAPÚ ‘I HE ‘AHO KOTOA PĒ

14. ‘E tākiekina fēfē ‘etau mo‘uí ‘i he hoko ‘o fakakaukau fakalaumālié?

14 Kapau ‘oku tau fakakaukau ‘o hangē ko Kalaisí, te ne tākiekina ‘etau tō‘onga ‘i he ngāué pe ‘i he ‘apiakó, anga ‘o ‘etau leá, mo e anga ‘o ‘etau fai ‘a e ngaahi filí ‘i he ‘aho taki taha. Ko ‘etau ngaahi filí ‘e fakahaa‘i ai ‘oku tau feinga ke fa‘ifa‘itaki kia Kalaisi. Koe‘uhi ko ‘etau fakakaukau fakalaumālié, ‘oku ‘ikai ke tau fiema‘u ke maumau‘i ‘e ha me‘a ‘a hotau vaha‘angatae mo Sihová. ‘I hono fakatauele‘i kitautolu ke tau fai ha me‘a ‘oku halá, ‘e tokoni‘i kitautolu ‘e hotau tu‘unga fakalaumālié ke tau taliteke‘i ‘a e fakatauelé. Ki mu‘a ke tau fai ha filí, te tau ki‘i tu‘u hifo ‘o ‘eke: ‘Ko e hā ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘e lava ke ne tokoni‘i aú? Ko e hā ‘e fai ‘e Kalaisi ‘i he tu‘unga ko ení? Ko e hā ‘e fakahōifua kia Sihová?’ ‘Oku fiema‘u ke tau ‘ai ko ‘etau tō‘ongá ia ke fakakaukau peheni. Ko ia tau lāulea angé ki ha ngaahi tu‘unga ‘e ni‘ihi ‘e ala hoko. ‘I he tu‘unga taki taha, te tau sio ai ki ha tefito‘i mo‘oni Fakatohitapu ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau fai ha fili fakapotopoto.

15, 16. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he fakakaukau hangē ko Kalaisí ke fai ha fili fakapotopoto fekau‘aki mo hono (a) fili ‘o ha hoa mali (e) fili hotau ngaahi kaungāme‘á?

15 Fili ‘o ha hoa mali. Ko e tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú ‘oku hā ‘i he 2 Kolinitō 6:14, 15. (Lau.) Na‘e ‘ai ‘e Paula ke hā mahino ko e kakai fakakaukau fakalaumālié, ‘oku ‘ikai ke tatau ‘enau vakai ki he ngaahi me‘á mo e vakai ‘a e kakai fakakakanó, pe fakakaukau fakakakanó. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i koe ‘e he tefito‘i mo‘oni ko ení ‘i ho‘o fili ha hoa mali?

16 Fili hotau ngaahi kaungāme‘á. Ko e tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú ‘oku hā ‘i he 1 Kolinitō 15:33. (Lau.) Ko ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie he‘ikai te ne kaume‘a mo e kakai ‘e lava ke nau ‘ai ke vaivai ‘ene tuí. Fakakaukau ki he founga ‘e lava ke ke ngāue‘aki ai ‘a e tefito‘i mo‘oni ko ení ‘i he ngaahi tu‘unga kehekehe. Ko e fakatātaá, ‘e lava fēfē ke ne tokoni‘i koe ‘i hono fai ‘a e ngaahi fili fekau‘aki mo e netiueka sōsialé? ‘E lava fēfē ke ne tokoni‘i koe ‘i ho‘o fili pe te ke va‘inga mo e fa‘ahinga ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo‘i ‘i he ngaahi keimi ‘i he ‘initanetí?

‘E tokoni‘i au ‘e he fili ‘oku ou faí ke u fakakaukau fakalaumālie lahi ange? (Sio ki he palakalafi 17)

17-19. ‘E anga-fēfē hono tokoni‘i koe ‘e he hoko ko ha tokotaha fakakaukau fakalaumālié ke ke (a) faka‘ehi‘ehi mei he ngaahi ngāue ta‘e‘aongá? (e) ma‘u ha ngaahi taumu‘a lelei? (f) fakalelei‘i ‘a e ta‘efelotoí?

17 Ngaahi ngāue ‘oku fakatupu maumau ki hotau tu‘unga fakalaumālié. ‘Oku tau ma‘u ha fakatokanga mahu‘inga ‘i he Hepelū 6:1. (Lau.) Ko e hā ‘a e ‘ngaahi ngāue mate’ ‘oku totonu ke tau faka‘ehi‘ehi mei aí? Ko e ngaahi ngāue ta‘e‘aonga eni ‘oku ‘ikai te ne tokoni‘i kitautolu ke tau hoko ‘o toe mālohi fakalaumālie ange. Ko e fakatokanga ko eni fekau‘aki mo e ngaahi ngāue maté ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tali ‘a e ngaahi fehu‘i hangē ko ení: ‘Ko e ngāué ni ‘oku ‘aonga pe ‘oku ta‘e‘aonga? ‘Oku totonu ke u kau ‘i he palani pisinisi ko ení? Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke u kau ‘i ha kulupu ‘oku feinga ke ne liliu ‘a e ngaahi tu‘unga ‘o e māmaní?’

‘E tokoni‘i au ‘e he fili ‘oku ou faí ke u fokotu‘u ha taumu‘a fakalaumālie? (Sio ki he palakalafi 18)

18 Ngaahi taumu‘a fakalaumālie. ‘I he Malanga ‘i he Mo‘ungá, na‘e ‘omai ai ‘e Sīsū kiate kitautolu ‘a e fale‘i lelei fekau‘aki mo e ngaahi taumu‘á. (Māt. 6:33) Ko ha tokotaha fakakaukau fakalaumālie ‘okú ne fakamu‘omu‘a ‘a e Pule‘angá ‘i he‘ene mo‘uí. Ko e tefito‘i mo‘oni ko ení te ne tokoni‘i kitautolu ke tali ‘a e ngaahi fehu‘i hangē ko ení: ‘‘Oku totonu ke u ‘alu ki he ‘univēsití hili ‘a e kakato ‘a ‘eku ako tefitó? ‘Oku totonu ke u tali ha ngāue pau?’

‘E tokoni‘i au ‘e he fili ‘oku ou faí ke u melino mo e ni‘ihi kehé? (Sio ki he palakalafi 19)

19 Ngaahi ta‘efelotoi. Ko e akonaki ‘a Paula ki he kau Kalisitiane ‘i Lomá ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ‘i ha‘atau ta‘efelotoi mo e ni‘ihi kehé. (Loma 12:18) ‘Oku tau fa‘ifa‘itaki kia Kalaisi, ko ia ‘oku tau feinga ke “nofo melino mo e tangata kotoa pē.” ‘Oku anga-fēfē ‘etau fakafeangaí ‘i he taimi ‘oku tau ta‘efelotoi ai mo e ni‘ihi kehé? ‘Oku faingata‘a ke tau tali ‘a e fakakaukau ‘a ha tokotaha kehe? Pe ‘oku tau ‘iloa ko ha fa‘ahinga ‘oku feinga ke fakamelino?​—Sēm. 3:18.

20. Ko e hā ‘okú ke loto ai ke laka ki mu‘a fakalaumālié?

20 Ko e ngaahi fakatātā ko ení ‘oku fakahaa‘i ai ‘a e founga ‘e lava ke tokoni‘i ai kitautolu ‘e he ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú ke tau fai ha ngaahi fili ‘oku fakamo‘oni‘i ai ‘oku tataki kitautolu ‘e he laumālie ‘o e ‘Otuá. Kapau ‘oku tau fakakaukau fakalaumālie, te tau ma‘u ha mo‘ui fiefia mo fiemālie. Ko Robert, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne pehē: “Hili ‘eku fakatupulekina ha vaha‘angatae mo‘oni mo Sihová, na‘á ku hoko ai ko ha husepāniti mo ha tamai lelei ange. Na‘á ku fiemālie mo fiefia.” Kapau ‘oku tau fai ‘a e me‘a kotoa ‘oku tau malavá ke laka ki mu‘a ‘i he tu‘unga ko ha tokotaha fakalaumālie, te tau toe ma‘u foki ai ‘a e ngaahi ‘aonga lahi. Te tau ma‘u ha mo‘ui fiefia ange he taimí ni, pea ‘i he kaha‘ú te tau ma‘u ai ‘a e “mo‘ui mo‘oní.”​—1 Tīm. 6:19.