Twende kovidio oini

Twende komurya

OMAKURUHUNGI NGA PWIKWA

Omahungi ya handjaura ombuze ombwa moIreland

Omahungi ya handjaura ombuze ombwa moIreland

MU MEI wombura ndji 1910, okayaha keya pomukuro wa Belfast moIreland. Ovandu ovaṱiṱi mbaa ri mokayaha va muna ovivanda vya Ireland oviwa novingirine otja ondjerera yeyuva romuhuka tji mai yere. Nu komurumendu umwe ngwa ri mokati kawo, wena Charles T. Russell, imbwi wa ri ouyenda we outjatano koIreland. Mbuti Russell wina wa muna ozoskepi 2 ozonene tjinene nḓaaze tungwa, o-Titanic no-Olympic. * Munda imbwi owarwe okayaha pu ka hitira, pa ri Ovakonḓonone vOmbeibela ape 12 mbaave undju omeero we.

Ozombura ape 20 komurungu wanao, otjomuano wokuhandjaura ombuze ombwa mouye auhe, Mbuti Russell wa tya kutja ma kavarura omahi nge ri pendje ya Amerika. Ouyenda we outenga wa utira moIreland, mu Juli mombura ndji 1891. Tja ronda moskepi ndji o-City of Chicago, eye aa tarere omahitiro weyuva otja tjaave yendere omikuro vyokuvare moQueenstown, nu mape ya wa zemburuka omuano ovanene ve mu ve mu kahururira ehi ku va za. Otja Mbuti Russell novakwao mbu va ri pamwe mouyenda mbwi, tjaave kapitira movihuro ovikohoke nokuti ku kwa hapa nawa, owo va uta okumuna kutja okuti “kwa hapa nu maku undju okukondwa.”

Mbuti Russell wa kavarura oIreland povikando 7. Onḓero ovengi ndji va raisa mouyenda we outenga, ya hinga ovengi varwe okuvanga okuzuva omahungi we rukwao nga kayandja kombunda tje yekuvevarura rukwao. Nu mouyenda we outjavari mu Mei mombura ndji 1903, ozombongarero moBelfast na moDublin aaze tjivisiwa mozokorande zehi ndo. Mbuti Russell wa tja “ovapuratene aave yandja ombango nawa” kepu rOtjiingirisa ndi, “Omakwizikiro woruyano” ohunga nongamburiro ya Abraham nozondaya zoruyaveze kovandu.

Mena rokutja ovandu ovengi aave raisa ombango nawa, Mbuti Russell wa tya kutja ma kotoka rukwao koIreland mouyenda we outjatatu komahi wa Europa. Indu Mbuti Russell tja heruka poruveze pu pe kuturirwa ozoskepi moBelfast omuhuka omunene umwe mu April mombura ndji 1908, eye wa korisiwa i ovarumendu ovakambure 5. Ehungi rOtjiingirisa nda tjivisiwa, nda ri nepu ndi “Omawiro wOuhona wa Satan,” nda kayandjwa mongurova ndjo, ra nana “ombango yovandu ape 300.” Omupirure umwe ngwa ri mokati kawo, wa hakahana okuporisiwa nOmatjangwa nga ungurisiwa nounongo. Omupirure warwe moDublin, Omutengwa O’Connor, ngwa ri omutjangerepo wotjira tjovarumendu Ovakriste omitanda, ousupi tjaatji isanewa YMCA, wa kondja okupopa ovapuratene vokombanda 1 000 ku tja ve pirukire Ovakonḓonone vOmbeibela. Nu hapo pa kayenda tjike?

Ngatu yaruke ozombura ozonḓiṱi kombunda, tu rizemburuke kutja atja pe kayenda tjike potjitjitwa tjo. Omurumendu ngwa ri nonḓero yokutjiwa ouatjiri wOmbeibela, wa tya okuya kehungi nda tjivisiwa mokorande ndji The Irish Times. Eye kaa yenene okumuna oruveze metuwo nde urire ovandu ndo. Omurumendu ngwi wa yandja ombango yapeke komurumendu wozonḓi noruyezu, nu ngwa zarere ombaikiha onḓorozu nonde, ngwaa yandja ehungi. Otja omuyandje wehungi tjaa yandja ehungi re, eye aa ryanga oupupu komurungu potjikurameno, ama hungire nomake we nokukahurura etjangwa rimwe nga kekwao momuano omuwa nomuhirona, na vatere omurumendu ngwi okuzuva nawa ouatjiri wOmbeibela. Nandarire kutja kaa ungurisa ozombako, eraka re aari zuvaka nawa mozohuki azehe zetuwo, nari ṱiza ombango yovapuratene oure woiri nohinga. Okuzambo morupa rwomapuriro nomaziriro, eye wa pirurwa i O’Connor nomapanga we, nungwari nounongo nombatero yOmbeibela, eye wa rwisa omapirukiro ngo nondoṋeno. Ovapuratene va tona omake okuraisa kutja va yakura omakahururiro we. Indu otjitjitwa hi tji tje ya komaandero, omurumendu ngwa raisa ombango nu ngu hina wa muna oruveze okuhaama, we ya kovarumendu ovakambure mba okupaha okurihonga ovingi. Otja ovengi mba ri mbo tji va serekarera, ovengi ve rihonga ouatjiri momuano mbwi.

Mu Mei wombura ndji 1909, indu Mbuti Russel tja ronda moskepi ndji Mauretania okuza koNew York mouyenda we outjaine, eye wa twaerera Mbuti Huntsinger, ngwaa tjiwa okutjanga kozomahina zokutjanga zoruveze ndo. Ihi aatji tjitirwa kutja oruveze ndu mave ryanga mokuvare akuhe ru ungurisiwe okutjanga oviṋa mbi mavi kaungurisiwa motupa two-Watch Tower. Ehungi ra Mbuti Russell nda yandja moBelfast, ra nana ombango yovandu 450, nu ovandu ape 100 mu wo aave hepa okukurama, orondu etuwo re urire tjinene.

Mbuti C. T. Russell moskepi ndji Lusitania

Ouyenda we outjatano mbwa tamunwa pomautiro wina wa kayenda nao. Kombunda yehungi nda yandja moDublin, omukonḓonone wozongamburiro omutjiukwa ngwa etererwa i O’Connor, wa muna omaziriro komapuriro we okuza mOmatjangwa, nu ovapuratene va ri nondjoroka tjinene. Meyuva oritjakwao ovaryange mba, va ronda mokayaha kotjikara kaake twara oposa yovandu, ave i koLiverpool, nave karonda moskepi ndjaai tjiukwa nawa yena Lusitania, okuyenda koNew York. *

Omahungi nga tjivisiwa mokorande ndji The Irish Times, 20 ku Mei 1910

Omahungi nga tjivisiwa, wina ya raisiwa mouyenda wa Mbuti Russell outjahamboumwe noutjahambombari, mombura ndji 1911. Mu April, Ovakonḓonone vOmbeibela 20 moBelfast, va sekirisa ovandu 2 000 mba zuva ehungi rOtjiingirisa nda ri nepu ndi, “Omuinyo kombunda yonḓiro.” O’Connor wina weya koDublin pu nomuhonge warwe ngwaa pura omapuriro, posi yokutja ovapuratene va tona omake okuraisa kutja mave kupasana nomaziriro wOmomatjangwa nga yandjwa. Mu Oktoba na Novemba mombura otjingeyo, Mbuti Russel wina wa kavarura ovihuro vyarwe, nu ovandu ovengi ve yekupuratena ku ye. O’Connor notjimbumba tjovandu 100 va kondjisa rukwao okueta onyungunyungu pombongarero ndja tjitwa moDublin, nungwari ovapuratene va yandja oruvara rwapeke komuyandje wehungi.

Nandarire kutja Mbuti Russell tjinene ongwaa yandja omahungi oruveze ndo, eye aa munu kutja “omundu auhe omunahepero,” orondu “imbi kaviungura vyovandu; oviungura vya Mukuru.” Omahungi nga tjivisiwa, aaye yandja oruveze oruwa rwokukahurura ouatjiri okuza mOmatjangwa. Kwa kongorera tjike? Omahungi nga ya vatera okuhandjaura ombuze ombwa, nu ozombongo za hakahana okusurumuka movihuro ovingi moIreland.—Omakuruhungi nga pwikwa moBritain.

^ par. 3 Mozombura 2 uriri, oskepi ndji o-Titanic ya ṱomwina.

^ par. 9 Oskepi ndji Lusitania, ya mbombwa notjipamuke mokuvare kwokomamuho wa Ireland, mu Mei 1915.