Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

UPUNGWIRO WOYININKE YANARE

Yiuyungwa yanavenye kwa hanesere mbudi zongwa moIliranda

Yiuyungwa yanavenye kwa hanesere mbudi zongwa moIliranda

NGOMU sa ka hegere sikepa konontere defuta lyaBelfast sitata sokomuzogo gwaIliranda, vadinguli va rondere mo tava mono nondundu dosinauhako edi lya minikilire ezuva. Ako kwa kere kwedi kwaKudumonkuru mo-1910. Esi kwa kere sikando sautano esi Charles T. Russell ga ya dingwire Iliranda. Age kwa mwene yikepa yoyinene vana kupangera eyi ngava tumbura asi Titanic ntani Olympic. * Valirongi woBibeli wokusika po murongo navavali kwa sikeme pepi noku ngava pangerere yikepa va ndindire Russell.

Konyima zonomvhura 20 munazinyetu Russell yipo ga tokwere kukadingura yirongo nayopeke mokukahanesa mbudi zongwa. Age kwa hovere kukadingura moIliranda mwaPembankuru 1891. Apa ga kere mosikepa, Russell kwa tarerere omu ezuva lya geve site ngomu lya ka tokere moQueenstown sitata somoNewzealand. Age nampo kwa gazadarere eyi va mu tantere vakurona vendi kuhamena sirongo sawo somvharerwa. Ngomu munazinyetu Russell novakwawo va pitire monodoropa nomonomukunda doufuuli, awo va mwene asi mapya gana fire etezo.

Munazinyetu Russell kwa ka dingwire Iliranda yikando ntambali. Elituromo eli va likidire vantu pedinguro lyendi lyokuhova kwa ninkisire vantu wovanzi va ya purakene apa ga ka tengwilire ko. Pedinguro lyendi lyauvali mwaKudumonkuru 1903, mapongo ganavenye noyiuyungwa ngava yi divisa monosaitunga. Russell kwa tente asi “vantu kwa purakenene nawa” kosirongwa “Mugano gwa retere matungiko” kuhamena epuro lyaAbirahamu nomauwa aga ngava ka gwana vantu.

Morugendo rwendi rwautatu koEuropa, Russell kwa ka dingwire hena Iliranda morwa nga hafere elituromo eli va likidire vantu vamo. MwaKudumogona 1908 ta ya siki moBelfast apa ava sikamekere yikepa, makura vanavazinyetu vatano tava mu tambura. Siuyungwa sanavenye esi va divisire sosiparatjangwa, “Kufunda upangeli waSatana,” kwa kokere vapurakeni wokusika konyara 300. Mokatji kawo kwa kere mo murwanesi usili ogu va fatwililire nawa Matjangwa. MoDublin sitata simwe somoIliranda mwa kere mugara ogu ga here kuninkisa vantu wokupitakana po-1 000 va rwanese valirongi woBibeli. Ya mu tompokere ndi?

Tanko tu gazadare ko kuhamena eyi ngano ya horokere pepongo lina. Mugara gumwe ga here kudiva ko yoyinzi kuhamena Bibeli kwa zire kepongo a ka mokukapurakena kosiuyungwa va divisire mosaitunga The Irish Times. Ta yi mu digopere kugwana sipundi morwa mosala kwa kere mo vantu wovanzi. Ta purakene nawa komuuyungi gonohuki dononzera nononzwedu ogu ga dwere suta zonde zonsovagani. Ngomu muuyungi gwina ga geve siuyungwa sendi, age kwa gendagwilire positantara nokuruganesa mawoko mokukondopeka eyi ana kuuyunga. Age kwa fatwilire Matjangwa mokuvatera vantu va kwate egano usili. Nampili ngomu pwa dilire yikwamarutjeno, ezwi lyomuuyungi kwa lizuvhilire mosala nazinye nokuninkisa vantu va purakene nawa ure wovili noharufa. Monzogera zomapuro nomalimbururo murwanesi usili O’Connor novakaume vendi, tava rwanesa muuyungi nye ta yi mu tompoka kupopera usili pokuruganesa Bibeli. Vapurakeni tava hafa nokusakerera. Apa va mene kusakerera, mugara ogu ga here kudiva ko yoyinzi kuhamena Bibeli ta hedere vanavazinyetu. Vantu wovanzi kwa ya lironga usili monkedi zangesi.

Apa munazinyetu Russell ga tundire mositata saNew York mwaKudumonkuru 1909 aze ko IIiranda, age kwa pitwire munazinyetu gomugara Huntsinger ogu ga kere mutoroki. Yipo a toroke yirongwa yomoRuhungu siruwo esi va tavakanene efuta. Vantu wokusika po-450 kwa purakenene kosiuyungwa samunazinyetu Russell moBelfast, ano vantu wokusika pe-100 kwa sikeme morwa vantu vanzi va kere.

Munazinyetu C. T. Russell mosikepa sa divikwire asi Lusitania

Morugendo rwendi rwautano oru tuna tumbura ketameko, konyima zosiuyungwa sanavenye moDublin mulirongi gomaukarelikarunga ogu ga ka wizire naO’Connor kwa gwene malimbururo komapuro gendi kuhamena matjangwa. Eyi kwa hafesere ava kere posiuyungwa oso. Ezuva lya kweme ko, vadinguli kwa rondere mosikepa sokutwara nombapira va ze modoropa zomoIngiranda, tava ka ronda mosikepa somoRoma va ze kositata saNew York. *

Ediviso lyoyiuyungwa yanavenye mosaitunga The Irish Times za-20 Kudumonkuru 1910.

Yiuyungwa yanavenye kwa ya twikilire kuyidivisa momarugendo gamwe hena gaRussell mo-1911. Mosiruwo somangenyena, valirongi woBibeli 20 kwa tambwire vantu wokusika po-2 000 momambo gawo ava va purakenene kosiuyungwa sosiparatjangwa asi “Kutunda apa.” O’Connor ta ka wiza hena nomupitisili gumwe gomaukarelikarunga ogu ga ya pulire mapuro, nye vantu kwava tetukisire omu mapuro gendi va ga limbwilire kuliza noBibeli. Momvhura ozo posiruwo sepemba, Russell kwa ka dingwire nodoropa dimwe omu vantu wovanzi ngava wiza va ya purakene koyiuyungwa yendi. O’Connor novarwanesi vakwawo wokusika pe-100 kwa hetekerere ko hena kudonganesa epongo eli lya karerere moDublin, nye vapurakeni kwa kwatesere ko muuyungi.

Nampili ngomu munazinyetu Russell ga kere nositumbukira sokugava yiuyungwa yanavenye, simpe ga ya uyungire asi “kwato muntu ga pitakana vakwawo, morwa esi kapisi sirugana sovantu nye saKarunga.” Mapongo ganavenye kwa kere mpito ezi ngava faturura nawa Matjangwa. Yitundwamo musinke ya kere? Yiuyungwa yanavenye kwa hanesere mbudi zongwa ntani nombungakriste kwa kulire unene moyitata yoyinzi moIliranda.—Kuna tundu moupungwiro wetu moBritania.

^ para. 3 Konyima zonomvhura mbali Sikepa Titanic kwa ya deme.

^ para. 9 Sikepa oso somoIliranda kwa ya si zonagwire po mwaKudumonkuru 1915.