ỌKE owọ na ọ joma te unuerhurun i Belfast, igidurhiọke ọrana, ibiẹ ihworho ri ha uvuẹn owọ na ni kpararo mẹrẹn igbenu ekokamu ri vwo odin. Ọnana ọ homaphia uvuẹn i May 1910. Ọnana ọgbọ ọrẹ isionrin ri Charles T. Russell o riẹ Ireland ne. Habaye, Omizu Russell ọ ji mẹrẹn ikuna eduado eva ra vwa ji bọn hin, re se Titanic ọrhẹ Olympic. * Emọ iyono i Baibol buebun i mevi ekete rẹ ikuna na e gbo rhọ, aye a hẹrhiẹ nọ ruotọre nẹ ikuna na.

Ẹgbukpe 20 ri vrẹnren na, Omizu Russell o riẹ emwa buebun ne, nime ọ guọlọ izede ri serhọ ra na sabu kerabọ iyẹnrẹn esiri na lele akpọ na ephian. Ugbo onya yen ọrukaro ọ tonrhọ uvuẹn Ireland, uvuẹn i July 1891. Ọke rọ ha owọ re se City of Chicago, no ni ọren na ro se gbe ekete otọre ọ ghalẹ omayen nẹ akpa uvuẹn amwa re se Queenstown, ọkezẹko, ọnana nọ lẹrheriẹ karorhọ oborẹ ọsẹ ye ọrhẹ izie i dje idjedje ẹkwotọre aye riẹn lele. Ọke Omizu Russell ọrhẹ imizu ri hẹrhẹre naa ghwa vrẹn emwa ri dabu fon ji fiotọre na, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene ọnana okegbe “ro te evuon ne.”

Ọgbọ irhiruẹ yẹ Omizu Russell o riẹ Ireland. Omarana, omamerhomẹ rẹ ihworho i mẹrẹnren uvuẹn ugbo onya ọrukaro na, yọ lẹrhẹ uriusionrin ihworho buebun kerhọ ẹmro otu rọ tare ọke oru. Uvuẹn ugbo onya yen ọreva uvuẹn i May 1903, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene ẹbe ra kparẹ iyẹnrẹn uvuẹn i Belfast ọrhẹ Dublin i tẹmro kpahen iyono rẹ aye i ruru uvuẹn afiede na. Russell nọ karorhọ oborẹ “otu na i dabu kerhọ” urhomu-ẹmro na “The Oath-Bound Promise,” rọ tẹmro kpahen esegburomẹmro i Abraham ọrhẹ ebrurhọ rẹ ituakpọ ine rhiẹromẹrẹn obaro na.

Fọkime ihworho na i vwo omamerhomẹ omamọ, Russell no ji kin Ireland ọke ọye o kin ẹkwotọre Europe ọgbọresa ye. Urhiọke ẹdẹ owu uvuẹn i April 1908, imizu awan isionrin ni me dedie ọke ọ ruotọre nẹ ọkuna uvuẹn i Belfast. Ẹmro ọtu ra dabu jiri na, ro vwo urhomu-ẹmro “The Overthrow of Satan’s Empire,” nọ lẹrhẹ “ihworho ri bun te 300 koko uvuẹn owuọwọn ọrana.” Aye i ji ha ona lele ọhworhare owu ro vwo vwo omamerhomẹ tẹmro nẹ i Baibol na rhe. Uvuẹn i Dublin, ọhworhare owu re se Mr. O’Connor ro rhiẹ ọyẹbe rẹn ukoko re se YMCA, rọ ji kparehasuẹ uyono i Baibol na, nọ damoma ro no ruẹ otu ri vrẹn 1,000 ri kokori na, nẹ aye i kparehaso emọ iyono i Baibol na. Ni me yọ phiare?

Jenẹ a rharhumu ha ẹhẹn ọwan riẹ erhumu, ne roro oborẹ ọnọ sabu phia uvuẹn erhirhiẹ ọrana. Ọhworhare owu ro vwo omamerhomẹ kpahen irhomẹmro i Baibol, no brorhiẹn rọ nọ rhe ma kerhọ ẹmro otu rẹ ọbe iyẹnrẹn re se The Irish Times ọ ghwoghwo kpahen na. O kiki mẹrẹn ekete ro no siyẹ-ẹ, nime, ihworho i bun phan uvuẹn aghwẹlẹ na. Ọhworhare na nọ dabu kerhọ ọke ọtẹmro na ro kuẹ ikotu obiebi rhọ, ro ji vwo ẹton ọrhẹ ẹtuẹngban efuanfon, ọ tẹmro na nyarhẹn. No nie ọke rọ dabu ha abọ ye dje udje, jeghwai ha ona ha userhumu rẹn ihworho na, neneyo aye i sabu vwẹruọ eghwẹmro sansan ri Baibol na o yonorin. Dedevwo, ọ ha  ekwakwa ra lẹrhẹ uvwele ohworho rierun ruiruo-o, ọrẹn, ihworho ephian uvuẹn aghwẹlẹ na i rhon uvwele ọtẹmro na, nọ ha userhumu rẹn otu na sabu kerhọ ọsoso inọke owu gbe uphrophro. Ọrẹn, ọke o te oghọn ọrẹ enọ ọrhẹ ẹkpahenrhọ, O’Connor ọrhẹ igbehian yen ne lelie frẹfro, ọrẹn, ọye nọ ha i Baibol na chochọn oborẹ o ghwoghwori na. Ọnana nọ merhen otu na oma, aye ephian ni ghwiẹ abọ riẹn. Ọke erhirhiẹ na o zien ne, ọhworhare ro vwo omamerhomẹ kpahen i Baibol na, no bru imizu na rhe nọ sabu yono riarorhọ. Ihworho ri rhiẹromẹrẹn irueruo na ni tare taghene ihworho buebun i nyoma izede ọnana yono urhomẹmro na.

Ọke ro riẹ i New York uvuẹn ugbo onya yen ọrẹ ẹne, Omizu Russell nọ ruẹ ọkuna re se Mauretania uvuẹn May 1909, nọ kparẹ Omizu Huntsinger rọ ya phẹphẹrẹ lele oma, nọ sabu ya ọsoso oborẹ ọ tare, neneyo a sabu ha ikun ugbo onya ọnẹyen na ba ikun ri na homaphia uvuẹn Oghwa odẹrẹ na. Awan i 450 uvuẹn i Belfast yi kerhọ ẹmro otu rẹ Omizu Russell ọ tare na, awan 100 i mevi fọkime o vwo ekete rẹ aye ine siyẹ-ẹ.

Omaran yẹ ugbo onya yen ọrẹ isionrin re kiki hunute na ọ ji havwọ. Ọke ọ tẹmro otu na hin uvuẹn i Dublin, ohworho owu ro yono kpahen irueruo ẹga rẹ O’Connor ọ kpare lele oma, nọ mẹrẹn ẹkpahenrhọ rẹn enọ re kpokpie ẹhẹn uvuẹn i Baibol na, ọnana o ghini merhen otu na oma. Ẹdọke ọreva ye, aye ni ha owọ ọkokamu owu te amwa re se Liverpool, ọke oru aye ni ruẹ ọkuna re se Lusitania riẹ i New York. *

A ji tẹmro otu sansan re ghwoghwori uvuẹn ugbo onya ọrẹ erhan ọrhẹ ọrẹ irhiruẹ, rẹ Omizu Russell ọ nyaren uvuẹn ẹgbukpe 1911. Uvwre ọke uvo na, emọ iyono i Baibol awan 20 re rhirhiẹ i Belfast ni dabu hẹrote awan 2,000 ri kerhọ ẹmro otu ro vwo urhomu-ẹmro na “Hereafter.” Ọke oru, O’Connor nọ kparẹ ọduado ishọshi ọrọrọ rhiẹ i Dublin neneyo ọ sabu nọ enọ, ọrẹn, ẹkpahenrhọ i Russell nọ merhen otu na oma, aye ephian ni ghwiẹ abọ riẹn. No ji riẹ emwa erọrọ ọke uvo uvuẹn ẹgbukpe ọrana, ihworho buebun ni ji kerhọ ye. Ọgbọrọrọ, O’Connor ọrhẹ iligbozighi awan 100 ni damoma aye ine tueghe uyono re ruru uvuẹn i Dublin na, ọrẹn, otu ra kerhọ ẹmro na, ni hobọtua ọtẹmro na sasasa.

Dedevwo Omizu Russell yo meviẹ tẹmro otu ọke ọrana, ọrẹn, ọ mẹrẹnvwrurhe taghene “ọwan ephian ẹdẹdẹre,” nime “ọnana rhẹ owian onyakpọ-ọ; ọrẹn, owian Osolobrugwẹ.” Ẹmro otu ra ha ekwakwa ra kpare iyẹnrẹn ghwoghwo ọke ọrana, o rhiẹ uphẹn firhọ neneyo a sabu yono ihworho urhomẹmro kpahen Osolobrugwẹ. Me yo nerhumie rhe? Ẹmro otu ọ lẹrhẹ iyẹnrẹn esiri na kerabọ, na jeghwai ha ikoko buebun mwu uvuẹn emwa buebun uvuẹn Ireland.—Ikun ọnana o nẹ oghwa iyẹnrẹn ọwan rọ ha uvuẹn i Britain rhe.