Skip to content

Skip to table of contents

MEI HOTAU KUOHILÍ

Fakamafola ‘e he Malanga Ma‘á e Kakaí ‘a e Ongoongo Leleí ‘i ‘Ailani

Fakamafola ‘e he Malanga Ma‘á e Kakaí ‘a e Ongoongo Leleí ‘i ‘Ailani

‘I HE puhi ‘a e vaká ‘i he‘ene lele ‘i he Belfast Lough, ‘a ia ko ha ki‘i fanga, na‘e sio atu ai ‘a e ki‘i pupunga ‘o e kau pāsese na‘e tu‘u ‘i he vaká ki he ‘otu mo‘unga lanu matá ‘i he‘ene maamangia mai ‘i he maama ‘o e pongipongí. Ko Mē 1910 ia. Ko e tangata ‘e taha ‘i honau lotolotongá, ko Charles T. Russell, ko ‘ene folau hono nima ia ki ‘Ailaní. Na‘e kaekaea ‘i mu‘a ‘ia Tokoua Russell ‘a e ongo fu‘u vaka meili na‘e ngaohi, ko e Titanic ‘a ia ne hoko ki ai ‘a e fakatamakí mo e vaka meimei tatau mo ia ko e Olympic. * ‘I he tafa‘aki ‘e taha ‘o e ngaohi‘anga vaká, na‘e tu‘u mai ai ‘i he uafú ha Kau Ako Tohi Tapu ‘e toko 12, ko ‘enau tatali ki he‘ene a‘u maí.

‘I he ta‘u ‘e 20 ki mu‘a ai, ‘i he kumi ‘a Tokoua Russell ki he founga lelei taha ke fakamafola ai ‘i māmani lahi ‘a e ongoongo leleí, na‘á ne fakapapau‘i ke fai ha ‘a‘ahi hokohoko ki ha ngaahi fonua kehe mei ‘Amelika. Na‘e kamata ‘i ‘Ailani ‘a ‘ene ‘uluaki ‘a‘ahí, ‘i Siulai 1891. ‘I he‘ene heka ‘i he City of Chicago, na‘á ne sio atu ai ki he fakatōtō hifo ‘a e la‘aá ‘i he ofi mai ‘a e matāfonua ‘i Queenstown ‘o pau pē nai na‘á ne manatu‘i ‘a e fakamatala ‘a ‘ene ongo mātu‘á ki hona fonua tupu‘angá ‘a ia na‘á na nofo aí. Na‘e fou atu ‘a Tokoua Russell mo hono kaungāfonongá ‘i he fanga ki‘i kolo ma‘a mo e feitu‘u ‘uta faka‘ofo‘ofa, na‘a nau ‘ilo‘i ai ko ha ngoue eni “kuo maau pea ‘oku tatali mai ki hano utu.”

Ko e ‘a‘ahi ‘e fitu fakakātoa ‘a Tokoua Russell ki ‘Ailaní. Ko e mahu‘inga‘ia na‘e langa‘i ‘i he ‘uluaki folaú ‘oku hā mahino na‘e iku ia ki ha fanongo kiate ia ‘a e lauingeau, pea laui afe ‘i he taimi ‘e ni‘ihi ‘i he‘ene malanga ‘i he‘ene ngaahi ‘a‘ahi ki muí. ‘I he‘ene ‘a‘ahi hono uá, ‘i Mē 1903, na‘e tu‘uaki ai ‘i Belfast mo Dublin ‘a e ngaahi malanga ma‘á e kakaí ‘i he ngaahi nusipepa fakalotofonuá.

Na‘e fakamatala ‘a Russell ‘o pehē “ko e kau fanongó na‘a nau tokanga ‘aupito” ki he kaveinga “Ko e Tala‘ofá Na‘e Fakapapau‘i ‘Aki ‘a e Fuakava” ‘a ia na‘e fekau‘aki mo e tui ‘a ‘Ēpalahamé mo e ngaahi tāpuaki ma‘á e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘i he kaha‘ú.

Koe‘uhi ko e lahi ‘a e mahu‘inga‘ia ‘i aí, na‘e toe fakakau ‘a ‘Ailani ‘i he folau hono tolu ‘a Russell ki ‘Iulopé. Na‘e talitali ia ‘e he fanga tokoua ‘e toko nima ‘i he‘ene hifo ki he uafu ‘i Belfast ‘i he pongipongi ‘e taha ‘i ‘Epeleli ‘i he 1908. Ko e malanga ma‘á e kakaí na‘e tu‘uaki, “Ko e Liua ‘a e ‘Emipaea ‘o Sētané,” na‘e tohoaki‘i mai ai ki mui ‘i he efiafi ko iá ha “kau fanongo ‘atamai‘ia ‘e toko 300 nai.” Na‘e vave ‘a hono ngāue‘aki pōto‘i ‘a e Tohi Tapú ki ha tokotaha fakafepaki ‘e taha ‘i honau lotolotongá. ‘I Dublin ko ha tokotaha na‘á ne mātu‘aki fakapapau‘i ke fakafepaki​—ko Mr. O’Connor, ko e sekelitali ‘o e YMCA—​na‘á ne feinga ke ‘ai ‘a e kau fanongo ‘e toko 1,000 tupú ke nau fakafepaki‘i ‘a e Kau Ako Tohi Tapú. Ko e hā ‘a e me‘a na‘e hokó?

Tau toe foki angé ‘o fakamanamanatu ‘a e me‘a na‘e hoko mo‘oni ‘i he taimi ko iá. Ko ha tangata na‘e mahu‘inga‘ia ‘i he kumi ki he mo‘oni Fakatohitapú na‘á ne fakapapau‘i ke ‘alu ki ha malanga ma‘á e kakaí na‘e tu‘uaki ‘i he The Irish Times. Na‘e ‘ikai meimei ma‘u hano nofo‘anga ‘i he holo na‘e fe‘efi‘efihí. Na‘e mātu‘aki tokanga ‘a e tangatá ki he tokotaha-malanga ‘ulu hinā mo kava ‘okú ne tui ha kote ‘uli lōloa. ‘I he‘ene fakahoko ‘a ‘ene malangá, ‘okú ne lue holo ‘i he peletifōmú ‘o tāvahe, mo ngāue‘aki pōto‘i taha taha ‘a e ngaahi konga Tohi Tapú peá ne fakaava ai ‘a e telinga ‘o e tangatá ke ne mahino‘i ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapú. Na‘a mo e ‘ikai ke ngāue‘aki ha me‘a fakaongo le‘o-lahí, na‘e ongo lelei ‘a e le‘o ‘o e tokotaha-malangá ki he tafa‘aki kotoa ‘o e holó, ‘o ne pukepuke ai ‘a e tokanga ‘a e kau fanongó ‘i he houa ‘e taha mo e konga. Pea ‘i ha konga fehu‘i mo e tali, ‘oku pole‘i ai ia ‘e O’Connor mo hono ngaahi kaungāme‘á ka na‘á ne taukapo‘i pōto‘i ‘a e pōpoakí ‘aki ‘a e Tohi Tapú. Na‘e pasipasi fiefia ‘a e kau fanongó ‘i he‘enau poupou ki ai. ‘I he holo hifo ‘a e pasí, na‘e fakaofiofi atu ‘a e tangata mahu‘inga‘iá ki he fanga tokouá ke ne toe ako ha me‘a lahi ange. Fakatatau ki he fakamatala ‘a ha tokotaha na‘e sio tonu ai, na‘e ako ‘e he tokolahi ‘a e mo‘oní ‘i he founga ko ení.

‘I he‘ene mavahe mei Niu ‘Ioke ‘i Mē 1909 ‘i he vaka ko e Mauretania ‘i he‘ene ‘a‘ahi hono faá, na‘e ‘alu ai ‘a Tokoua Russell mo ha‘ane tokotaha tohinimanounou, ko Brother Huntsinger, koe‘uhi ke lava ‘o ngāue‘aki ‘a e taimi ‘o e folau ‘i ‘ōsení ke tala kae tohi ai ‘a e ngaahi kupu ‘i he Taua Le‘o. Ko e malanga ma‘á e kakaí ‘a Tokoua Russell ‘i Belfast na‘e tohoaki‘i mai ai ‘a e toko 450 ‘i he feitu‘ú, ko e toko 100 nai ai na‘e pau ke nau tu‘u pē koe‘uhi ko ‘ene fonú.

Heka ‘a Tokoua C. T. Russell ‘i he Lusitania

Ko e fononga hono nimá, ‘a ia na‘e lave ki ai ‘i he kamatá, na‘e hoko atu ai ‘a e founga tatau. Hili ‘a e malanga ma‘á e kakaí ‘i Dublin, na‘e ma‘u ai ‘e ha teolosia ‘iloa na‘e ‘omi ‘e O’Connor ‘a e tali ki he‘ene ngaahi fehu‘í, ‘o fiefia lahi ai ‘a e kau fanongó. ‘I he ‘aho hono hokó, na‘e ma‘u ai ‘e he kau folaú ‘a e vaka meili oma na‘e ‘alu ki Liverpool pea nau heka ‘i he vaka ‘iloa ko e Lusitania ‘o folau ai ki Niu ‘Ioke. *

Ko e malanga ma‘á e kakaí na‘e tu‘uaki ‘i he The Irish Times, ‘i Mē 20, 1910

Na‘e toe fakahoko ‘a e ngaahi malanga ma‘á e kakaí na‘e tu‘uaki lolotonga ‘a e ‘a‘ahi hono ono mo hono fitu ‘a Tokoua Russell, ‘i he 1911. ‘I he taimi failaú, na‘e talitali ai ‘e ha Kau Ako Tohi Tapu ‘e toko 20 ‘a e toko 2,000, ‘a ia na‘a nau fanongo ki he malanga ko e “Mo‘ui ‘i he Hili ‘a e Maté.” Na‘e ‘asi hake ‘a O’Connor ‘i Dublin mo ha toe faifekau ‘e taha ‘o ‘eke ha ngaahi fehu‘i, ka na‘e pasi ‘a e kau fanongó ‘i he ngaahi tali Fakatohitapú. ‘I he taimi fakatōlau ‘o e ta‘u tatau na‘e fai ai ‘a e ‘a‘ahi ki he ngaahi kolo kehe, ‘o tokolahi ai ‘a e kau fanongó. Ko O’Connor mo e fu‘u kau tangata fakamoveuveu ‘e toko 100 na‘a nau toe feinga ke veuki ‘a e fakataha ‘i Dublin, ka na‘e poupou‘i faivelenga ‘e he kau fanongó ‘a e tokotaha-malangá.

Neongo na‘e takimu‘a ‘a Tokoua Russell ‘i hono fakahoko ‘a e ngaahi malanga ma‘á e kakaí ‘i he taimi ko iá, na‘á ne ‘ilo‘i “‘oku ‘ikai ko e mahu‘inga tahá ha tangata,” koe‘uhí “‘oku ‘ikai ko e ngāue eni ‘a ha tangata; ko e ngāue ia ‘a e ‘Otuá.” Ko e ngaahi malanga ma‘á e kakaí na‘e tu‘uakí​—‘a e fakamelomelo ‘o e Fakataha Ma‘á e Kakaí—​na‘e ‘omai ai ‘a e ngaahi faingamālie lelei ‘aupito ke fakahaa‘i ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapú. Ko e hā ‘a e olá? Na‘e tokoni ‘a e ngaahi malanga ma‘á e kakaí ki hono fakamafola ‘a e ongoongo leleí, pea na‘e tupu tokolahi ‘a e ngaahi fakataha‘anga ‘i he ngaahi kolo lahi fau ‘i he kotoa ‘o ‘Ailaní.​—Mei hotau kuohilí ‘i Pilitānia.

^ pal. 3 Na‘e ngoto ‘a e Titanic ‘i loto ‘i he ta‘u ‘e ua.

^ pal. 10 Ko e Lusitania na‘e fana‘i ‘o ngoto ‘i he matāfonua fakatonga ‘o ‘Ailaní ‘i Mē 1915.